Vremenska rečenica

Zavisnosložene rečenice ne prepoznajemo po veznicima kao nezaviosnosložene rečenice, moramo gledati njihov sadržaj.

Ova rečenica nije točno napisana, u njoj nedostaje zarez jer su surečenice napisane u inverziji.\nRečenica bi trebala glasiti: Kada mi javiš odgovore, zapisat ću ih.

Jednostavne rečenice koje čine zavisnosloženu rečenicu nazivaju se glavna i zavisna surečenica. Primjer:\n

\n
• Došla sam u školu (glavna s.) čim je zvonilo. (zavisna s.) - izriče vrijeme pa se zove vremenska.
\n

U vremenskim rečenicama pojavljuju se često vremenski prilozi, no ne možemo prema tome biti biti sigurni, moramo pažljivo analizirati rečenicu. Primjer:\n

\n
• Recite mi (glavna s.) kada da dođem. (zavisna s.) - ovo nije vremenska rečenica, nego objektna jer zavisna dolazi na mjesto predmeta radnje ili objekta ( recite mi- što?), dakle vremenski prilog kada nije znak da je rečenica vremenska.
\n

Vremenska rečenica može biti u inverziji, u uobičajenom poretku i umetnuta. Ako je u inverziji odvaja se zarezom, ako je umetnuta odvaja se na početku i na kraju zarezom. Primjer:\n

\n
• Doći ću u školu kad me budete pozvali. - (G+Z) uobičajen poredak.
\n
• Kada me budete pozvali u školu, doći ću. - (Z+G) obrnut poredak.
\n
• Doći ću, kada me budete pozvali, u školu. - (G+ Z+ G) umetnuta.
\n

U ovoj jednostavnoj rečenici POM sa zalaskom sunca možemo zamijeniti vremenskom surečenicom.\nRečenica bi tada mogla glasiti: Stigli smo kad je zašlo sunce.

Poredak surečenica je uobičajen. Rečenica je zavisnosložena.\n

\n
• Ići ću na utakmicu - glavna s.
\n
• kada budem imao vremena. - zavisna s., izriče vrijeme
\n

Surečenica u kojoj izričemo vrijeme je pošto dođem u Crikvenicu, glavna je fotografirat ću ti hotel. Poredak surečenica je obrnut zato pišemo zarez.

U ovoj rečenici poredak surečenica je uobičajen.\n

\n
• Volim ići na izlet - glavna surečenica
\n
• kad su sva ispitivanja gotova. - zavisna surečenica, izriče vrijeme prema glavnoj surečenici.
\n

Zavisnosložena rečenica nastaje uvrštavanjem, dijelovi zavisnosložene rečenice nazivaju se glavna i zavisna surečenica. Glavna je samostalna, zavisna je ovisna o glavnoj.

Složene rečenice dijelimo na zavisnosložene i nezavisnosložene rečenice.\n

\n
• Dijelovi nezavisnosložene nazivaju se surečenice i one se nižu (nastaje rečenični niz) ili su povezane veznicima.
\n
• Dijelovi zavisnosložene rečenice nazivaju se glavna surečenica i zavisna surečenica i one se slažu uvrštavanjem.
\n

Surečenica u kojoj se izriče vrijeme je kad je vidjela svoj test. U njoj je izrečeno vrijeme vršenja radnje glavne surečenice.

Ova tvrdnje je točna. Zavisna vremenska surečenica dolazi kao dopuna glavnoj surečenici i izriče vrijeme vršenja glagolske radnje. Primjer:\n

\n
• Čim dođem, (zavisna s.) javit ću se. (glavna s.) - izriče vrijeme
\n