Zarez u zavisnoj i nezavisnoj rečenici

Ovdje je zarez upotrijebljen jer su surečenice u obrnutom poretku, prvo je zavisna pa onda glavna.

Ova rečenica je točno napisana jer se rastavne rečenice nabrajaju. Inače ispred rastavnog veznika ili ne pišemo zarez osim u situaciji kao u ovoj rečenici.

Veznici a, ali, nego, već, no su suprotni veznici i ispred njih uvijek pišemo zarez, osim kad je veznik nego nije suprotni veznik već riječ uspoređivanja.

• Primjer: Radije spavaš nego da gledaš serije.

U ovoj rečenici zarez je upotrijebljen jer je zavisna surečenica umetnuta među dijelove glavne. U takvim slučajevima umetnutu rečenicu odvajamo zarezom na početku i na kraju.

U ovoj rečenici zarez je upotrijebljen zbog atributnog skupa koji je u inverziji ili iza imenice koju objašnjava.

U ovoj rečenici nije potreban zarez jer je riječ nego zapravo dio uspoređivanja, a ne suprotnost.

Upotreba zareza ovdje je ispravna, kada glagolski prilozi (sadašnji ili prošli) dolaze na početku rečenice iza njih stavljamo zarez.

Ova rečenica je točna napisana, iako je veznik pa sastavni veznik i ispred njega se ne piše zarez, ovdje imamo izuzetak od pravila. Rečenicom se izriče uzročno-posljedična veza i u takvim situacijama ispred veznika pa koristimo zarez.

Ova rečenica je točna napisana jer se ispred zaključnih veznika dakle, zato, stoga piše zarez.

U ovoj rečenici pišemo zarez, ovo je rečenični niz i surečenice se odvajaju zarezom.

Ova rečenica je točna napisana. Kada su prva riječ u rečenici riječi dakle, međutim, nego, naravno, zaista odvajamo ih zarezom.

U ovoj rečenici potrebno je staviti zarez ispred veznika samo. Ova rečenica spada u isključne rečenice, a kod njih upotrebljavamo zarez.

• Ispred veznika samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što stavljamo zarez.

U ovoj rečenici nije potrebno pisati zarez, pri upotrebi izraza ne samo ... nego ne pišemo zarez.