Geografska širina i dužina

GNSS ili globalni navigacijski satelitski sustav je sustav koji se koristi u moderno doba za određivanje geografskog smještaja točaka na Zemlji uz pomoć satelita. Kako bi se odredio točan geografski smještaj potreban je signal s tri satelita.

Geografska dužina zatvara kut, odnosno kutna je udaljenost neke točke od početnog meridijana prema istoku ili zapadu. Može biti istočna ili zapadna. Početni meridijan, primjerice, ima vrijednost 0° geografske dužine, a njemu suprotni meridijan, datumska granica, 180°.

S obzirom da je geografska širina kut od ekvatora prema sjeveru ili jugu, može biti sjeverna ili južna. U oba smjera, geografska širina može iznositi između 0° i 90°.

Geografska dužina i geografska širina su geografske koordinate koje se koriste za određivanje geografskog smještaja.

Sjeverni se pol nalazi na 90° sjeverne geografske širine. S druge strane, Južni pol također se nalazi na 90° stupnjeva geografske širine, no suprotnog predznaka: 90° južne geografske širine.

Ekvator se nalazi na 0° geografske širine i presijeca Zemlju na dva jednaka dijela, odnosno dvije polutke. Sve točke južno od ekvatora imaju južnu geografsku širinu, a sve točke sjeverno od ekvatora sjevernu geografsku širinu.

Prvi globalni navigacijski satelitski sustav, razvijen od strane Sjedinjenih Američkih Država naziva se GPS (Global Positioning System), a nakon njega su uslijedile inačice iz ostalih dijelova svijeta - europski Galileo, kineski BeiDou i ruski GLONASS

Geografska širina je kutna udaljenost neke točke od ekvatora. Geografska širina može biti sjeverna ili južna, a točke koje se nalaze na ekvatoru imaju geografsku širinu 0°. Očitava na lijevom ili desnom rubu karte.

Skup meridijana (podnevnika) koji povezuju Sjeverni i Južni pol te paralela (usporednica) koje se paralelno pružaju sjeverno i južno od ekvatora naziva se geografska mreža.

Kako bismo dobili izračun pozicije ili lokacije koristeći globalni navigacijski satelitski sustav, veza između satelita i prijamnika mora biti izravna, odnosno iznad obzora moraju biti barem 3 satelita.

Početni meridijan prema dogovoru iz 1884. prolazi kroz zvjezdarnicu Greenwich u Londonu zbog velikog značaja Britanskog Carstva u tadašnjem pomorstvu.

Neki od najpoznatijih globalnih navigacijskih satelitskih sustava u svijetu su: GPS (američki sustav), Galileo (europski sustav), BeiDou (kineski sustav) te GLONASS (ruski sustav).

Skup meridijana (podnevnika) koji povezuju Sjeverni i Južni pol te paralela (usporednica) koje se paralelno pružaju sjeverno i južno od ekvatora naziva se geografska mreža.

Globalni navigacijski satelitski sustav (GNSS) koristi se svakodnevno i može se koristiti u mnogobrojne svrhe poput osobnih putovanja, znanstvenih istraživanja, trasiranja zemljišta, vojnih svrha itd.

Geografska mreža koristi se u vojne svrhe pri određivanju koordinata nekih točaka, u zračnom prometu, u nautičkom prometu,...

GNSS radi na principu praćenja signala kojega upućuju sateliti koji kruže oko Zemlje i koji dolazi do uređaja na Zemlji. Potrebno je imati izravnu vezu prijemnika i čak tri satelita kako bi se odredio točan smještaj na Zemlji. GNSS se danas koriste za vojne svrhe, u prometu kao navigacija, u znanosti,...

Položaj nekog objekta određuje se očitavanjem vrijednosti stupanjske udaljenosti neke točke od ekvatora i od početnog meridijana. Drugim riječima, pomoću geografske širine i dužine koje zajedno čine koordinate nekog objekta.

Geografska dužina zatvara kut, odnosno kutna je udaljenost neke točke od početnog meridijana prema istoku ili zapadu. Može biti istočna ili zapadna. Početni meridijan, primjerice, ima vrijednost 0° geografske dužine, a njemu suprotni meridijan, datumska granica, 180°.

Meridijani se još nazivaju podnevnici jer je na svim mjestima koji se nalaze na istom meridijanu istovremeno podne.

Za precizno određivanje položaja nekog objekta, osim stupnjeva (°), koriste se minute (') i sekunde (''). Na konkretnom primjeru: Trg Bana Jelačića u Zagrebu nalazi se na 45° 48' 47'' sjeverne geografske širine i 15° 58' 38'' istočne geografske dužine.

