Gospodarska obilježja Amerika

Jedan od najvećih problema s kojima se suočava Amazonija je deforestacija. To je proces pretjerane, nekontrolirane i uvelike ilegalne sječe šuma, ne samo u svrhu zarade od prodaje drvne mase, nego i zbog stvaranja poljoprivrednog zemljišta.

Brazil je država Južne Amerike s najvećim brojem stanovnika i površinom, a glavni grad mu je Brasilia. Brazil je uglavnom gospodarski razvijeniji i naseljeniji u obalnim dijelovima u odnosu na unutrašnjost, a u svijetu je značajan zbog izvoza željezne rude, poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Pojedine države Angloamerike i Latinske Amerike bogate su rudama i fosilnim gorivima. Tako treba po izvozu nafte spomenuti Kanadu, Venezuelu, SAD i Meksiko. Čile i Peru ističu se po izvozu obojenih metala.

SAD, Kanada, Venezuela i Meksiko poznati su po velikim rezervama nafte, iako ih ne koriste sve jednako učinkovito.*

Izvoz i prerada drva imaju vrlo važnu ulogu u gospodarstvu Brazila, prvenstveno zbog ogromnih površina pod šumama, naročito u području Amazonije. Ipak, pretjerani izvoz drvne građe iz Amazonije (kao i čišćenje zemljišta za potrebe poljoprivrede) rezultira gubitkom značajnih šumskih površina i staništa Amazonije.

Amazonija u Brazilu pokriva golemo područje i daje ogromne količine drva koje Brazil izvozi, iako to stvara ekološke probleme

Države Angloamerike su gospodarski visoko razvijene države. Obje države su uključene u svjetsko tržište te ondje imaju bitnu ulogu, a ujedno su jedni od najvećih poljoprivrednih proizvođača u svijetu.

Nakon Castrovog dolaska na vlast, Kuba je postala socijalistička i nacionalizirala gospodarstvo, što je poboljšalo stanje siromašnih, ali uz izolaciju od mnogih svjetskih tržišta.

Brazil je jedna od država koja ima bitnu ulogu u izvozu drveta na svjetskom tržištu. Zašto je k tome tako? Pa zbog Amazonije koja zauzima veliki dio Brazila i na kojoj Brazil temelji svoju drvnu industriju.

Latinska Amerika srednje je razvijena svjetska regija koju karakterizira snažan izvoz te izrazito neravnomjerna unutarnja raspodjela bogatstva. Gospodarski najsnažnije države Latinske Amerike su Meksiko, Brazil i Argentina, a promatrajući BDP po glavi stanovnika najrazvijenije su Panama, Čile i Urugvaj.

Pojedine države Latinske Amerike kao što su Čile, Urugvaj i Panama imaju visoki dohodak po stanovniku. S druge strane na primjer Haiti i Honduras su neke od najsiromašnijih država Latinske Amerike.

Kuba je država u Karipskom moru koja pripada Sjevernoj Americi, a glavni grad je Havana. Kuba je dolaskom Fidela Castra postala socijalistička te je preuzela vođenje svih tvrtki što je dovelo do poboljšanja života siromašnih, ali zbog prekida gospodarskih veza s velikim brojem država svijeta nije došlo do značajnijeg gospodarskog razvoja.

Čile je država na zapadu Južne Amerike, a glavni je grad Santiago. Čile je u svijetu jedan od najvećih izvoznika bakra koji čini veliki udio u BDP-u države.

U mnogim državama Latinske Amerike mali broj ljudi kontrolira većinu bogatstva, što izaziva socijalne razlike i političku nestabilnost.

Angloamerička poljoprivreda visoko je razvijena gdje se koriste moderna tehnologija i nove spoznaje kako bi se dobili što bolji i veći prinosi, a u poljoprivredi radi sve manje ljudi, a sve više strojeva. Države Angloamerike jedne su od najvećih proizvođača poljoprivrednih proizvoda u svijetu kao što je na primjer pšenica.

