Namjerna rečenica

Poredak surečenica je obrnut ili u inverziji, u toj situaciji pišemo zarez između surečenica.

• Da bih ti to sve objasnila, (zavisna s., namjerna) / doći ću k tebi. (glavna s.)

Ovo je uzročna rečenica jer odgovara na pitanje zašto?.

• Imamo tema za razgovor (glavna s.) / jer se bavimo istim sportom. (zavisna s., odgovara na pitanje zašto?)

Namjerna rečenica odgovara na pitanje s kojom namjerom? Izriče namjeru u odnosu na glavnu surečenicu.

Ova rečenica je namjerna jer zavisna surečenica izriče namjeru.

• Nabavio je literaturu (glavna s.) / da može napraviti kvalitetan referat. (zavisna s., namjerna)

Namjerna rečenica je vrsta zavisnosložene rečenice. Zavisnosložene rečenice imaju glavni i zavisnu surečenicu, nastaju uvrštavanjem. Glavna surečenica je samostalna, a zavisna joj dolazi kao dopuna. Zavisnosložene rečenice su: mjesna, vremenska, načinska, uzročna, pogodbena, subjektna, predikatna, objektna.

Ovo je zavisnosložena namjerna rečenica. Poredak surečenica je uobičajen jer je prvo zavisna pa onda glavna.

• Doći ću što prije (glavna s.) / da bi obrisala prašinu. (zavisna s., namjerna)

Ova rečenica je namjerna, u zavisnoj surečenici izriče se namjera.

• Mara je otišla u trgovinu, (glavna s.) / kako bi kupil kolač. (zavisna s., namjerna -> s kojom namjerom?)

Tvrdnja je točna. Primjer:

• Odlučila sam to radi poticaja. ->PONm
• Odlučila sam to (glavna s.) / ne bi li te potaknula na rad. (zavisna s., s kojom namjerom?)

Ova rečenica je uzročna. Poredak surečenica je obrnuti ili inverzija pa zato i pišemo zarez između surečenica.

• Budući da me boli noga, (uzročna s., zašto?) / ne idem u školu. (glavna s.)

Zavisnosloženu namjernu rečenicu dobivamo uvrštavanjem. Povezivanjem i nizanjem dobivamo nezavisnosložene rečenice, uvrštavanjem dobijemo zavisnosloženu rečenicu.