Geografska širina zatvara kut, odnosno kutna je udaljenost neke točke od ekvatora prema sjeveru ili jugu. Može biti sjeverna ili južna. Ekvator, primjerice, ima vrijednost 0° geografske širine, a polovi 90°.

Geografska mreža sastoji se od meridijana (podnevnika) koji povezuju Sjeverni i Južni pol te paralela (usporednica) koje se paralelno pružaju sjeverno i južno od ekvatora.

Geografska mreža sustav je kojega čine meridijani ili podnevnici te paralele ili usporednice.

Geografska dužina je kutna udaljenost neke točke od početnog meridijana. Geografska dužina može biti istočna ili zapadna, a točke koje se nalaze na početnom meridijanu imaju geografsku dužinu 0°. Očitava se na donjem ili gornjem rubu karte.

Ekvator dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku, budući da se pruža paralelno sredinom Zemlje, odnosno sve točke na ekvatoru jednako su udaljene od Sjevernog i Južnog pola.

Pomoću geografske mreže može se odrediti smještaj točke na Zemlji. Naime, svaka točka na Zemlji ima svoju geografsku širinu i geografsku dužinu koje čine koordinate neke točke ili lokacije.

Južni se pol nalazi na 90° južne geografske širine. S druge strane, Sjeverni pol također se nalazi na 90° stupnjeva geografske širine, no suprotnog predznaka: 90° sjeverne geografske širine.

Geografska širina i dužina nazivaju se geografske koordinate, budući da njima služimo da određivanje položaja nekog objekta. Geografske koordinate sastoje se od stupnjeva, minuta i sekunda te predznaka (sjeverna ili južna geografska širina te zapadna ili istočna geografska dužina)..

Najveća geografska širina može biti 90° sjeverno ili južno jer se na 90° nalaze polovi. S druge strane, geografska dužina najviše može iznositi 180° jer se na 180 meridijanu nalazi datumska granica.

Paralele se još nazivaju usporednice zbog činjenice da su međusobno usporedno odnosno paralelno pružaju sjeverno i južno od ekvatora.

Usporednice se još nazivaju i paralele zbog činjenice da se međusobno paralelno odnosno usporedno pružaju sjeverno i južno od ekvatora.

Početni meridijan dijeli Zemlju na zapadnu i istočnu polutku, budući da se pruža meridijalno, odnosno od Sjevernog do Južnog pola.

Kratica GNSS označava globalni navigacijski satelitski sustav koji nam služi za određivanje geografskog smještaja na Zemlji s pomoću signala sa satelita.

1884. godine u Washingtonu održana je konferencija na kojoj se dogovorilo kako će meridijan koji prolazi kroz zvjezdarnicu Greenwich u Londonu biti početni meridijan i u odnosnu na njega će se određivati vrijeme na Zemlji i dogovorene su vremenske zone.

Geografska širina zatvara kut, odnosno kutna je udaljenost neke točke od ekvatora prema sjeveru ili jugu. Može biti sjeverna ili južna. Ekvator, primjerice, ima vrijednost 0° geografske širine, a polovi 90°.

Uzmimo na primjer Marrakech u Maroku za točku kojoj trebamo odrediti geografski smještaj. Pogledamo li gdje se Marrakech nalazi u odnosu na ekvator vidjet ćemo da je to sjeverno, a to znači da ima sjevernu geografsku širinu. Pogledamo na kojoj se paraleli nalazi pomoću mjera na lijevom ili desnom rubu karte i uvidjet ćemo da se radi o oko 30°, a to znači da se Marrakech nalazi na 30° sjeverne geografske širine. Pogledamo li gdje se Marrakech nalazi u odnosu na početni meridijan vidjet ćemo kako se nalazi zapadno od njega što znači da ima zapadnu geografsku dužinu. Pratimo meridijan na kojemu se nalazi Marrakech do gornjeg ili donjeg ruba karte i vidimo da se on nalazi na otprilike meridijanu 10° zapadno od početnog meridijan što znači da se Marrakech na 10° zapadne geografske dužine.

Globalni navigacijski satelitski sustav ili skraćeno GNSS, sustav je koji nam služi za određivanje geografskog smještaja na Zemlji s pomoću signala sa satelita. Kako bismo dobili izračun pozicije ili lokacije koristeći globalni navigacijski satelitski sustav, iznad obzora moraju biti barem 3 satelita.

Početni meridijan prema dogovoru iz 1884. prolazi kroz zvjezdarnicu Greenwich u Londonu zbog velikog značaja Britanskog Carstva u tadašnjem pomorstvu.