Učitavam...
Rečenice prema priopćajnoj svrsi dijelimo na: izjavne, mjesne i načinske?
Prema priopćajnoj svrsi rečenice dijelimo na izjavne, upitne i usklične. Prepoznajemo ih po interpunkcijskim znakovima (točka, upitnik i uskličnik).
U kojim je rečenicama moguće udruživanje jednostavnih rečenica nizanjem, povezivanjem i uvrštavanjem?
Višestruko složene rečenice su one rečenice koje se sastoje od više nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica. One mogu nastati nizanjem, povezivanjem i uvrštavanjem.
Što se izriče uskličnom rečenicom?
Uskličnom rečenicom izriče se naglašenost i osjećajnost sadržaja nakon čega slijedi interpunkcijski znak uskličnika.
Čime se služimo ako jednostavne rečenice sklapamo u složene pomoću vezničkih riječi?
Uvrštavanjem se služimo ako jednu surečenicu uvrštavamo u drugu pomoću vezničkih riječi.
Primjer: Mario, koji je učenik osmoga razreda, trenira nogomet.
U rečenicu /Mario trenira nogomet./ umetnuta je rečenica /On je učenik osmoga razreda./ uz pomoć vezničke riječi /koji/.
Primjer: Mario, koji je učenik osmoga razreda, trenira nogomet.
U rečenicu /Mario trenira nogomet./ umetnuta je rečenica /On je učenik osmoga razreda./ uz pomoć vezničke riječi /koji/.
Rečenice prema sastavu mogu se dijeliti na:
Prema sastavu rečenice možemo dijeliti na jednostavne i složene, a one se prepoznaju prema broju predikata.
U složenoj rečenici imamo surečenica onoliko koliko je...
Složena je rečenica sastavljena od dviju ili više jednostavnih surečenica, a njihov broj ovisi o broju predikata.
Kako prepoznajemo rečenicu s neizrečenim subjektom?
Rečenicu s neizrečenim subjektom prepoznajemo prema glagolskom obliku gdje subjekt nije izrečen posebnom riječju, primjerice, rečenica: Radi. - (On) radi.
Rečenica u kojoj je subjekt nepoznat i ne možemo ga prepoznati prema glagolskome obliku naziva se besubjektna rečenica?
Rečenice u kojima subjekt nije vidljiv i ne može se prepoznati prema glagolskome obliku nazivaju se besubjektnim rečenicama. Primjerice, u rečenici Piše se. ne znamo tko su i koliko je vršitelja radnje.
Od čega se sastoje jednostavne proširene rečenice?
Rečenice koje se sastoje od predikata, subjekta i njihovih dopuna nazivamo jednostavnim proširenim rečenicama. Lakše ćemo ih zapamtiti prema kraticama *S + P + DS + DP*, odnosno /subjekt, predikat, dopuna subjekta i dopuna predikata/.
Kako nazivamo rečenice koje imaju dva ili više predikata?
Kada u rečenicama imamo dva ili više predikata nazivamo ih složenim.
Pripada li subjektna rečenica nezavisnosloženim ili zavisnosloženim vrstama?
Subjektna rečenica pripada zavisnosloženim rečenicama zato što surečenice u takvim vrstama ne mogu stajati samostalno. Primjer: Tko je radoznao, sve dozna prije drugih.
Jednostavne rečenice dijelimo na...
Jednostavne rečenice dijelimo na jednostavne neproširene i jednostavne proširene. Prema sastavu rečenice možemo dijeliti na jednostavne i složene, a one se prepoznaju prema broju predikata.
Kako definiramo rečenicu?
Rečenicu definiramo kao riječ ili skup riječi kojima prenosimo neku informaciju. Rečenice razlikujemo prema priopćajnoj svrsi.
Rečenica u kojoj nije izrečen glagol naziva se...
Rečenice u kojima glagol nije izrečen nazivaju se neoglagoljenima, a to su primjerice /Kiši./, /Vatra!/, /Upomoć!/.
Učenik Ivan je došao doma, skinuo jaknu, sjeo za stol.
U navedenoj rečenici upotrijebljena je koja vrsta sklapanja?
Navedena rečenica nastala je nizanjem pomoću zareza, jednim od načina sklapanja rečenica. Takva vrsta rečenica naziva se rečenični niz.
Kako dijelimo složene rečenice?
Složene rečenice dijelimo na zavisnosložene i nezavisnosložene. U slučaju da surečenice mogu stajati samostalno, govorimo o nezavisnosloženim rečenicama, a s druge strane, ako govorimo o surečenicama koje ne mogu stajati samostalno riječ je o zavisnosloženim rečenicama.
Prema sadržaju koji izriču, kakve mogu biti izjavne, upitne i usklične?
Izjavne, upitne i usklične rečenice prema sadržaju mogu biti jesne i niječne; tako će rečenica: Marko gleda televiziju. biti jesna izjavna, a Marko ne gleda televiziju. niječna izjavna rečenica.
Sastavne i rastavne rečenice spadaju pod zavisnosložene rečenice?
Sastavne i rastavne rečenice spadaju pod nezavisnosložene zato što rečenice u tim vrstama mogu stajati samostalno. Primjer: Ivan čita knjigu i piše bilješke. U ovoj (sastavnoj) rečenici surečenice mogu stajati samostalno: Ivan čita knjigu. Piše bilješke.
Marija je pisala zadaću i razmišljala o rješenjima.
Navedena rečenica nastala je...
Navedena rečenica nastala je povezivanjem, upotrebom vezika i. Taj veznik povezuje dvije surečenice koje mogu stajati samostalno.
Uvrštavanjem nastaju nezavisnosložene rečenice?
Uvrštavanjem nastaju zavisnosložene rečenice, one u kojima surečenice ne mogu stajati samostalno i koje povezujemo vezničkim riječima.