Ova rečenica je besubjektna. Predikat je u njoj šuškalo se, kad se upitamo tko ili što se šuškalo? nema odgovora, ne zna se, dakle rečenice je besubjektna.

Književni rodovi su lirika, epika, drama.

U ovom primjeru dogodila se palatalizacija, to je glasovna promjena u kojoj se glasovi k,g,h ispred e ili i mijenjaju u č, ž, š.

Retrospekcija je postupak vraćanja u prošlost u proznom djelu.

Točno je napisana rečenica Iva, odlučna djevojčica, ide na izlet u Beč.

Skup odlučna djevojčica je apozicijski skup i on je iza imenice koju dopunjava pa ga odvajamo zarezom.

Ljudevit Gaj je ujedinio sve Hrvate u zajedničkom jeziku i uveo jedinstven slovopis koji se po njemu naziva gajica. Predvodnik je pokreta koji nazivamo hrvatski narodni preporod.

Ova tvrdnja je točna, u ovoj rečenici zamjenica joj je neizravni objekt.

Glagol iz ove rečenice prema predmetu radnje je prijelazni jer uz njega dolazi imenica na kojoj se vrši radnja u akuzativu. To je imenica uspomene.

Razlikujemo prijelazne glagole- uz njih dolazi predmet radnje u akuzativu, neprijelazne- uz njih ne može doći predmet radnje u akuzativu i povratne- uz njih dolazi povratna zamjenice se.

Glagol iz ove rečenice je neprijelazni jer uz njega ne može doći predmet radnje u akuzativu.

Prvi hrvatski rječnik sastavljen je 1595., sastavio ga je Faust Vrančić.

U hrvatskom naglasnom sustavu su 4 naglaska.

U ovoj rečenici izravni objekt je knjigu.

Objekt izriče predmet radnje, može biti izravni (izrečen je imenicom ili zamjenicom u akuzativu), i neizravni (izrečen je imenicom ili zamjenicom u ostalim padežima, ne može biti u nominativu i vokativu).

U ovoj rečenici provedena je glasovna promjena u riječi prijedlozi.

Prijedlog- prijedlozi- provedena je sibilarizacija.

Prvu gramatiku napisao je Bartol Kašić, 1604. godine.

Pridjevni atribut u ovoj rečenici je moj.

Pridjev, zamjenica ili broj koji dopunjavaju neku imenicu nazivaju se pridjevni atributi.

Ova tvrdnja nije točna, u ovoj rečenici priložna oznaka je ujutro. To je PO vremena.

Priložne oznake su dopune glagolu. Razlikujemo priložne oznake mjesta, priložne oznake vremena, priložne oznake načina, priložne oznake uzroka, priložne oznake namjere.

Obgrljenu rimu predstavlja odgovor abba.

Rima ili srok je podudaranje riječi na kraju stiha.

Razlikujemo:

• ukrštenu ili križnu - abab

• obgrljenu - abba

• nagomilana - aaaa

• isprekidanu - abca

• parnu - aabb

U ovoj rečenici ima 5 naglasnih cjelin.

Naglasnu cjelinu čini riječ koja ima svoj naglasak i ona koja nema pa se s riječju koja ima naglasak izgovara kao jedna cjelina. Riječi koje nemaju naglasak nazivaju se nenaglasnice. Nenaglasnice mogu doći ispred naglašene riječi pa s njom tvore cjelinu, zovemo ih prednaglasnice. Ako dolaze iza naglašene riječi, zovemo ih zanaglasnice.

U ovoj rečenici pojavljuje se infinitiv, to je neodređeni glagolski oblik koji završava na -ti ili -ći.

Infinitiv je zaključivati.

Inkunabule ili prvotisci su prve tiskane knjige, naša najpoznatija inkunabula je Misal po zakonu rimskoga dvora.

