Zarez u zavisnoj i nezavisnoj rečenici

Ovdje je zarez upotrijebljen jer su surečenice u obrnutom poretku, prvo je zavisna pa onda glavna.

Ova rečenica je točna napisana jer se ispred zaključnih veznika dakle, zato, stoga piše zarez.

Veznici a, ali, nego, već, no su suprotni veznici i ispred njih uvijek pišemo zarez, osim kad je veznik nego nije suprotni veznik već riječ uspoređivanja.

• Primjer: Radije spavaš nego da gledaš serije.

Ova rečenica je točno napisana jer se rastavne rečenice nabrajaju. Inače ispred rastavnog veznika ili ne pišemo zarez osim u situaciji kao u ovoj rečenici.

Ova rečenica je točna napisana. Kada su prva riječ u rečenici riječi dakle, međutim, nego, naravno, zaista odvajamo ih zarezom.

U ovoj rečenici nije potreban zarez jer je riječ nego zapravo dio uspoređivanja, a ne suprotnost.

U ovoj rečenici pišemo zarez, ovo je rečenični niz i surečenice se odvajaju zarezom.

Upotreba zareza ovdje je ispravna, kada glagolski prilozi (sadašnji ili prošli) dolaze na početku rečenice iza njih stavljamo zarez.

U ovoj rečenici zarez je upotrijebljen zbog atributnog skupa koji je u inverziji ili iza imenice koju objašnjava.

U ovoj rečenici potrebno je staviti zarez ispred veznika samo. Ova rečenica spada u isključne rečenice, a kod njih upotrebljavamo zarez.

• Ispred veznika samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što stavljamo zarez.

U ovoj rečenici zarez je upotrijebljen jer je zavisna surečenica umetnuta među dijelove glavne. U takvim slučajevima umetnutu rečenicu odvajamo zarezom na početku i na kraju.

Ova rečenica je točna napisana, iako je veznik pa sastavni veznik i ispred njega se ne piše zarez, ovdje imamo izuzetak od pravila. Rečenicom se izriče uzročno-posljedična veza i u takvim situacijama ispred veznika pa koristimo zarez.

U ovoj rečenici nije potrebno pisati zarez, pri upotrebi izraza ne samo ... nego ne pišemo zarez.