Države Latinske Amerike gospodarski su srednje razvijene, ali među njima ima iznimaka kao što su gospodarski razvijeni Brazil, Argentina i Meksiko. Države Latinske Amerike uglavnom su orijentirane na izvoz i to uglavnom poljoprivrednih proizvoda te mineralnih sirovina.

Iako većina zemalja Latinske Amerike spada u srednje razvijene, Čile, Panama i Urugvaj imaju relativno visok dohodak po stanovniku, dok su Haiti i Honduras među najsiromašnijima.

Primjer poljoprivrednih kultura koje nam dolaze iz Amerika su: krumpir, grah, rajčica, kakao, tikvice, duhan,...

Gospodarski daleko najrazvijenije države Sjeverne i Južne Amerike su Sjedinjene Američke Države i Kanada koje su među najrazvijenijim državama svijeta te zajedno imaju oko četvrtinu svjetskog BDP-a. Među drugim američkim gospodarskim divovima ističu se Meksiko, Brazil i Argentina.

Premda se nalaze na području Andi koje su mlade planine i nisu toliko bogate rudama, Peru i Čile jedni su od najvećih svjetskih izvoznika obojenih metala. Razlog tome leži u činjenici da vulkanizam na ovom području rezultira stvaranjem ruda tih metala.

Neravnomjerna raspodjela bogatstva je jedan od ključnih problema u Latinskoj Americi koji koči daljnji razvoj gospodarstva. Osim toga, dolazi do političkih nestabilnosti (pr. Peru i Venezuela) što također negativno utječe na razvoj gospodarstva.

Angloamerika (SAD i Kanada) pripada najrazvijenijim dijelovima svijeta – obje su članice G7, dok je većina država Latinske Amerike srednje razvijena, s izraženim gospodarskim razlikama među njima.

Venezuela je naftom najbogatija država Južne Amerike koja ujedno ima i najveće naftne rezerve na svijetu zbog čega je bila značajna izvoznica nafte. Trenutno je zbog političke nestabilnosti izvoz nafte iz Venezuele izrazito smanjen.

Angloamerika je jedna od gospodarski najrazvijenijih regija svijeta, pa tako iako ima tek dvadesetinu stanovništva svijeta, čini četvrtinu svjetskog BDP-a. Veći dio i stanovništva i gospodarske moći ove regije čine Sjedinjene Američke Države, najjača gospodarska sila svijeta.

Angloamerika je visoko razvijen prostor gdje su obje države članice organizacije G-7. S druge strane, države Latinske Amerike su uglavnom srednje razvijene, premda među njima ima razlika u gospodarskom razvoju.

Venezuela je država na sjeveru Južne Amerike koja je jedna od osnivačica OPEC-a, a glavni grad je Caracas. Venezuela nije uspjela iskoristiti velike zalihe nafte za gospodarski razvoj jer je sama proizvodnja nafte ovisila o cijenama na svjetskom tržištu i stranim ulaganjima što je dovelo do gospodarske i političke krize.

Gospodarstva Latinske Amerike oslanjaju se na izvoz sirovina poput nafte i bakra, te poljoprivrednih kultura kao što su kava, kakao, soja i banana.

Veliki udio stanovništva Latinske Amerike bavi se poljoprivredom, a ondje razlikujemo dva različita načina poljoprivredne proizvodnje:\na) samoopskrba - proizvodnja za vlastite potrebe (krumpir, pšenica, perad,...)\nb) veleposjedna - uzgajanje poljoprivrednih vrsta na velikim površinama, a namijenjene su za izvoz

Kanada za razliku od Brazila ima održiv način upravljanja i sječom šuma. S druge strane Brazil ima selektivnu sječu šuma koja je uglavnom i nelegalna što dovodi do nestajanja šuma, odnosno deforestacije.