Meteori su malena nebeska tijela koja izgaraju pri ulasku u Zemljinu atmosferu. Najveći od njih uspijevaju doći do Zemljine površine te stvore krater pri udaru. Takva tijela nazivamo meteoritima.

Traženi niz je onaj planeta prema udaljenosti od Sunca. Prvi je Merkur, slijede Venera i Zemlja, a ostatak traženog niza je: Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.

Sunčev sustav je sustav kojega čine planeti, Sunce, meteoriti, meteori, kometi, asteroidi,... Sunčev sustav smješten je u spiralnom kraku Mliječne staze.

Astronomija je znanost koja se bavi proučavanjem svemira i svemirskih tijela. Kao znanost spominje se još iz doba antike, a to nam dokazuju spisi antičkih astronoma.

Patuljasti planeti skupina su sfernih svemirskih tijela koja svoju orbitu dijele s manjim tijelima. Najpoznatiji patuljasti planet je Pluton koji je jedno vrijeme bio planet, do 2006. godine.

Glavne razlike između zvijezda i planeta je ta što zvijezde imaju vlastitu svjetlost i toplinu, a planeti to dobivaju od zvijezda jer nemaju vlastitu svjetlost i toplinu.

\n

Merkur, Venera, Zemlja i Mars nazivaju se unutrašnjim, zemljanim ili terestričkim planetima. Njima nasuprot, ostala četiri planeta - Jupiter, Saturn, Uran i Neptun - nazivaju se vanjskim ili jovijalnim planetima, a ponekad i plinovitim divovima.

\n

Galaksije su nakupine zvijezda, plinova i međuzvjezdanog praha. Galaksija u kojoj živimo je Mliječna staza ili Kumova slama.

Zemlja ima jedan prirodni satelit kojeg zovemo Mjesec. Mjesec je peti prirodni satelit Sunčeva sustava prema veličini, a po našem nazivu za njega nazvali smo i prirodne satelite drugih planeta - mjeseci.

Planet koji se nalazi najbliže Suncu je Merkur. Osim što je najbliži Suncu, Merkur je i najmanji planet Sunčeva sustava (samo malo veći od Zemljinog Mjeseca), bez prirodnih satelita i triput bliži Suncu od Zemlje.

Sunčev sustav sastoji se od 8 planeta. Prva četiri planeta pripadaju Zemljinoj skupini i redom su: Merkur, Venera, Zemlja i Mars. Iduća četiri planeta pripadaju Jupiterovoj skupini i redom su: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.

Sunce je najbliža zvijezda Zemlji od koje ona dobiva svjetlost i toplinu.

Meteori su svemirska tijela koja pri ulasku u Zemljinu atmosferu izgaraju, a meteoriti uspijevaju doći do površine Zemlje i u nju udariti.

Merkur, Venera, Zemlja i Mars nazivaju se unutrašnjim, zemljanim ili terestričkim planetima. Njima nasuprot, ostala četiri planeta - Jupiter, Saturn, Uran i Neptun - nazivaju se vanjskim ili jovijalnim planetima, a ponekad i plinovitim divovima.

Prvi čovjek koji je stupio na Mjesec, 1969. godine, bio je Amerikanac Neil Armstrong, zajedno s kolegom Buzzom Aldrinom u sklopu svemirske misije američke svemirske agencije NASA-e pod nazivom Apollo 11.

Zemlja je smještena u galaksiji koju nazivamo Mliječna staza ili Kumova slama te koja sadrži 200 do 400 milijardi zvijezda. Mliječna staza ima oblik prečkaste spiralne galaksije s krakovima koji se naizgled odmotavaju od središta.

Jedan od najvažnijih prvih koraka u istraživanju svemira bilo je lansiranje satelita u Zemljinu orbitu. To je pošlo za rukom Sovjetskom Savezu 1957. godine kada su u svemir lansirali Sputnik, prvi umjetni satelit u povijesti.

