Neodređene zamjenice mogu biti neodređene (na primjer: netko, nešto), niječne (na primjer: nitko, ništa) i opće (na primjer: itko, išta).

Odnosne zamjenice su: tko, što, koji, čiji, kakav, kolik. Svatko je neodređena zamjenica.

Odnosne zamjenice nemaju vokativ što znači da vokativ odnosne zamjenice koji ne postoji.

Iako se u razgovornom jeziku često upotrebljava upitno-odnosna zamjenica šta, u hrvatskome standardnom jeziku upitno-odnosna zamjenica glasi što, ne šta.

Odnosna zamjenica tko sklanja se ovako: nominativ - tko, genitiv - kog(a), dativ - kom(u), akuzativ - kog(a), lokativ - kom(e), instrumental kim(e).

U hrvatskome standardnom jeziku upitno-odnosna zamjenica glasi što, a ne šta. Stoga je točno: \"Ne bih ga mijenjala ni za što drugo.\"

Akuzativ jednine odnosne zamjenice \"koji\" glasi: kojeg(a) za živo i koji za neživo. Učitelj je živ pa je stoga točno: \"To je učitelj kojeg sam upoznala prošli tjedan.\"

Akuzativ jednine odnosne zamjenice \"koji\" glasi: kojeg(a) za živo i koji za neživo. Sladoled je neživ pa je stoga točno: \"Molim te kupi mi onaj sladoled koji volim.\"

Odnosne zamjenice su: tko, što, koji, čiji, kakav, kolik. Tko god je neodređena zamjenica.

Neodređene zamjenice koje zamjenjuju nešto previše općenito zovu se opće neodređene zamjenice i one su: itko, išta, ikoji, ikakav; svatko, svašta, svaki, svačiji, svakakav, sav, kojetko, koješto, tko god, što god, koji god.

Akuzativ jednine odnosne zamjenice čiji je čijeg(a) za živo te čiji za neživo. Čijem(u) može biti dativ ili lokativ, a čijim je instrumental. Jedino u akuzativu se drugačije sklanjaju žive i nežive odnosne zamjenice.

Neodređene zamjenice koje započinju česticom ni ili veznikom i, razdvaja prijedlog, a sve tri se riječi pišu nesastavljeno. Točno je stoga: \"Nisam dobila božićne poklone ni od koga.\"

Upitne zamjenice upotrebljavaju se u pitanjima i zamjenjuju onu riječ koja se očekuje u odgovoru. Odnosne zamjenice najčešće izriču veznički odnos, a u složenim rečenicama uspostavljaju odnos među surečenicama.

Odnosne zamjenice su: tko, što, koji, čiji, kakav, kolik. Ikoji je neodređena zamjenica.

Neodređene zamjenice koje zamjenjuju nešto niječno zovu su niječne neodređene zamjenice i one su: nitko, ništa, ničiji i nikakav.

Neodređene zamjenice najčešće nastaju spajanjem dviju riječi. Na primjer, spajanjem čestice ne i upitno-odnosne zamjenice tko nastaje neodređena zamjenica netko.

Upitne zamjenice oblikom se ne razlikuju od odnosnih zamjenica: to su iste riječi, no razlikujemo ih prema njihovoj ulozi u rečenici.

Neodređene zamjenice koje zamjenjuju nešto neodređeno zovu se neodređene neodređene zamjenice i one su: netko, nešto, neki, nekakav, nečiji; gdjetko, gdješto, gdjekoji, gdjekakav; tkogod, štogod, kojigod, kakavgod, čijigod.

Neodređene zamjenice koje započinju česticom ni ili veznikom i, razdvaja prijedlog, a sve tri se riječi pišu nesastavljeno. Točno je stoga: \"Ne bih mijenjala ovu barbiku ni za što drugo.\"

Neodređene zamjenice koje započinju česticom ni ili veznikom i, razdvaja prijedlog, a sve tri se riječi pišu nesastavljeno. Točno je stoga: \"Ako i s kim budem putovala, to će biti moja mama.\"