\n

Sumporasta kiselina (sulfitna kiselina) dobiva se otapanjem sumporovog(IV) oksida u vodi

SO₂ + H₂O ---> H₂SO₃

\n

\n

Sumpor se ne otapa u vodi, ali je topljiv u nepolarnim otapalima, primjerice ugljikovu disulfidu (CS₂), tetetraklorugljiku (CCl₄) i toluenu (C₆H₅CH₃). Slab je vodič topline i elektriciteta.

\n

\n

Formula sumporne (sulfatne kiseline) je H₂SO₄

\n

Sumporov (IV) oksid (sumporov dioksid) je pri sobnoj temperaturi bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj

Halkogeni elementi su elementi šesnaeste skupine periodnog sustava a čine ju elementi: kisik, sumpor, selenij, telurij i polonij. Naziv halkogeni potječe od grčkih riječi chalkos (ruda) i genesis (postanak). U slobodnom prijevodu to bi značilo \"ono što sačinjava rude\".

Kemija koja proučava svojstva i reakcije svih kemijskih elemenata osim ugljika se naziva anorganska kemija. Cilj njezina proučavanja su: anorganske kiseline, anorganske lužine i anorganske soli\nAnorganske kiseline se dobivaju iz anorganskih spojeva i to reakcijom oksida nemetala i vode.

Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina (čvrsta tvar) u finom prahu bez mirisa svijetložute boje

\n

Sumporov(IV) oksid nazivamo još i sumporov dioksid, a kemijska formula mu je SO₂. Sumporov (IV) oksid pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.

\n

\n

Pri sobnoj temperaturi molekule elementarnog sumpora imaju prstenastu strukturu od osam atoma sumpora (S₈) međusobno povezanih jednostrukim kovalentnim vezama.

\n

\n

Sumporov (IV) oksid poznat kao i sumporov dioksid nastaje gorenjem sumpora pri čemu se sumpor spaja s kisikom iz zraka tvoreći sumporov dioksid (SO₂)

S + O₂ ---> SO₂

\n

\n

Sumporastu kiselinu nazivamo još sulfitna kiselina a formula joj je H₂SO₃

\n

Sumpor je element s najviše alotropskih modifikacija (više od 30), ali su pri sobnoj temperaturi dvije kristalne modifikacije stabilne a to su: rompska i monoklinska. U prirodi se najčešće nailazi na α-sumpor, poznat i kao žuti ili rompski sumpor.