Učitavam...
Kako definiramo rečenicu?
Rečenicu definiramo kao riječ ili skup riječi kojima prenosimo neku informaciju. Rečenice razlikujemo prema priopćajnoj svrsi.
Kako nazivamo rečenice koje imaju dva ili više predikata?
Kada u rečenicama imamo dva ili više predikata nazivamo ih složenim.
Jednostavne rečenice dijelimo na...
Jednostavne rečenice dijelimo na jednostavne neproširene i jednostavne proširene. Prema sastavu rečenice možemo dijeliti na jednostavne i složene, a one se prepoznaju prema broju predikata.
Rečenica u kojoj je subjekt nepoznat i ne možemo ga prepoznati prema glagolskome obliku naziva se besubjektna rečenica?
Rečenice u kojima subjekt nije vidljiv i ne može se prepoznati prema glagolskome obliku nazivaju se besubjektnim rečenicama. Primjerice, u rečenici Piše se. ne znamo tko su i koliko je vršitelja radnje.
Prema sadržaju koji izriču, kakve mogu biti izjavne, upitne i usklične?
Izjavne, upitne i usklične rečenice prema sadržaju mogu biti jesne i niječne; tako će rečenica: Marko gleda televiziju. biti jesna izjavna, a Marko ne gleda televiziju. niječna izjavna rečenica.
Uvrštavanjem nastaju nezavisnosložene rečenice?
Uvrštavanjem nastaju zavisnosložene rečenice, one u kojima surečenice ne mogu stajati samostalno i koje povezujemo vezničkim riječima.
U kojim je rečenicama moguće udruživanje jednostavnih rečenica nizanjem, povezivanjem i uvrštavanjem?
Višestruko složene rečenice su one rečenice koje se sastoje od više nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica. One mogu nastati nizanjem, povezivanjem i uvrštavanjem.
Čime se služimo ako jednostavne rečenice sklapamo u složene pomoću vezničkih riječi?
Uvrštavanjem se služimo ako jednu surečenicu uvrštavamo u drugu pomoću vezničkih riječi.
Primjer: Mario, koji je učenik osmoga razreda, trenira nogomet.
U rečenicu /Mario trenira nogomet./ umetnuta je rečenica /On je učenik osmoga razreda./ uz pomoć vezničke riječi /koji/.
Primjer: Mario, koji je učenik osmoga razreda, trenira nogomet.
U rečenicu /Mario trenira nogomet./ umetnuta je rečenica /On je učenik osmoga razreda./ uz pomoć vezničke riječi /koji/.
Pripada li subjektna rečenica nezavisnosloženim ili zavisnosloženim vrstama?
Subjektna rečenica pripada zavisnosloženim rečenicama zato što surečenice u takvim vrstama ne mogu stajati samostalno. Primjer: Tko je radoznao, sve dozna prije drugih.
Što se izriče uskličnom rečenicom?
Uskličnom rečenicom izriče se naglašenost i osjećajnost sadržaja nakon čega slijedi interpunkcijski znak uskličnika.
Kako dijelimo složene rečenice?
Složene rečenice dijelimo na zavisnosložene i nezavisnosložene. U slučaju da surečenice mogu stajati samostalno, govorimo o nezavisnosloženim rečenicama, a s druge strane, ako govorimo o surečenicama koje ne mogu stajati samostalno riječ je o zavisnosloženim rečenicama.
Od čega se sastoje jednostavne proširene rečenice?
Rečenice koje se sastoje od predikata, subjekta i njihovih dopuna nazivamo jednostavnim proširenim rečenicama. Lakše ćemo ih zapamtiti prema kraticama *S + P + DS + DP*, odnosno /subjekt, predikat, dopuna subjekta i dopuna predikata/.
Rečenica u kojoj nije izrečen glagol naziva se...
Rečenice u kojima glagol nije izrečen nazivaju se neoglagoljenima, a to su primjerice /Kiši./, /Vatra!/, /Upomoć!/.
Marija je pisala zadaću i razmišljala o rješenjima.
Navedena rečenica nastala je...
Navedena rečenica nastala je povezivanjem, upotrebom vezika i. Taj veznik povezuje dvije surečenice koje mogu stajati samostalno.
Rečenice prema priopćajnoj svrsi dijelimo na: izjavne, mjesne i načinske?
Prema priopćajnoj svrsi rečenice dijelimo na izjavne, upitne i usklične. Prepoznajemo ih po interpunkcijskim znakovima (točka, upitnik i uskličnik).
Učenik Ivan je došao doma, skinuo jaknu, sjeo za stol.
U navedenoj rečenici upotrijebljena je koja vrsta sklapanja?
Navedena rečenica nastala je nizanjem pomoću zareza, jednim od načina sklapanja rečenica. Takva vrsta rečenica naziva se rečenični niz.
U složenoj rečenici imamo surečenica onoliko koliko je...
Složena je rečenica sastavljena od dviju ili više jednostavnih surečenica, a njihov broj ovisi o broju predikata.
Kako prepoznajemo rečenicu s neizrečenim subjektom?
Rečenicu s neizrečenim subjektom prepoznajemo prema glagolskom obliku gdje subjekt nije izrečen posebnom riječju, primjerice, rečenica: Radi. - (On) radi.
Sastavne i rastavne rečenice spadaju pod zavisnosložene rečenice?
Sastavne i rastavne rečenice spadaju pod nezavisnosložene zato što rečenice u tim vrstama mogu stajati samostalno. Primjer: Ivan čita knjigu i piše bilješke. U ovoj (sastavnoj) rečenici surečenice mogu stajati samostalno: Ivan čita knjigu. Piše bilješke.
Rečenice prema sastavu mogu se dijeliti na:
Prema sastavu rečenice možemo dijeliti na jednostavne i složene, a one se prepoznaju prema broju predikata.