Razlog pisanja zareza je nizanje uzročnih surečenica. Zarez pišemo kad se istovrsne surečenice nižu, kad imamo obrnuti poredak surečenica i kada imamo umetnutu surečenicu među dijelove glavne.

Uzročna rečenica je vrsta zavisnosložene rečenice i odgovara na pitanje zašto?, zbog čega?

Ova tvrdnja je točna, uzročne i namjerne rečenice uglavnom se pišu bez zareza, osim ako su u inverziji, ako se nižu ili ako se radi o umetnutoj rečenici.

• Napiši to jer ja tako tražim. (uobičajeni poredak)


• Zato što to tražim, napravi. (obrnuti poredak)


• Napiši, jer ja to tražim, takvu poruku. (umetnuta surečenica)


• Napiši to jer ja tako tražim, jer će tako biti svima jasnije, jer će biti svi mirniji. (nizanje uzročnih surečenica)

Zavisnosložene rečenice ne nastaju povezivanjem, one nastaju uvrštavanjem. Povezivanjem nastaju nezavisnosložene rečenice.

Veznički skup u ovoj rečenici je zbog toga što, on povezuje glavnu surečenicu - Nismo to dobro napravili i zavisnu surečenicu nisu nam stigla dobre upute.

Ovdje imamo umetnutu surečenicu.

• Nije mogla (1.dio glavne s), jer je bila nepismena (zavisna s.), pročitati uputu na vratima. (2. dio glavne s.)
  
  Umetnuta surečenica odvaja se zarezom na početku i na kraju.

Ova tvrdnja je točna, POU odgovara na pitanje zašto?, zbog čega?, zavisna uzročna rečenica također u odnosu na glavnu daje odgovor na pitanje zašto, zbog čega i prema glavnoj surečenici odnosi se kao POU.

Skup riječi zbog druženja s prijateljima ima ulogu POU, odgovara na pitanje zašto?

Uzročna rečenica je jer više nije mogla to raditi, to je zavisna surečenica koja izriče uzrok, odgovara na pitanje zašto.

• Ona odlazi (glavna s.) / jer više nije mogla to raditi. (zavisna s.)

Skupom riječi zbog zavjeta šutnje u ovoj rečenici izriče se POU, taj skup riječi odgovara na pitanje zašto?, zbog čega?.

Ova rečenica je uzročna jer odgovara na pitanje zašto?, zbog čega?, poredak surečenica je uobičajen.

• Napravi to brzo (glavna s.) zato što ja tako želim. (uzročna s.)

Poredak surečenica je uobičajen jer je prvo glavna pa zavisna surečenica.

• Odlazi raditi van države (glavna s.) / zato što joj je nedostupno studiranje. (zavisna s.)

Ova tvrdnja je točna, zavisnosložena uzročna rečenica nastaje uvrštavanjem. Zavisna surečenica se prema glavnoj odnosi kao priložna oznaka uzroka i daje odgovor na pitanje zašto, zbog čega.

Poredak surečenica je obrnut, prvo je zavisna uzročna surečenica pa zatim glavna.

• Zbog toga što je povrijeđen, nije se javio.


• zavisna s. / zašto se nije javio?/ glavna s.

Ova tvrdnja je točna, uzročna rečenica je jedna vrsta zavisnosloženih rečenica. Zavisnosložene rečenice nastaju uvrštavanjem, to su subjektne, predikatne, mjesna, vremenske, načinske, uzročne, namjerne, atributne.

Uzročna surečenica je s obzirom da ne slušaš jer daje podatak o uzroku, odgovara na pitanje zašto?
Poredak surečenica je obrnut i zato je stavljen zarez.