Učinak staklenika

Atmosfera u kojoj su staklenički plinovi propušta Sunčevu energiju do površine Zemlje. Zemlja se zagrijava i emitira toplinsko zračenje a staklenički plinovi ne dopuštaju da dio topline napusti atmosferu. Na taj način staklenički plinovi u atmosferi apsorbiraju dio tog zračenja čime dolazi do zagrijavanja atmosfere, što se naziva “učinak staklenika”.Kao rezultat, Zemljina površina održava klimu koja je povoljna za živa bića. Bez omotača od stakleničkih plinova, površina Zemlje bila bi 30 °C stupnjeva hladnija nego što je danas, nepovoljna za živa bića, hladna i beživotna poput površine Marsa.

Nakon industrijske revolucije, ponajviše zbog sve veće uporabe fosilnih goriva, koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi stalno raste. Staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav te dovode do dodatnog globalnog zagrijavanja. U proteklih 100 godina globalna je temperatura porasla u prosjeku od 0,4 do 0,8 °C.

Povećanje količine ugljikova dioksida u atmosferi pojačava učinak staklenika što uzrokuje porast prosječne temperature na Zemlji

Pojava zadržavanja topline naziva se učinak staklenika.Učinak staklenika prirodna je pojava koja milijunima godina održava temperaturu na Zemlji u granicama koje omogućuju život na njezinoj površini. Prosječna je temperatura Zemljine površine 14 C