Heliocentrični model svemira govori kako je u središtu Sunce te se oko njega gibaju Zemlja i ostala svemirska tijela. Glavni predstavnik ovoga modela svemira bio je Nikola Kopernik.

\n

Merkur, Venera, Zemlja i Mars nazivaju se unutrašnjim, zemljanim ili terestričkim planetima. Njima nasuprot, ostala četiri planeta - Jupiter, Saturn, Uran i Neptun - nazivaju se vanjskim ili jovijalnim planetima, a ponekad i plinovitim divovima.

\n

\n

Merkur, Venera, Zemlja i Mars nazivaju se unutrašnjim, zemljanim ili terestričkim planetima. Njima nasuprot, ostala četiri planeta - Jupiter, Saturn, Uran i Neptun - nazivaju se vanjskim ili jovijalnim planetima, a ponekad i plinovitim divovima.

\n

Osim lansiranja umjetnih satelita, među najvažnijim dostignućima čovječanstva je i slanje ljudi u svemir. Prvi čovjek u svemiru, koji je 1961. ušao u Zemljinu orbitu, zvao se Jurij Gagarin.

Geocentrični model svemira govori kako je u središtu Zemlja te se oko nje gibaju Sunce i ostala svemirska tijela. Glavni predstavnik ovoga modela svemira bio je Ptolemej.

Galaksije su velike nakupine zvijezda, plina i međuzvjezdanog praha. U jednoj od takvih nalazi se i Sunčev sustav te Zemlja, a ta se galaksija naziva Mliječna staza ili Kumova slama.

\n

Merkur, Venera, Zemlja i Mars nazivaju se unutrašnjim, zemljanim ili terestričkim planetima. Njima nasuprot, ostala četiri planeta - Jupiter, Saturn, Uran i Neptun - nazivaju se vanjskim ili jovijalnim planetima, a ponekad i plinovitim divovima.

\n

Svemir je ukupnost svega što postoji, materije i energije, beskrajno prostranstvo koje okružuje Zemlju, a sastoji se od zvijezda, galaksija, planeta itd. Prema uvriježenoj teorija njegova nastanka, nastao je prije oko 13,8 milijardi godina.

Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava, a radi se o plinovitom planetu promjera čak 11 puta većeg od Zemljinog. U poretku planeta od Sunca, na petom je mjestu i prvi je među plinovitim planetima Sunčevog sustava.

Svemir je beskonačno prostranstvo koje okružuje Zemlju i ostale planete, galaksije, prirodne satelite, a građen je ponajviše od vodika i helija.

Svemir je nastao prije 13,8 milijardi godina događajem koji nazivamo Veliki prasak (eng. Big Bang). Tim događajem započelo je širenje svemira iz jedne točke za koju se pretpostavlja da je imala neizmjernu gustoću i temperaturu.

Planeti su svemirska tijela koja kruže oko zvijezda, a nemaju svoju vlastitu svjetlost i toplinu.

Asteroidni pojas prostor je s nakupinom stijena smješten između Zemljine skupine planeta i Jupiterove skupine planeta.

Halleyev komet prvi je komet kojemu se ustanovilo da je dio Sunčeva sustava i u prosjeku se vidi svakih 76 godina, a idući puta bi ga trebali vidjeti 2061. godine.

Kometi su svemirska tijela koja često nazivamo zvijezdama repaticama jer kada se približe Suncu izgaraju i ostavljaju trag iza sebe.

Jupiter, Saturn, Uran i Neptun nazivaju se vanjskim ili jovijalnim planetima, a ponekad i plinovitim divovima. Njima nasuprot, četiri planeta najbliža Suncu - Merkur, Venera, Zemlja i Mars - nazivaju se unutrašnjim, zemljanim ili terestričkim planetima.

Veliki prasak, odnosno događaj kojim je nastao svemir odvio se prije 13,8 milijardi godina. Tim događajem započelo je širenje svemira iz jedne točke za koju se pretpostavlja da je imala neizmjernu gustoću i temperaturu.