Kemijski elementi

Tvari koje se ne mogu dalje rastavljati na još jednostavnije zovu se počela ili elementi.Element dolazi od latinske riječi elementum, a prevedeno na hrvatski je počelo.

Prirodni kemijski elementi su oni koji se nalaze u prirodi i nisu proizvedeni od ljudi ili u laboratorijima. Od 118 otkrivenih elemenata u prirodi se pojavljuju 90 elemenata u znatnim količinama.

Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednog atoma kisika (kemijske formule H2O) pa su ta dva elementa i najzastupljeniji u morima i oceanima. Glavni izvori kisika u oceanima su difuzija iz zraka i fotosinteza.

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine koji se nalaze na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala.

Francuski kemičar Antoine Laurent Lavoisier (1743. – 1794.) je sam osmišljavao naprave i posuđe za pokuse, upotrebljavao je vagu te uveo vaganje kao objektivno mjerenje. Otkrio je zakon o očuvanju mase, sastav vode i zraka, spalio dijamant kako bi mu dokazao sastav te postavio temelje kemijskog naziva koje i danas upotrebljavamo. Zbog tih i mnogobrojnih drugih otkrića Lavoisiera smatramo ocem suvremene kemije.

Većina metala može se obrađivati kovanjem, a da pri tome ne pucaju. Također mogu se izvlačiti u žice ili valjati u folije. Izvlačenjem u žice izrađuju se električni i telefonski vodovi, a valjanjem u folije izrađuju se npr. aluminijske folije koje se koriste u domaćinstvu.

Nemetali su loši vodiči elektriciteta (osim grafita koji se koristi u proizvodnji elektroda).

U Zemljinoj kori najrasprostranjeniji je kisik (49.5 %), zatim silicij (25 %), aluminij (7.5 %), željezo (4.7 %), kalcij (3.4 %), natrij (2.6 %), kalij (2.4 %), magnezij (1.9 %) i vodik (1.9 %). Ovih devet elemenata čine skoro 99 % sastava Zemlje.

Većina nemetala su pri sobnoj temperaturi plinovi, većinom su bez boje, niskog su vrelišta i male gustoće. Ubrajamo ih u čiste elementarne tvari.

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine koji se nalaze na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala.Oko 80% svih poznatih prirodnih i umjetno stvorenih kemijskih elemenata pripada metalima

Od elemenata otkrivenih u prirodi 60 ih je biogenih, odnosno onih koji izgrađuju živa bića. Najveći udio u živoj prirodi ima 11 biogenih elemenata: kisik, ugljik, vodik, dušik, kalcij, fosfor, kalij, sumpor, natrij, klor i magnezij. Oni izgrađuju 99 % žive prirode.

Francuski kemičar Antoine Laurent Lavoisier (1743. – 1794.) prvi je dokazao da je voda spoj kisika i vodika (1773.). Između ostalog osmišljavao naprave i posuđe za pokuse, upotrebljavao je vagu te uveo vaganje kao objektivno mjerenje. Otkrio je zakon o očuvanju mase, sastav vode i zraka te ulogu kisika u gorenju i disanju.

Sintetizirani elementi su proizvedeni u laboratorijima i ne postoje u prirodi za razliku od prirodnih kemijskih elemenata koji se nalaze u prirodi. Od 118 otkrivenih elemenata, u prirodi se pojavljuju 90 elemenata, a ostali su sintetički.

Najčešći uzrok gušavosti u svijetu je nedostatak joda u prehrani i javlja se u zemljama koje ne provode jodiranje kuhinjske soli. Od 1997. godine kilogram soli treba sadržavati 15 – 23 miligrama joda.

Irski kemičar Robert Boyle (1627. – 1691.) prvi je u knjizi \"Sumnjičav kemičar\" (1661.) definirao kemijske elemente kao počela na koja se mogu rastaviti tvari. Time je znanstvenike usmjerio prema traženju i otkrivanju novih kemijskih elemenata.

U ranim fazama razvoja Svemira, prema današnjim modelima, nastali su samo vodik (H), helij (He) i nešto malo litij (Li). Svi drugi elementi su rezultat naknadnih procesa u zvijezdama. Danas se uzima da je deset najzastupljenijih kemijskih elemenata u našoj galaksiji redom: H (vodik), He(helij), O (kisik), C(ugljik), Ne (neon), Fe (željezo), N (dušik), Si (silicij), Mg (magnezij) i S (sumpor)

Kemijskim analizama utvrđeno je da u živom svijetu nema nijednog elementa koji nije zastupljen i u neživom svijetu. Razlika postoji samo u njihovim količinama. Gotovo 96 % mase većine organizama čine ugljik, kisik, vodik i dušik, koji se nalaze u sastavu anorganskih i organskih spojeva

Elementarna tvar je jedan od oblika postojanja nekog kemijskog elementa u prirodi. Kemijski element ugljik ima više oblika elementarne tvari, od četiri alotropske modifikacije najpoznatije su dvije: dijamant i grafit. Dijamant i grafit su elementarne tvari istog kemijskog elementa i one se mogu pretvarati jedna u drugu.

Oko 80% svih poznatih prirodnih i umjetno stvorenih kemijskih elemenata pripada metalima.Svi su metali pri sobnoj temperaturi čvrste tvari, osim žive, koja je u tekućem stanju (talište –38,83 °C).