U elementarnom stanju zlato (kemijski simbol Au) je plemeniti metal žute boje i jakog sjaja, mekan i vrlo rastezljiv. Čisto zlato izvanredno je otporno na zrak, vodu, kisik, sumpor, sumporvodik, razne kiseline i većinu solnih otopina.

Najčešći uzrok gušavosti u svijetu je nedostatak joda u prehrani i javlja se u zemljama koje ne provode jodiranje kuhinjske soli. Od 1997. godine kilogram soli treba sadržavati 15 – 23 miligrama joda.

Sintetizirani elementi su proizvedeni u laboratorijima i ne postoje u prirodi za razliku od prirodnih kemijskih elemenata koji se nalaze u prirodi. Od 118 otkrivenih elemenata, u prirodi se pojavljuju 90 elemenata, a ostali su sintetički.

Elementi koji grade nemetale se u periodnom sustavu elemenata (PSE) nalaze na desnoj strani izuzev vodika koji se nalazi na lijevoj strani iako je zapravo nemetal.

Većina metala može se obrađivati kovanjem, a da pri tome ne pucaju. Također mogu se izvlačiti u žice ili valjati u folije. Izvlačenjem u žice izrađuju se električni i telefonski vodovi, a valjanjem u folije izrađuju se npr. aluminijske folije koje se koriste u domaćinstvu.

Elementarni bakar (kemijski simbol Cu) je metal sjajne svijetle crvene do crvenkastosmeđe specifične „bakrene“ boje. Jedan je od triju poznatih obojenih metala (zajedno sa aluminijem i cinkom). U čistom stanju relativno je mekan, ali vrlo žilav i rastezljiv/savitljiv.

Od elemenata otkrivenih u prirodi 60 ih je biogenih, odnosno onih koji izgrađuju živa bića. Najveći udio u živoj prirodi ima 11 biogenih elemenata: kisik, ugljik, vodik, dušik, kalcij, fosfor, kalij, sumpor, natrij, klor i magnezij. Oni izgrađuju 99 % žive prirode.

U ranim fazama razvoja Svemira, prema današnjim modelima, nastali su samo vodik (H), helij (He) i nešto malo litij (Li). Svi drugi elementi su rezultat naknadnih procesa u zvijezdama. Danas se uzima da je deset najzastupljenijih kemijskih elemenata u našoj galaksiji redom: H (vodik), He(helij), O (kisik), C(ugljik), Ne (neon), Fe (željezo), N (dušik), Si (silicij), Mg (magnezij) i S (sumpor)

Elementarna živa (kemijski simbol Hg) jedini je tekući metal. Na običnoj temperaturi tvori žitku tekućinu velike gustoće, boje i sjaja poput srebra, velike napetosti površine.

Elementarna tvar je jedan od oblika postojanja nekog kemijskog elementa u prirodi. Kemijski element ugljik ima više oblika elementarne tvari, od četiri alotropske modifikacije najpoznatije su dvije: dijamant i grafit. Dijamant i grafit su elementarne tvari istog kemijskog elementa i one se mogu pretvarati jedna u drugu.

Francuski kemičar Antoine Laurent Lavoisier (1743. – 1794.) je sam osmišljavao naprave i posuđe za pokuse, upotrebljavao je vagu te uveo vaganje kao objektivno mjerenje. Otkrio je zakon o očuvanju mase, sastav vode i zraka, spalio dijamant kako bi mu dokazao sastav te postavio temelje kemijskog naziva koje i danas upotrebljavamo. Zbog tih i mnogobrojnih drugih otkrića Lavoisiera smatramo ocem suvremene kemije.

U Zemljinoj kori najrasprostranjeniji je kisik (49.5 %), zatim silicij (25 %), aluminij (7.5 %), željezo (4.7 %), kalcij (3.4 %), natrij (2.6 %), kalij (2.4 %), magnezij (1.9 %) i vodik (1.9 %). Ovih devet elemenata čine skoro 99 % sastava Zemlje.

Brom (kemijski simbol Br) je u prirodi tamnocrvene boje i uz živu je jedini element koji je pri sobnoj temperaturi u tekućem stanju. Dok je živa po svojstvima metal, brom je nemetal. Brom proizvodi otrovne pare koje imaju prodoran miris.

