Nezasićene ugljikovodike od zasićenih možemo razlikovati izvođenjem testne reakcije. Pri tome se koriste karakteristični testni reagensi: bromna voda ili vodena otopina kalijeva permanganata. Reagensi imaju karakterističnu boju, a u dodiru s nezasićenim ugljikovodikom boja reakcijske smjese mijenja se u bezbojnu

Alkeni su nezasićeni ugljikovodici gdje su ugljikovi atomi međusobno povezani barem jednom dvostrukom vezom. Najjednostavniji alken je eten (meten ne može biti formiran) pa slijede: propen, buten, penten, heksen, hepten...Kako imena svih alkena završavaju na -en ispravna tvrdnja je da je propen alken.

\n

Molekulska formula pokazuje samo vrstu i broj atoma u molekuli. Penten je alken sa pet ugljikova atoma. Opća formula alkena je C_nH_2n. n predstavlja broj ugljikovih atoma, pa kako znamo da penten ima pet ugljikova atoma, umjesto n upišemo 5 i dobijemo C₅H_2x5= C₅H₁₀

\n

Jedina netočna tvrdnja je da su alkini zasićeni ugljikovodici. Kako alkini imaju barem jednu trostruku vezu točna tvrdnja bi bila da su oni nezasićeni ugljikovodici

Nezasićeni ugljikovodici su alkeni i alkeni. Alkeni završavaju na nastavak -en a alkini na nastavak -in. Zaključujem da propen i pentin jedini imaju ta dva nastavka

Za prikazivanje građe molekula koristimo kemijske simbole s valentnim crticama. Jedna valentna crtica prikazuje jednu valenciju odnosno jednostruku kemijsku vezu. Na taj se način mogu prikazati samo molekule spojeva, ne i ionske tvari.

Vrlo zanimljiv dio organske kemije jest mogućnost povezivanja ugljikovih atoma na različite načine. Karakteristično je svojstvo ugljika da se njegovi atomi mogu međusobno povezivati u dugačke ravne i razgranate lance, te prstenove.

\n

Gorenja alkana može se odvijati uz dovoljnu ili nedovoljnu količinu kisika. U slučaju dovoljne količine kisika alkan oksidira do ugljikova dioksida i vode. Ako kisika nije bilo dovoljno, produkti su gorenja ugljikov monoksid i voda.

\n\n\n\n

Primjer jednadžbe kemijske reakcije potpuna gorenja metana:

\n\n\n\n

CH₄(g) + 2O₂ (g) --> CO₂(g) + 2H₂O(l)

\n

\n

Sažeta strukturna formula prikazuje slijed povezivanja ugljikovih atoma i na njima vezanih vodikovih atoma u molekuli. U organskim spojevima ugljikovi atomi su četverovalentni pa atom ugljika ostvaruje četiri veze sa drugim atomima. Butan je alkan sa četiri ugljikova atoma pa je njegova sažeta strukturna formula: CH₃-CH₂-CH₂-CH₃

\n

\n

Molekulska formula pokazuje samo vrstu i broj atoma u molekuli. Propan je alkan sa tri ugljikova atoma. Opća formula alkana je C_nH_2n+2. n predstavlja broj ugljikovih atoma, pa kako znamo da propan ima tri ugljikova atoma, umjesto n upišemo 3 i dobijemo C₃H_(2x3)+2= C₃H₈

\n

\n

Eten se koristi kao sirovina za dobivanje plastičnih masa (npr. polietena). Eten ili etilen (C₂H₄) je nezasićeni ugljikovodik koji pripada nizu alkena. Bezbojan je i slabog mirisa. Eten je dokazan kao biljni hormon, a najviše se primjenjuje u sazrijevanju voća, gdje pospješuje klijanje sjemena i potpomaže sazrijevanje voća. Eten se koristi i kao sirovina za dobivanje plastičnih folija i ambalažnih boca, raznih veličina

\n

Metan nastaje na odlagalištima otpada, ali i u barama gdje trunu organske tvari pa su ga nekad zvali močvarni plin.

\n

Zasićene ugljikovodike nazivamo alkani i imaju jednostruke veze. Zasićeni ugljikovodici čine homologni niz, počevši od jednog ugljikovog atoma nazivamo ih: metan, etan (2C atoma), propan(3C atoma), butan (4C atoma), pentan (5 C atoma)....Ispravna tvrdnja je da je propan zasićen ugljikovodik sa 3 C atoma.

\n