Objektna rečenica

Kao veznici u objektnim rečenicama najčešće služe: odnosne zamjenice kao na primjer što, kakvu; veznik da; prilozi kao na primjer kako i čestica neka. U objektnim rečenicama mogu se koristiti i drugi veznici, no ovi su najčešći. Nadalje, neki od ovih veznika mogu se koristiti u drugim vrstama zavisnih rečenica te njihova prisutnost ne znači da je ta rečenica nužno objektna rečenica.

Rečenica: \"Doznaje se da je naš tim pobjedio.\" je subjektna rečenica jer je to rečenica neupravnog govora koja ima besubjektnu glavnu surečenicu. Da je ta rečenica imala izrečeni ili neizrečeni subjekt kao na primjer \"Doznali smo da je naš tim pobjedio.\" ona bi bila objektna rečenica.

Zavisna surečenica u zavisnosloženim rečenicama počinje s i uključuje veznik. U rečenici \"Reci me zbog čega si tužna.\" veznik je \"zbog čega\" pa je stoga zavisna surečenica \"zbog čega si tužna\".

Zavisna surečenica u zavisnosloženim rečenicama počinje s i uključuje veznik. U rečenici \"Da nije problem, šef je rekao.\" veznik je \"da\" pa je stoga zavisna surečenica \"da nije problem\".

Rečenica: \"Čula sam da je utakmica završila kasno.\" je objektna rečenica jer je to rečenica neupravnog govora koja ima neizrečeni subjekt u glavnoj surečenici (ja). Da je ta rečenica imala besubjektnu glavnu surečenicu kao na primjer \"Čuje se da je utakmica završila kasno.\" ona bi bila subjektna rečenica.