U ovoj rečenici izričemo stvarnu pogodbu, nešto što je stvarno. Pogodbenom rečenicom može se izreći stvarna, nestvarna ili moguća pogodba.\n

\n
• Stvarna pogodba: Ako budeš učio, postići ćeš dobre rezultate.
\n
• Nestvarna pogodba: Poletjet ćeš na Mjesec ako dobiješ veliku nagradu.
\n
• Mogućnost: Došao bih da imam prijevoz.
\n

Veznici u uvjetnim ili pogodbenim rečenicama su ako, li, kad i da, skupovi samo ako, samo da, samo kad. Pogodbene ili uvjetne rečenice su one u kojima izričemo uvjet vršenje radnje glavne surečenica, ona dolazi na mjestu priložne oznake uvjeta ili pogodbe.

Razlog pisanje zareza u ovoj pogodbenoj ili uvjetnoj rečenici je inverzija ili obrnuti poredak surečenica. Pogodbene ili uvjetne rečenice su one u kojima izričemo uvjet vršenje radnje glavne surečenica, ona dolazi na mjestu priložne oznake uvjeta ili pogodbe.

POPog je uz upornost i trud, taj skup riječi izriče uvjet. POPog možemo zamijeniti zavisnom pogodbenom rečenicom.

Ova rečenica je pogodbena, poredak surečenica je uobičajen.\n

\n
• Išla bih s tobom (glavna s.) / samo da si mi javila. (zavisna s. - veznik je skup samo da)
\n

Priložnu oznaku pogodbe (POPog) možemo zamijeniti pogodbenom ili uvjetnom rečenicom. Pogodbene ili uvjetne rečenice su one u kojima izričemo uvjet vršenje radnje glavne surečenica.

Točno je napisana rečenica Sve ćeš, ako me poslušaš, stići napraviti.. Radi se o umetnutoj pogodbenoj rečenici pa ju odvajamo zarezom na početku i na kraju.\n

\n
• Sve ćeš,(glavna s.) / ako me poslušaš,(zavisna s.) / stići napraviti. (glavna s.)
\n

Ova tvrdnja je točna, pogodbena rečenica često stoji u inverziji.\n

\n
• Kad bismo se zdravo hranili, bolje bismo se osjećali. -> inverzija
\n
• Bolje bismo se osjećali kad bismo se zdravo hranili. -> uobičajen poredak
\n

Pogodbene rečenice nazivaju se i uvjetne rečenice. Pogodbene ili uvjetne rečenice su one u kojima izričemo uvjet vršenje radnje glavne surečenica, ona dolazi na mjestu priložne oznake uvjeta ili pogodbe.

Pogodbene ili uvjetne rečenice su one u kojima izričemo uvjet vršenje radnje glavne surečenica, ona dolazi na mjestu priložne oznake uvjeta ili pogodbe.

Ova tvrdnja je točna. Veznik ukoliko ne treba upotrebljavati u hrvatskome standardnom jeziku. Umjesto njega treba upotrebljavati veznik ako. Primjer:\n

\n
• Rečenicu Proći ćeš s odličnim ukoliko budeš učio. treba zamijeniti rečenicom Proći ćeš s odličnim ako budeš učio.
\n

Ova tvrdnja je točna, pogodbenom rečenicom može se izreći stvarna, nestvarna ili moguća pogodba.\n

\n
• Stvarna pogodba: Ako budeš učio, postići ćeš dobre rezultate.
\n
• Nestvarna pogodba: Poletjet ćeš na Mjesec ako dobiješ veliku nagradu.
\n
• Mogućnost: Došao bih da imam prijevoz.
\n

Pogodbena rečenica je Uključi se u sportsku grupu ako imaš viška vremena.\n

\n
• Uključi se u sportsku grupu (glavna s.)/ ako imaš viška vremena. (zavisna s. -> uobičajen poredak surečenica)
\n
• Zvala sam te (glavna s.) / da bih ti objasnila. (zavisna s. -> izriče namjeru, namjerna)
\n
• Kako kažeš, (zavisna s.) / tako će biti. (glavna s. -> inverzija -> načinska)
\n

Inverzija je obrnuti poredak surečenica, prvo ide zavisna surečenica pa glavna i između njih pišemo zarez.\nTočna je rečenica: Ako kažeš istinu, sve će biti lakše.

U zavisnim surečenicama imamo ovisnost zavisne od glavne surečenice, u nezavisnim surečenice ne ovise jedna od druge. Primjer:\n

\n
• Došli su (1. surečenica)/ i donijeli hranu. (2. surečenica) -> nezavisnosložena r., -->1. i 2 . surečenica ne ovise jedna o drugoj!
\n
• Došli su gosti (glavna surečenica) / koje rado vidim. (zavisna surečenica) -> zavisnosložena rečenica --> glavna surečenica je samostalna, no zavisna nije, dolazi kao dopuna glavnoj.
\n

Kad pogodbena rečenica dolazi u inverziji pišemo zarez. To se odnosi na sve vrste zavisnih rečenica, pišemo zarez kad su u inverziji ili kad su umetnute među dijelove glavne.