Arktik i Antarktika

Ocean koji okružuje Antarktiku i obuhvaća morska područja južno od 60° južne geografske širine naziva se Južni ocean. Četvrti je po veličini svjetski ocean s oko 22 milijuna kilometara kvadratnih, a poznat je po svojim surovim uvjetima, hladnoći i jakim vjetrovima.

Na polarnim područjima zbog smještaja u hladnom klimatskom pojasu te niskom kutu upada Sunčevih zraka prevladavaju hladne klime. među kojima su klima tundre i klima vječnog mraza. Rubni dijelovi Arktika i obale Antarktičkog poluotoka imaju klimu tundre, a veći dio ostatka polarnih područja bilježi klimu vječnog mraza.

Najpoznatiji stanovnici sjevernih polarnih krajeva su:\r\n

\r\n
• Inuiti na sjeveru Sjeverne Amerike
\r\n
• Saame u Skandinaviji
\r\n
• Neneci na sjeveru Sibira
\r\n

Reljef Antarktike možemo podijeliti na dva dijela:\r\n

\r\n
• Zapadni dio koji je gorovit
\r\n
• Istočni dio koji je valovit te visok
\r\n

Polarni medvjedi jedni su od najugroženijih životinja zbog klimatskih promjena. Klimatskim promjenama otpada se led, a samim time i prirodno stanište ove životinje koja samim time biva sve više ugrožena.

Neneci su jedni od stanovnika Artikika. Radi se o stanovništvu koje živi na sjeveru Rusije.

Polarni medvjed glavni je grabežljivac arktičkog područja bez prirodnog neprijatelja, a hrani se ponajprije tuljanima. Radi se o najvećoj vrsti medvjeda, kao i o najvećem kopnenom mesožderu. Ne nalazimo ga u južnim polarnim područjima.

Rubni dijelovi Arktika i obale Antarktičkog poluotoka imaju klimu tundre, nešto blažu klimu E klimatskog razreda, dok veći dio ostatka polarnih područja bilježi najoštriju klimu svijeta, klimu vječnog mraza koju označavamo slovnom kraticom EF.

Arktički ocean najsjeverniji je svjetski ocean, smješten unutar sjeverne polarnice na području Arktika. Omeđen je sjeverom Sjeverne Amerike te sjeverom Europe i Azije, a radi se i o površinom najmanjem od pet svjetskih oceana.

Više od 70% Arktika čini more te se ono ne smatra kontinentom. S druge strane, Antarktika je zaleđeno kopno te je kao takva uvrštena u kontinente.

Polarni medvjedi jedni su od najugroženijih životinja zbog klimatskih promjena. Klimatskim promjenama otpada se led, a samim time i prirodno stanište ove životinje koja samim time biva sve više ugrožena.

Vinson Massif najviši je vrh Antarktike s visinom od 5.139 metara. Dio je gorovite Zapadne Antarktike čiji su vrhovi zapravo nastavak južnoameričkih Andi. Općenito promatrajući reljef Antarktike, radi se o najvišem svjetskom kontinentu s obzirom da mu je prosječna visina oko 2.200 metara.

Antarktika je ledeni kontinent smješten na jugu Zemlje oko Južnog pola i okružen je Južnim oceanom. Antarktika za razliku od Arktika nema stalnih naselja.

Pingvin je najpoznatija ptica i životinja Antarktike, a nalazimo ih samo na južnoj polutci (izuzev jedne vrste, galapagoškog pingvina koja obitava na području oko ekvatora). Radi se o pticama koje umjesto leta imaju prilagodbe za plivanje s obzirom da polovicu života provedu u moru, a polovicu na kopnu.

Arktik je područje oko Sjevernog pola, odnosno područje unutar sjeverne polarnice koje obuhvaća najsjevernije dijelove Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Većinom se radi o morskom prostranstvu koje je gotovo u potpunosti zaleđeno zimi, a ljeti su rubni dijelovi plovni.

Sobovi u polarnim područjima koriste se za različite svrhe kao što su: kretanje, hranu, sirovina za izradu obuće i odjeće,...

Vinson Massif najviši je vrh Antarktike s visinom od 5.139 metara. Dio je gorovite Zapadne Antarktike čiji su vrhovi zapravo nastavak južnoameričkih Andi. Općenito promatrajući reljef Antarktike, radi se o najvišem svjetskom kontinentu s obzirom da mu je prosječna visina oko 2.200 metara.

Arktik je polarno područje na Zemlji koje se nalazi oko Sjevernog pola. Obuhvaća najsjevernije dijelove Azije, Europe i Sjeverne Amerike, a u središtu se nalazi Arktički ocean, jedan od pet oceana na Zemlji. Arktik za razliku od Antarktike ima stalnih naselja.

Na polarnim područjima zbog smještaja u hladnom klimatskom pojasu te niskom kutu upada Sunčevih zraka prevladavaju hladne klime. među kojima su klima tundre i klima vječnog mraza. Rubni dijelovi Arktika i obale Antarktičkog poluotoka imaju klimu tundre, a veći dio ostatka polarnih područja bilježi klimu vječnog mraza.

Biljke koje cvjetaju na Antarktici su antarktički biser i antarktička trava. Od životinja su najpoznatiji predstavnici pingvini, tuljani i kitovi.

Biljke koje rastu na području Arktika su trave, nisko raslinje, mahovine i lišajevi. Od životinja ondje žive polarni medvjed, sobovi, mošusno govedo, arktička lisica, snježna sova, arktička čigra,...

Antarktika je najjužniji svjetski kontinent, smješten oko Južnoga pola, a površina joj iznosi oko 14 milijuna kilometara kvadratnih. Radi se o jedinom svjetskom nenaseljenom kontinentu na kojemu tijekom godine borave samo istraživači i turisti.

Antarktiku kao i Arktik okružuju pojedina mora pa tako možemo izdvojiti: Weddellovo more, Rossovo more, Južnoškotsko more, Amundsenovo more i Bellingshausenovo more.

Neka od rubnih mora Arktičkog oceana su: Karsko more, Barenstovo more, Norveško more, Čukotsko more, Istočnosibirsko more, Laptevsko more, Grenlandsko more, Beaufortovo more, Bijelo more,...

Antarktiku kao i Arktik okružuju pojedina mora pa tako možemo izdvojiti: Weddellovo more, Rossovo more, Južnoškotsko more, Amundsenovo more i\nBellingshausenovo more.\n