1972. u Londonu je tiskan primjerak hrvatskog pravopisa, popularni naziv mu je londonac. Nakon prosvjeda u Hrvatskoj 1971. i nezadovoljstva položajem Hrvatske u SFRJ-u , hrvatski jezikoslovci pišu pravopis hrvatskog jezika, isti je zabranjen i uništen. Jedan primjerak je prokrijumčaren u London i tamo tiskan.

Sonet je pjesnička forma koja se sastoji od dva katrena i dvije tercine, pisan je vezanim stihom.

U ovoj rečenici pojavljuje se imenski predikat, on se sastoji od pomoćnog glagola i imenice, pridjeva, zamjenice ili broja. U ovoj rečenici predikat je je bio dobar - on se sastoji od perfekta pomoćnog glagola biti i pridjeva.

Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika traži se jednakost i ravnopravnost hrvatskog jezika s ostalim jezicima u SFRJ, upotreba naziva hrvatski jezik i primjena hrvatskog jezika u javnom životu u Hrvatskoj.

U ovoj rečenici POU je zbog učenja. Zbog učenja je dopuna glagolu i taj skup odgovara na pitanje zašto?

Didaskalije povezujemo uz dramu, didaskalije su upute glumcima.

Predikat je temeljni rečenični dio, kazuje što se radi, zbiva.

U ovoj rečenici predikat je peče.

Točno je napisana rečenica Posjetio sam Kraljevinu Španjolsku., imena država pišemo tako da sve članove imena pišemo velikim slovom.

Splitski je posvojni pridjev postao od vlastite imenice, isto je i pridjev zagrebačkih. Posvojne pridjeve postale od vlastitih imenica pišemo prema dva pravila: ako posvoji pridjev završava na -ov, -ev, -in piše se velikim slovom, ako završava na -ski,- ški, -čki posvojni pridjev piše se malim početnim slovom. Rečenice Sutra idem brodom na Brač, krećem iz Splitske luke. i Obišli smo dosta Zagrebačkih trgova. nisu točno napisane jer pridjevi splitske i zagrebačke nisu točna napisani, oni se pišu malim slovom.

Biografija je djelo u kojem se opisuje život neke istaknute osobe ili jedno razdoblje života. Autobiografija je djelo u kojem se pripovijeda o vlastitom životu i pisana je u prvoj osobi.

U ovom primjeru dogodila se glasovna promjena nepostojani a. To je glasovna promjena u kojoj se a između zadnja dva suglasnika u nekim oblicima riječi gubi (pr. sestra- sestre-sestara/ smokva-smokve-smokava).

Mediji su sredstva za prenošenje poruka, informacija. Razlikujemo elektroničke i tiskane, vizualne, audiovizualne i auditivne medije.

Apozicija je dopuna imenici, to je imenica koja dopunjava drugu imenicu i s njom se slaže u rodu, broju i padežu. Slaganje u padežu je obavezno, postoje neke situacije kad se apozicija s imenicom ne slaže u rodu ili broju. Npr. grad Rijeka , grad Vinkovci, rijeka Dunav.

Psihološka karakterizacija lika je ona u kojoj se iznose unutarnja proživljavanja lika.

Razlikujemo još:

• karakterizaciju lika govorom

• karakterizaciju lika postupcima

• psihološku karakterizaciju

• socijalnu karakterizaciju

Otac hrvatske književnosti je Marko Marulić, napisao je Juditu 1501. godine. To je prvo djelo svjetovnog karaktera u hrvatskoj književnosti i prvo književno djelo.

U ovom primjeru dogodila se sibilarizacija, to je glasovna promjena u kojoj se k, g, h ispred i mijenjaju u c, z, s.

Gustativne pjesničke slike doživljavamo osjetilom okusa.

Razlikujemo još:

• vizualne ili vidne

• akustične ili slušne

• taktilne ili dodirne

• olfaktivne ili mirisne

Mit je književna vrsta koja govorio postanku svijeta, čovjeka, društva, junaka, pojedinca.

U ovoj rečenici predikat je dojurili su i to je glagolski predikat.