Akuzativ jednine odnosne zamjenice \"koji\" glasi: kojeg(a) za živo i koji za neživo. Učitelj je živ pa je stoga točno: \"To je učitelj kojeg sam upoznala prošli tjedan.\"

Neodređene zamjenice najčešće nastaju spajanjem dviju riječi. Na primjer, spajanjem čestice ne i upitno-odnosne zamjenice tko nastaje neodređena zamjenica netko.

Iako se u razgovornom jeziku često upotrebljava upitno-odnosna zamjenica šta, u hrvatskome standardnom jeziku upitno-odnosna zamjenica glasi što, ne šta.

Upitne zamjenice oblikom se ne razlikuju od odnosnih zamjenica: to su iste riječi, no razlikujemo ih prema njihovoj ulozi u rečenici.

Neodređene zamjenice koje zamjenjuju nešto neodređeno zovu se neodređene neodređene zamjenice i one su: netko, nešto, neki, nekakav, nečiji; gdjetko, gdješto, gdjekoji, gdjekakav; tkogod, štogod, kojigod, kakavgod, čijigod.

Neodređene zamjenice mogu biti neodređene (na primjer: netko, nešto), niječne (na primjer: nitko, ništa) i opće (na primjer: itko, išta).

Neodređene zamjenice koje zamjenjuju nešto previše općenito zovu se opće neodređene zamjenice i one su: itko, išta, ikoji, ikakav; svatko, svašta, svaki, svačiji, svakakav, sav, kojetko, koješto, tko god, što god, koji god.

Odnosna zamjenica tko sklanja se ovako: nominativ - tko, genitiv - kog(a), dativ - kom(u), akuzativ - kog(a), lokativ - kom(e), instrumental kim(e).

Odnosne zamjenice su: tko, što, koji, čiji, kakav, kolik. Ikoji je neodređena zamjenica.

U hrvatskome standardnom jeziku upitno-odnosna zamjenica glasi što, a ne šta. Stoga je točno: \"Ne bih ga mijenjala ni za što drugo.\"

Neodređene zamjenice koje zamjenjuju nešto niječno zovu su niječne neodređene zamjenice i one su: nitko, ništa, ničiji i nikakav.

Neodređene zamjenice koje započinju česticom ni ili veznikom i, razdvaja prijedlog, a sve tri se riječi pišu nesastavljeno. Točno je stoga: \"Nisam dobila božićne poklone ni od koga.\"

Odnosne zamjenice nemaju vokativ što znači da vokativ odnosne zamjenice koji ne postoji.

Neodređene zamjenice koje započinju česticom ni ili veznikom i, razdvaja prijedlog, a sve tri se riječi pišu nesastavljeno. Točno je stoga: \"Ne bih mijenjala ovu barbiku ni za što drugo.\"

Akuzativ jednine odnosne zamjenice čiji je čijeg(a) za živo te čiji za neživo. Čijem(u) može biti dativ ili lokativ, a čijim je instrumental. Jedino u akuzativu se drugačije sklanjaju žive i nežive odnosne zamjenice.

Upitne zamjenice upotrebljavaju se u pitanjima i zamjenjuju onu riječ koja se očekuje u odgovoru. Odnosne zamjenice najčešće izriču veznički odnos, a u složenim rečenicama uspostavljaju odnos među surečenicama.

Neodređene zamjenice koje započinju česticom ni ili veznikom i, razdvaja prijedlog, a sve tri se riječi pišu nesastavljeno. Točno je stoga: \"Ako i s kim budem putovala, to će biti moja mama.\"

Odnosne zamjenice su: tko, što, koji, čiji, kakav, kolik. Tko god je neodređena zamjenica.

Odnosne zamjenice su: tko, što, koji, čiji, kakav, kolik. Svatko je neodređena zamjenica.

Akuzativ jednine odnosne zamjenice \"koji\" glasi: kojeg(a) za živo i koji za neživo. Sladoled je neživ pa je stoga točno: \"Molim te kupi mi onaj sladoled koji volim.\"