Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala

Željezo je čvrsta tvar srebrno-sive boje s karakterističnim metalnim sjajem. Karakterizira ga dobra toplinska i električna vodljivost te magnetska svojstva. U normalnim uvjetima i u svom čistom obliku željezo se ne otapa u vodi nego samo tone na dno.

Oko 80% svih poznatih prirodnih i umjetno stvorenih kemijskih elemenata pripada metalima.Svi su metali pri sobnoj temperaturi čvrste tvari, osim žive, koja je u tekućem stanju (talište –38,83 °C)

Željezo svrstavamo u metale a metali su dobri vodiči električne struje. Razlog tome je njihova kristalna građa. Pozitivni ioni pravilno su raspoređeni, a slobodni pokretljivi elektroni gibaju se između njih u svim smjerovima. Kada metal priključimo na električni izvor, pozitivni pol izvora privlači negativne elektrone i oni se svi počinju gibati od negativnog prema pozitivnom polu električnog izvora. Tada kažemo da teče električna struja. Električnu struju provode i elektroliti - vodene otopine soli, kiselina i lužina

Vodiči su tvari koje dobro provode električnu struju, dok je izolatori ne provode. Vodiči su svi metali, razrijeđeni plinovi, nečista voda, kiseline, otopine soli i baza (lužina), ugljen, staklo u tekućem stanju.Izolatori su staklo, porculan, kvarc,, guma, svila, parafin, ulje, čista voda i dr. Od ponuđenih odgovora željezo i nikal su metali.

Unutar periodnog sustava elemente dijelimo na metale ili kovine koji se nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnog sustava, na nemetale ili nekovine na desnoj strani periodnog sustava i polumetale ili polukovine koji su smješteni na granici između metala i nemetala

Biogeni elementi izgrađuju živa bića, većinom su u obliku raznih spojeva, najčešće organskih. Najzastupljeniji među njima su ugljik, kisik i vodik, zatim dušik, fosfor, sumpor, kalcij, magnezij, kalij i natrij

Alotropska modifikacija ili alotropija je pojava da se ista tvar javlja u više strukturnih oblika koji se razlikuju po fizikalnim i/ili kemijskim svojstvima. Alotropi su dva ili više oblika istog kemijskog elementa koja se međusobno razlikuju po načinu međusobnog vezivanja atoma. Alotropija se odnosi na elementarne tvari, dok slična polimorfija samo na spojeve

Od elemenata otkrivenih u prirodi 60 ih je biogenih, odnosno onih koji izgrađuju živa bića. Najveći udio u živoj prirodi ima 11 biogenih elemenata: kisik, ugljik, vodik, dušik, kalcij, fosfor, kalij, sumpor, natrij, klor i magnezij. Oni izgrađuju 99 % žive prirode.

Većina se metala može kovati,izvlačiti u žice i valjati u folije

Elementarna živa (simbol Hg) jedini je tekući metal. Na običnoj temperaturi tvori žitku tekućinu velike gustoće ), boje i sjaja poput srebra, velike napetosti površine

Lako pokretljivi elektroni u metalu mogu se usmjereno gibati, pa su prenositelji električne struje. Najveću električnu i toplinsku provodnost imaju srebro i bakar

Ozon i kisik alotropske su modifikacije kemijskog elementa kisika. Atomi kisika se povezuju na dva načina pa tako molekulu kisika čine dva atoma, a molekulu ozona tri atoma kisika.

Elementi koji grade nemetale se u periodnom sustavu elemenata (PSE) nalaze na desnoj strani izuzev vodika koji se nalazi na lijevoj strani iako je zapravo nemetal.

Toplinska vodljivost ukazuje na sposobnost materijala da prenosi toplinu iz jedne točke u drugu bez kretanja materijala kao cjeline, što je više toplinska vodljivost bolje provodi toplinu.

Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika (Broj istovrsnih atoma označavamo desnim donjim indeksom uz simbol elementa)

U prirodi su metali uglavnom vezani u obliku kemijskih spojeva, minerala, većinom oksida i sulfida, ali i karbonata, sulfata i silikata. U elementarnom obliku pojavljuju se samo zlato, srebro, bizmut, bakar, paladij, platina i meteorsko željezo