Rečenica: \"Mirna i Lucija rekle su da je Maja na igralištu.\" je objektna rečenica jer se zavisna surečenica: \"da je Maja na igralištu\" odnosi prema glavnoj surečenici: \"Mirna i Lucija rekle su\" kao objekt.

Rečenica: \"Osjetila sam da sam gladna.\" je objektna rečenica jer se zavisna surečenica: \"da sam gladna\" odnosi prema glavnoj surečenici: \"osjetila sam\" kao objekt. Što sam osjetila? Osjetila sam glad. Osjetila sam da sam gladna.

Rečenica: \"Čula sam da je utakmica završila kasno.\" je objektna rečenica jer je to rečenica neupravnog govora koja ima neizrečeni subjekt u glavnoj surečenici (ja). Da je ta rečenica imala besubjektnu glavnu surečenicu kao na primjer \"Čuje se da je utakmica završila kasno.\" ona bi bila subjektna rečenica.

Zavisna surečenica u objektnim rečenicama odgovara na pitanje za objekt: Koga ili što radnja obuhvaća? Dakle, koga se tiče radnja koju izvodi subjekt.

Rečenica: \"Našla sam što sam tražila.\" je objektna rečenica jer se zavisna surečenica: \"što sam tražila\" odnosi prema glavnoj surečenici: \"našla sam\" kao objekt. Rečenica: \"Našlo se što se tražilo.\" je subjektna rečenica jer ima besubjektnu glavnu surečenicu.

Zavisna surečenica u zavisnosloženim rečenicama počinje s i uključuje veznik. U rečenici \"Da nije problem, šef je rekao.\" veznik je \"da\" pa je stoga zavisna surečenica \"da nije problem\".

Rečenica: \"Čujemo kako je sve bilo u redu.\" je objektna rečenica jer se zavisna surečenica: \"kako je sve bilo u redu\" odnosi prema glavnoj surečenici: \"čujemo\" kao objekt. Što mi čujemo? Čujemo kako je sve bilo u redu.

Kao veznici u objektnim rečenicama najčešće služe: odnosne zamjenice kao na primjer što, kakvu; veznik da; prilozi kao na primjer kako i čestica neka. Veznički skup kao što često se koristi u načinskim rečenicama.

Rečenica: \"Doznaje se da je naš tim pobjedio.\" je subjektna rečenica jer je to rečenica neupravnog govora koja ima besubjektnu glavnu surečenicu. Da je ta rečenica imala izrečeni ili neizrečeni subjekt kao na primjer \"Doznali smo da je naš tim pobjedio.\" ona bi bila objektna rečenica.

Kao veznici u objektnim rečenicama najčešće služe: odnosne zamjenice kao na primjer što, kakvu; veznik da; prilozi kao na primjer kako i čestica neka. U objektnim rečenicama mogu se koristiti i drugi veznici, no ovi su najčešći. Nadalje, neki od ovih veznika mogu se koristiti u drugim vrstama zavisnih rečenica te njihova prisutnost ne znači da je ta rečenica nužno objektna rečenica.

Objektna rečenica je zavisnosložena rečenica u kojoj je zavisna surečenica uvrštena u glavnu na mjesto objekta. Zavisna se surečenica u objektnim rečenicama prema predikatu glavne surečenice odnosi kao objekt.

Kao veznici u objektnim rečenicama najčešće služe: odnosne zamjenice kao na primjer što, kakvu; veznik da; prilozi kao na primjer kako i čestica neka. Veznik li također je donekle čest u objektnim rečenicama. Veznik ako se često koristi u pogodbenim rečenicama, ali ne u objektnim rečenicama.

U objektnoj se rečenici zarez piše samo ako su surečenice u inverziji. Pošto inverzija nije česta u objektnim rečenicama, tako nije čest ni zarez.

Kao veznici u objektnim rečenicama najčešće služe: odnosne zamjenice kao na primjer što, kakvu; veznik da; prilozi kao na primjer kako i čestica neka. Vremenski prilog pošto često se koristi u vremenskim rečenicama.

Rečenica: \"Da treba završiti projekt do tada, ja mislim.\" je objektna rečenica jer se njezina zavisna surečenica odnosi prema glavnoj kao objekt te je ta rečenica u inverziji jer započinje s zavisnom, a ne glavom rečenicom.

Rečenica: \"Čuo sam da je Marko kasnio.\" je objektna rečenica jer se zavisna surečenica: \"da je Marko kasnio\" odnosi prema glavnoj surečenici: \"čuo sam\" kao objekt. Rečenica: \"Čuje se da je Marko kasnio.\" je subjektna rečenica jer ima besubjektnu glavnu surečenicu.

Zavisna surečenica u zavisnosloženim rečenicama počinje s i uključuje veznik. U rečenici \"Reci me zbog čega si tužna.\" veznik je \"zbog čega\" pa je stoga zavisna surečenica \"zbog čega si tužna\".