Kontinent nemirnoga ruba

Najviša te površinom najveća visoravan ne samo Azije, već i cijelog svijeta naziva se Tibet, a smještena je sjeverno od planinskog lanca Himalaja. Prosječna nadmorska visina Tibeta iznosi između 4.500 i 5.000 metara.

Među gusto naseljenim državavama pacifičke Azije ističu se Japan, Filipini i Indonezija.

Velika kineska nizina nalazi se na istoku Azije, a jedna je od najplodnijih nizina u Aziji. Prostor je to kroz koji teku rijeke Chang Jiang i Huang He koje su važne za razvoj poljoprivrede.

Mezopotamija je nizina u Jugozapadnoj Aziji između rijeka Eufrat i Tigris, poznata po činjenici da su u njoj nastale brojne prapovijesne i antičke kulture. Mezopotamija, kako u prapovijesti, tako i danas, prostor je velike gustoće stanovništva, odnosno guste naseljenosti.

Tsunami je naziv za velike plimne valove u Aziji koji mogu nastati zbog vulkanske i seizmičke aktivnosti u podmorju, a mogu uzrokovati velike štete.

Indijska ploča se podvlači pod Euroazijsku ploču što za posljedicu ima izdizanje planina.

Zavale ravničarska područja okružena gorama i planinama, a među značajnijima u Aziji ističe se Tarimska zavala na zapadu Kine.

Među najgušće naseljena područja u Aziji ubrajamo: Južnu Aziju, Indokinu, Istok Azije te otočja Japansko, Filipinsko i Indonezijsko. Među rijetko naseljena područja ubrajamo Jugozapadnu Aziju, Središnju i Sjevernu Aziju.

Zapadnosibirska nizina najveća je azijska nizina koja se pruža od gorja Ural na zapadu do rijeke Jenisej na istoku. Uglavnom je to močvarno područje s kratkim ljetom te je jako rijetko naseljena.

Nizine Punjab, Hindustan, Asam i Bengal nalaze se u Južnoj Aziji, odnosno na području Indijskog potkontinenta. Nastale su u riječnim dolinama rijeka Ind, Ganges i Brahmaputre koje se protječući tim nizinama ulijevaju u Indijski ocean.

Razorni vodeni val koji nastaje nakon potresa u podmorju nazivamo tsunami ili cunami. Tsunamiji su posebna prijetnja rubnim područjima Azije uz Pacifički vatreni prsten. Tsunamiji su posebno opasni jer, iako se ne vide na pučini, približavajući obali rastu i mogu dosegnuti visinu od nekoliko desetaka metara.

Pacifički vatreni prsten prostor je izrazite vulkanske i seizmičke aktivnosti, a poklapa se s granicom ruba Pacifičke litosferne ploče.

Žuta rijeka (Huang He) i Modra rijeka (Chang Jiang) tvore Veliku kinesku nizinu, gospodarski izrazito značajnu za Kinu. Također, na području Velike kineske nizine živi gotovo pola milijarde ljudi što ju čini jednim od najmnogoljudnijih i najgušće naseljenih područja svijeta.

Dekan je geološki iznimno stara i zaravnjena visoravan koja čini jug Indijskog potkontinenta u Južnoj Aziji. Pripadala je prakopnu Gondvani tijekom čijeg je postojanja ovaj prostor zaravnjen, a trenutno se radi o gusto naseljenom prostoru.

Štitovu u Aziji su: Sibirski štit, Sjeverni i Južni kineski štit, Indijski štit i Arapski štit. Od platformi u Aziji se ističe Sibirska platforma.

Među gusto naseljenim državavama pacifičke Azije ističu se Japan, Filipini i Indonezija.

Zapadnosibirska nizina najveća je azijska nizina koja se pruža od gorja Ural na zapadu do rijeke Jenisej na istoku. Uglavnom je to močvarno područje s kratkim ljetom te je jako rijetko naseljena.

Mlade ulančane planine u Aziji visoke su, strmih padina i vrhova te nemaju rude i vegetaciju. Među mladim planinama u Aziji ističu se: Himalaja, Toros, Kavkaz, Iransko gorje, Hindukuš, Elburs, Karakorum, Pamir, Kunlun Shan,...

Indijska i Arapska ploča se sudaraju s Euroazijskom pločom što za posljedicu ima veliko izdizanje kopna stvarajući planine i visoravni.

Zavale ravničarska područja okružena gorama i planinama, a među značajnijima u Aziji ističe se Tarimska zavala na zapadu Kine.

Većina azijskog kontinenta je starog postanka, a najveće reljefne cjeline starog postanka su kratoni koji se dijele na štitove (prastare stijene na površini) i platforme (prastare stijene s mladim naslagama).

Azijske nizine uglavnom su položene uz rijeke, a među većima treba izdvojiti: Punjab (uz Ind), Hindustan (uz Ganges), Asam (uz Brahmaputru), Bengal (uz Bengal i Brahmaputru) te Mezopotimaija (uz Tigris i Eufrat).

Himalaja je najviše planinsko područje na Zemlji nastalo podvlačenjem Indijsko-australske ploče pod Euroazijsku. Na Himalaji se nalazi najviši vrh svijeta Mt. Everest s 8849m.

Stara gromadna gorja u Aziji su niska, bogata rudama, zaobljenih vrhova i obrasli vegetacijom. Među značajnijim starim gorjima su: Ural. Atlaj, Sajansko, Stanovojsko i Jablonovsko gorje.

Štitovi u Aziji su goroviti, niski i uravnjeni zbog djelovanja unutarnjih i vanjskih utjecaja kroz dugi niz godina.

Indijska i Arapska ploča se sudaraju s Euroazijskom pločom što za posljedicu ima veliko izdizanje kopna stvarajući planine i visoravni.

Visoravni su zaravnjeni prosotori između planinskih lanaca, a u Aziji se ističu: Tibet (najviša na svijetu), Anatolija i Iranska visoravan.

Azija se najvećim dijelom nalazi na Euroazijskoj, Indijskoj, Filipinskoj, Arapskoj i dijelu Sjevernoameričke ploče te manjim dijelom na Pacifičkoj i Australskoj ploči.

Gorja bogata rudama u Aziji su starog postanka, a među starim gorjima možemo izdvojiti Altaj, Sajansko gorje i Ural.

Većina azijskog kontinenta je starog postanka, a najveće reljefne cjeline starog postanka su kratoni koji se dijele na štitove (prastare stijene na površini) i platforme (prastare stijene s mladim naslagama).

Himalaja je najviše planinsko područje na Zemlji nastalo podvlačenjem Indijsko-australske ploče pod Euroazijsku. Na Himalaji se nalazi najviši vrh svijeta Mt. Everest s 8849m.

Punjab je nizina na uz rijeku Ind na granici Pakistana i Indije. Rijeka Ind ovome području donosi velike količine vode što ga čini plodnim unatoč razmjerno suhom prostoru.

Štitovu u Aziji su: Sibirski štit, Sjeverni i Južni kineski štit, Indijski štit i Arapski štit. Od platformi u Aziji se ističe Sibirska platforma.

Nizine u Aziji su važne zbog svoje plodnošću koju omogućuju rijeke koje kroz njih teku. Zbog toga su to gusto naseljena područja u Aziji.