Ovo je uzročna rečenica jer odgovara na pitanje zašto?.

• Imamo tema za razgovor (glavna s.) / jer se bavimo istim sportom. (zavisna s., odgovara na pitanje zašto?)

Ova rečenica je namjerna, u zavisnoj surečenici izriče se namjera.

• Mara je otišla u trgovinu, (glavna s.) / kako bi kupil kolač. (zavisna s., namjerna -> s kojom namjerom?)

Zavisnosložene rečenice imaju glavni i zavisnu surečenicu, nastaju uvrštavanjem. Glavna surečenica je samostalna, a zavisna joj dolazi kao dopuna. Zavisnosložene rečenice su: mjesna, vremenska, načinska, uzročna, pogodbena, subjektna, predikatna, objektna.

Namjerna rečenica odgovara na pitanje s kojom namjerom? Izriče namjeru u odnosu na glavnu surečenicu.

Ispravno je izrečena namjera u rečenici Ne idem u školu radi viroze., namjera odgovara na pitanje s kojom namjerom?
Rečenica Ne idem u školu zbog viroze., izriče uzrok, odgovara na pitanje zašto?

Poredak surečenica je obrnut ili u inverziji, u toj situaciji pišemo zarez između surečenica.

• Da bih ti to sve objasnila, (zavisna s., namjerna) / doći ću k tebi. (glavna s.)

Rečenica Došla je odmah učiteljica da bi nam sve objasnila. je namjerna rečenica jer zavisna surečenica izriče namjeru prema sadržaju glavne surečenice. Rečenica Naslonite to na zid kako vam je rekao domar. je načinska, a Nisam stigla odgovoriti na poruku jer je došla nastavnica. je uzročna.

Tvrdnja je točna. Primjer:

• Odlučila sam to radi poticaja. ->PONm


• Odlučila sam to (glavna s.) / ne bi li te potaknula na rad. (zavisna s., s kojom namjerom?)

Namjerna rečenica je vrsta zavisnosložene rečenice. Zavisnosložene rečenice imaju glavni i zavisnu surečenicu, nastaju uvrštavanjem. Glavna surečenica je samostalna, a zavisna joj dolazi kao dopuna. Zavisnosložene rečenice su: mjesna, vremenska, načinska, uzročna, pogodbena, subjektna, predikatna, objektna.

Ova rečenica je namjerna jer zavisna surečenica izriče namjeru.

• Nabavio je literaturu (glavna s.) / da može napraviti kvalitetan referat. (zavisna s., namjerna)

Zavisnosloženu namjernu rečenicu dobivamo uvrštavanjem. Povezivanjem i nizanjem dobivamo nezavisnosložene rečenice, uvrštavanjem dobijemo zavisnosloženu rečenicu.

Ova rečenica je uzročna. Poredak surečenica je obrnuti ili inverzija pa zato i pišemo zarez između surečenica.

• Budući da me boli noga, (uzročna s., zašto?) / ne idem u školu. (glavna s.)

Točno je napisana rečenica Zatvoreno zbog bolesti. jer je bolest uzrok zatvaranja, a tu koristimo 'zbog'.
Priložnom oznakom radi bolesti izricala bi se namjera. Primjer:

• Idem u školu radi učenja. - radi učenja je namjera mog odlaska u školu


• Ne idem u školu zbog bolesti. - zbog bolesti je uzrok neodlaska u školu

Namjera je izrečena u rečenici Idem k prijatelju da bismo pripremili prezentaciju.

• Idem k prijatelju (glavna s.) / da bismo pripremili prezentaciju. (zavisna s., s kojom namjerom?)

Ovo je zavisnosložena namjerna rečenica. Poredak surečenica je uobičajen jer je prvo zavisna pa onda glavna.

• Doći ću što prije (glavna s.) / da bi obrisala prašinu. (zavisna s., namjerna)