Surečenice u zavisnosloženoj rečenici mogu biti u uobičajnom, obrnutom i umetnutom redoslijedu. U umetnutom redoslijedu rečenica počinje glavnom surečenicom, zatim slijedi zavisna, pa drugi dio glavne surečenice.

Rečenica \"Molim te reci mi što te muči.\" je zavisnosložena rečenica jer je to složena rečenica koja se sastoji od jedne samostalne i jedne zavisne surečenice. Ostali primjeri su nezavisnosložene rečenice.

Zavisnosložena rečenica je ona rečenica u kojoj jedna surečenica može biti samostalna, a druga ne može. Nezavisnosložena rečenica je složena rečenica nastala povezivanjem jednostavnih rečenica s pomoću veznika.

Rečenica \"Ponaša se kao da me ne poznaje.\" je zavisnosložena rečenica jer je to složena rečenica koja se sastoji od jedne samostalne i jedne zavisne surečenice. Ostali primjeri su nezavisnosložene rečenice.

Glavna surečenica u zavisnosloženoj rečenici može biti jedna, a zavisnih surečenica može biti i više.

Rečenica \"Javit ću ti ako joj se stanje pogorša.\" je zavisnosložena rečenica jer je to složena rečenica koja se sastoji od jedne samostalne i jedne zavisne surečenice. Ostali primjeri su nezavisnosložene rečenice.

Vezničke riječi u zavisnosloženoj rečenici mogu biti pravi veznici, prilozi, zamjenice i veznički skupovi.

Zavisnosložene rečenice su predikatna, subjektna, objektna, atributna, mjesna, vremenska, načinska, uzročna, namjerna, pogodbena, posljedična i dopusna. Rastavna rečenica je vrsta nezavisnosložene rečenice.

Zavisnosložene rečenice nastaju uvrštavanjem, a nezavisnosložene rečenice nastaju povezivanjem i nizanjem.

Rečenica \"Ne volim klubove jer je jako glasno unutra.\" je zavisnosložena rečenica jer je to složena rečenica koja se sastoji od jedne samostalne i jedne zavisne surečenice. Ostali primjeri su jednostavne rečenice.

Zarez se u zavisnosloženim rečenicama piše kad se više zavisnih surečenica nižu jedna za drugom, kad zavisna surečenica stoji ispred glavne i kad se zavisna surečenica umetne u glavnu. U rečenici \"Ako završiš svu zadaću prije šest sati, smiješ jesti sladoled.\" zavisna surečenica stoji ispred glavne pa je stoga potreban zarez.

Zavisnosložene rečenice su predikatna, subjektna, objektna, atributna, mjesna, vremenska, načinska, uzročna, namjerna, pogodbena, posljedična i dopusna. Zaključna rečenica je vrsta nezavisnosložene rečenice.

Zarez se u zavisnosloženim rečenicama piše kad se više zavisnih surečenica nižu jedna za drugom, kad zavisna surečenica stoji ispred glavne i kad se zavisna surečenica umetne u glavnu. U rečenici \"Dao joj je, budući da ju voli, sve svoje slatkiše.\" zavisna je surečenica umetnuta u glavnu te su stoga potrebni zarezi.

Rečenica \"Poslat ću, čim dođem doma, pismo svojem bratu.\" u umetnutom je redoslijedu jer započinje glavnom surečenicom, nakon čega slijedi zavisna, pa drugi dio glavne surečenice.

Rečenica \"Dok sam u Japanu, jest ću jako puno sushija.\" u obrnutom je redoslijedu jer je prva surečenica zavisna, a druga glavna.

Zarez se u zavisnosloženim rečenicama piše kad se više zavisnih surečenica nižu jedna za drugom, kad zavisna surečenica stoji ispred glavne i kad se zavisna surečenica umetne u glavnu. U rečenici \"Rekla je da joj je žao kao da me je briga.\" nije potreban zarez.

Rečenica \"Želim da odeš u dućan, da kupiš tijesto za pizzu, da ne kupiš slatkiše.\" u uobičajnom je redoslijedu jer je prva surečenica glavna, a ostale surečenice zavisne.

U zavisnosloženim rečenicama veznička riječ nalazi se u zavisnoj surečenici. To je glavni način po kojem se može odrediti koja je surečenica zavisna, a koja glavna.

Zarez se u zavisnosloženim rečenicama piše kad se više zavisnih surečenica nižu jedna za drugom, kad zavisna surečenica stoji ispred glavne i kad se zavisna surečenica umetne u glavnu. U rečenici \"Želim da odeš u park, da nabereš puno cvijeća, da staviš cvijeće u vazu.\" više surečenica se nižu jedna za drugom te ona stoga zahtjeva zareze.

U zavisnosloženoj rečenici glavna surečenica je samostalna, a zavisna surečenica nije samostalna, nego ovisi o glavnoj i dopunjava je.