Oko 80% svih poznatih prirodnih i umjetno stvorenih kemijskih elemenata pripada metalima.Svi su metali pri sobnoj temperaturi čvrste tvari, osim žive, koja je u tekućem stanju (talište –38,83 °C).

Tvari koje se ne mogu dalje rastavljati na još jednostavnije zovu se počela ili elementi.
Element dolazi od latinske riječi elementum, a prevedeno na hrvatski je počelo.

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine koji se nalaze na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala.

Irski kemičar Robert Boyle (1627. – 1691.) prvi je u knjizi \"Sumnjičav kemičar\" (1661.) definirao kemijske elemente kao počela na koja se mogu rastaviti tvari. Time je znanstvenike usmjerio prema traženju i otkrivanju novih kemijskih elemenata.

Od 60 biogenih elemenata najzastupljenije je njih 11: kisik, ugljik, vodik, dušik, kalcij, fosfor, kalij, sumpor, natrij, klor i magnezij. Od njih kalcij, kalij, natrij i magnezij nisu nemetali.

Kemijskim analizama utvrđeno je da u živom svijetu nema nijednog elementa koji nije zastupljen i u neživom svijetu. Razlika postoji samo u njihovim količinama. Gotovo 96 % mase većine organizama čine ugljik, kisik, vodik i dušik, koji se nalaze u sastavu anorganskih i organskih spojeva

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine koji se nalaze na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala.Oko 80% svih poznatih prirodnih i umjetno stvorenih kemijskih elemenata pripada metalima

Većina nemetala su pri sobnoj temperaturi plinovi, većinom su bez boje, niskog su vrelišta i male gustoće. Ubrajamo ih u čiste elementarne tvari.

Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednog atoma kisika (kemijske formule H2O) pa su ta dva elementa i najzastupljeniji u morima i oceanima. Glavni izvori kisika u oceanima su difuzija iz zraka i fotosinteza.

Od elemenata otkrivenih u prirodi 60 ih je biogenih, odnosno onih koji izgrađuju živa bića. Najveći udio u živoj prirodi ima 11 biogenih elemenata: kisik, ugljik, vodik, dušik, kalcij, fosfor, kalij, sumpor, natrij, klor i magnezij. Oni izgrađuju 99 % žive prirode.

Nemetali su loši vodiči elektriciteta (osim grafita koji se koristi u proizvodnji elektroda).

Francuski kemičar Antoine Laurent Lavoisier (1743. – 1794.) prvi je dokazao da je voda spoj kisika i vodika (1773.). Između ostalog osmišljavao naprave i posuđe za pokuse, upotrebljavao je vagu te uveo vaganje kao objektivno mjerenje. Otkrio je zakon o očuvanju mase, sastav vode i zraka te ulogu kisika u gorenju i disanju.

Lako pokretljivi elektroni u metalu mogu se usmjereno gibati, pa su prenositelji električne struje. Najveću električnu i toplinsku provodnost imaju srebro i bakar.

Prirodni kemijski elementi su oni koji se nalaze u prirodi i nisu proizvedeni od ljudi ili u laboratorijima. Od 118 otkrivenih elemenata u prirodi se pojavljuju 90 elemenata u znatnim količinama.

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine koji se nalaze na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala.

Od elemenata otkrivenih u prirodi 60 ih je biogenih, odnosno onih koji izgrađuju živa bića. Najveći udio u živoj prirodi ima 11 biogenih elemenata: kisik, ugljik, vodik, dušik, kalcij, fosfor, kalij, sumpor, natrij, klor i magnezij. Oni izgrađuju 99 % žive prirode.

Metali su elementi koji su dobri provodnici električne struje i topline. Toplinska vodljivost ukazuje na sposobnost materijala da prenosi toplinu iz jedne točke u drugu bez kretanja materijala kao cjeline. Bakar i aluminij imaju najveću toplinsku vodljivost, dok čelik i bronca imaju najnižu.

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine koji se nalaze na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala. Oko 80% svih poznatih prirodnih i umjetno stvorenih kemijskih elemenata pripada metalima.