Kruženje ugljika u prirodi i fosilna goriva

Atmosfera u kojoj su staklenički plinovi propušta Sunčevu energiju do površine Zemlje. Zemlja se zagrijava i emitira toplinsko zračenje a staklenički plinovi ne dopuštaju da dio topline napusti atmosferu. Na taj način staklenički plinovi u atmosferi apsorbiraju dio tog zračenja čime dolazi do zagrijavanja atmosfere, što se naziva “učinak staklenika”.Kao rezultat, Zemljina površina održava klimu koja je povoljna za živa bića. Bez omotača od stakleničkih plinova, površina Zemlje bila bi 30 °C stupnjeva hladnija nego što je danas, nepovoljna za živa bića, hladna i beživotna poput površine Marsa.

Fotosinteza je složeni biokemijski proces u kojemu dolazi do pretvorbe energije Sunčeva zračenja u energiju kemijskih veza u molekulama. U reakciji fotosinteze troši se voda i ugljikov(IV) oksid, a nastaju šećer glukoza i kisik.

Povećanje količine ugljikova dioksida u atmosferi pojačava učinak staklenika što uzrokuje porast prosječne temperature na Zemlji

Najvažniji su procesi pri preradi nafte frakcijska destilacija nafte i krekiranje. Specijalizirana industrijska postrojenja u kojima se prerađuje naftu nazivamo rafinerije.Frakcijska destilacija nafte postupak je prerade nafte pri kojem se pojedini sastojci izdvajaju na temelju različitih vrelišta,Najznačajniji proizvodi dobiveni frakcijskom destilacijom nafte jesu: tekući plin, benzin, dizelsko gorivo, petrolej, kerozin, loživo ulje, motorno ulje, bitumen i parafin.

Fotosinteza je složeni biokemijski proces u kojemu dolazi do pretvorbe energije Sunčeva zračenja u energiju kemijskih veza u molekulama. U reakciji fotosinteze troši se voda i ugljikov(IV) oksid, a nastaju šećer glukoza i kisik. Proces je složen a pojednostavljeno se može prikazati na sljedeći način:6 CO2 + 6 H2O → C6H12O6 + 6 O2

Preradom prirodnog ugljena i drugih organskih tvari bez prisustva kisika može se pripraviti umjetni ugljen. Taj proces se zove suha destilacija. Pri suhoj destilaciji uz umjetni ugljen kao čvrsti proizvod nastaju još i plinoviti i tekući proizvodi koji se koriste kao sirovine za kemijsku industriju

Bez nafte ne bi bilo benzinskih i dizelskih goriva koji pokreću većinu vozila, ne bi bilo obuće i odjeće od umjetnih vlakana, lijekova, deterdženata i raznovrsnih plastičnih masa.

Pojava zadržavanja topline naziva se učinak staklenika.Učinak staklenika prirodna je pojava koja milijunima godina održava temperaturu na Zemlji u granicama koje omogućuju život na njezinoj površini. Prosječna je temperatura Zemljine površine 14 C

Prirodni ugljen nastaje milijunima godina procesom koji se zove karbonizacija ili pougljenjivanje. Karbonizacija (pougljenjivanje) je dugotrajan geološki proces. Odvija se ispod površine zemlje, u uvjetima visokog tlaka i temperature, te u odsutnosti kisika (anaerobnim uvjetima).

Svi prirodni procesi u kojima ugljik iz nežive prirode prelazi u živu prirodu i obratno čine složeni ciklus kružnog toka ugljika. Dva najvažnija procesa u kružnom toku ugljika jesu fotosinteza i stanično disanje.

Najvažniji su procesi pri preradi nafte frakcijska destilacija nafte i krekiranje.Frakcijska destilacija nafte postupak je prerade nafte pri kojem se pojedini sastojci izdvajaju na temelju različitih vrelišta. Najznačajniji proizvodi dobiveni frakcijskom destilacijom nafte jesu: tekući plin, benzin, dizelsko gorivo, petrolej, kerozin, loživo ulje, motorno ulje, bitumen i parafin.

Nakon industrijske revolucije, ponajviše zbog sve veće uporabe fosilnih goriva, koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi stalno raste. Staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav te dovode do dodatnog globalnog zagrijavanja. U proteklih 100 godina globalna je temperatura porasla u prosjeku od 0,4 do 0,8 °C.