Jednostavne rečenice koje čine zavisnosloženu rečenicu nazivaju se glavna i zavisna surečenica. Primjer:

• Došla sam u školu (glavna s.) čim je zvonilo. (zavisna s.) - izriče vrijeme pa se zove vremenska.

Poredak surečenica je uobičajen. Rečenica je zavisnosložena.

• Ići ću na utakmicu - glavna s.


• kada budem imao vremena. - zavisna s., izriče vrijeme

Vremenska rečenica može biti u inverziji, u uobičajenom poretku i umetnuta. Ako je u inverziji odvaja se zarezom, ako je umetnuta odvaja se na početku i na kraju zarezom. Primjer:

• Doći ću u školu kad me budete pozvali. - (G+Z) uobičajen poredak.


• Kada me budete pozvali u školu, doći ću. - (Z+G) obrnut poredak.


• Doći ću, kada me budete pozvali, u školu. - (G+ Z+ G) umetnuta.

Složene rečenice dijelimo na zavisnosložene i nezavisnosložene rečenice.

• Dijelovi nezavisnosložene nazivaju se surečenice i one se nižu (nastaje rečenični niz) ili su povezane veznicima.


• Dijelovi zavisnosložene rečenice nazivaju se glavna surečenica i zavisna surečenica i one se slažu uvrštavanjem.

Ova rečenica nije točno napisana, u njoj nedostaje zarez jer su surečenice napisane u inverziji.
Rečenica bi trebala glasiti: Kada mi javiš odgovore, zapisat ću ih.

Surečenica u kojoj se izriče vrijeme je kad je vidjela svoj test. U njoj je izrečeno vrijeme vršenja radnje glavne surečenice.

Od ove tri rečenica vremenska je Jako sam žalosna otkad nisi na nastavi.

• Jako sam žalosna - glavna surečenica


• otkad nisi na nastavi. - zavisna surečenica, izriče vrijeme.

Vremenska rečenica je Izgubio je, kad je vidio popis, svaku nadu., i to je umetnuta vremenska rečenica.

• Izgubio je, - glavna surečenica


• kad je vidio popis, - zavisna surečenica


• svaku nadu. - 2. dio glavne surečenice

Ostale rečenice nisu vremenske, iako imaju vremenski prilog svaka. Rečenica Reci kada da dođem. je objektna, rečenica Spremi se odmah ujutro i dođi. je s POV.

U vremenskim rečenicama pojavljuju se često vremenski prilozi, no ne možemo prema tome biti biti sigurni, moramo pažljivo analizirati rečenicu. Primjer:

• Recite mi (glavna s.) kada da dođem. (zavisna s.) - ovo nije vremenska rečenica, nego objektna jer zavisna dolazi na mjesto predmeta radnje ili objekta ( recite mi- što?), dakle vremenski prilog kada nije znak da je rečenica vremenska.

U ovoj rečenici poredak surečenica je uobičajen.

• Volim ići na izlet - glavna surečenica


• kad su sva ispitivanja gotova. - zavisna surečenica, izriče vrijeme prema glavnoj surečenici.

Vremenska rečenica je Kada dođeš, javi se majci..

• Glavna surečenica je javi se majci,


• Zavisna surečenica je kada dođeš i ona odgovara na pitanje kada?, dakle vremenska je rečenica.

U ovoj jednostavnoj rečenici POM sa zalaskom sunca možemo zamijeniti vremenskom surečenicom.
Rečenica bi tada mogla glasiti: Stigli smo kad je zašlo sunce.

Zavisnosložena rečenica nastaje uvrštavanjem, dijelovi zavisnosložene rečenice nazivaju se glavna i zavisna surečenica. Glavna je samostalna, zavisna je ovisna o glavnoj.

Zavisnosložene rečenice ne prepoznajemo po veznicima kao nezaviosnosložene rečenice, moramo gledati njihov sadržaj.

Surečenica u kojoj izričemo vrijeme je pošto dođem u Crikvenicu, glavna je fotografirat ću ti hotel. Poredak surečenica je obrnut zato pišemo zarez.

Ova tvrdnje je točna. Zavisna vremenska surečenica dolazi kao dopuna glavnoj surečenici i izriče vrijeme vršenja glagolske radnje. Primjer:

• Čim dođem, (zavisna s.) javit ću se. (glavna s.) - izriče vrijeme