Pustinje, mala količina padalina, smještaj uz obratnice i velike temperaturne razlike karakteristike su suhih klima. Suhe klime dijele se na dva tipa: stepsku klimu (BS) s nešto više padalina koja se pojavljuje i izvan pustinjskih područja te pustinjsku klimu (BW) s vrlo malo padalina.

Umjereno tople kišne klime (C) razred su klima koji se prostire u umjerenim toplinskim pojasevima. Glavno obilježje ovog klimatskog razreda je pravilna izmjena godišnjih doba. Razlikujemo tri tipa umjereno toplih kišnih klima, a to su: sredozemna klima, umjereno topla vlažna klima i sinijska klima.

Prašumski tip (Af) klime pripada tropskim kišnim klimama. Radi se o tipu klime gdje srednje mjesečne temperature zraka su uvijek iznad 18°C, a količina padalina visoka je tijekom cijele godine s uvijek minimalno 60mm padalina.

Tropske kišne šume čine raslinje i visoko gusto drveće, a često se nazivaju prašumama i džunglama (teže prohodna prašuma). Neki od dijelova svijeta s prašumskom klimom su: Amazona, prostor oko zavale rijeke Kongo te u dijelu Jugoistočne Azije.

Savane su zajednice visokih trava i rijetkog drveća u kojima žive žirafe, slonovi, zebre,... Razlikujemo sušnije te vlažnije savane pa i u njima se razlikuje visoka i niska vegetacija.

Plodna mjesta u pustinjama nastala na izvorima vode nazivaju se oaze. To su mjesta gdje voda izbija na površinu omogućavajući život biljkama, životinjama i ljudima toga prostora.

Tropske kišne šume pronalazimo u ekvatorskim područjima, ponajprije u prostorima prašumske klime. Konkretno, područja tropskih kišnih šuma u svijetu su Amazonija u Južnoj Americi, zavala Konga u Africi te obale i otoci Jugoistočne Azije.

Tropske šume (prašume) udaljavanjem od ekvatora prelaze u savane, bujne travnjake tropskog područja. Ova dva vegetacijska tipa dijele ime s klimama u kojima se javljaju - prašumska i savanska klima. Te klime su dva tipa tropskih kišnih klima (A razred).

Tropske kišne klime (A) klimatski je razred koji se rasprostire u žarkom pojasu. Razlikujemo dva tipa klima u ovome razredu, a to su: prašumski tip klime i savanski tip klima.

Snježne klime (E) prostiru se oko polova te u najvišim dijelovima svijeta. Obilježja su niske temperature zraka i izrazito mala količina padalina (gotovo da nema isparavanja).

Na savanskim područjima Afrike pronalazimo mnogobrojne životinjske vrste među kojima su i navedeni nosorozi, zebre i žirafe, dok klokane pronalazimo samo u savanskim područjima Australije.

Prašumska (pod oznakom Af) i savanska klima (pod oznakom Aw) dva su tipa tropskih kišnih klima (A razred). Tropske kišne klime su klime u kojima se srednja temperatura niti u jednom mjesecu ne spušta ispod 18°C, a nalazimo ih u područjima žarkog pojasa.

Pustinjska klima (BW) prostire se na području velikih pustinja kao što je Sahara. Glavno obilježje nedostatak padalina gdje je godišnje manje od 250mm padalina, a srednje mjesečne temperature zraka mogu se podijeliti u vrući i topli dio godine.

Suhe klime raširene su u prostorima uz obratnice te se tamo najčešće mogu pronaći pustinje. Ipak, suhe klime, naročito stepsku klimu, pronalazimo i u višim geografskim širinama, naročito na područjima snažnog utjecaja kontinentalnosti kao što su široka prostranstva Euroazije.

Wladimir Köppen bio je njemačko-ruski prirodoslovac koji je, na temelju prirodnih vegetacijskih područja na Zemlji, krajem 19. st. osmislio klimatsku podjelu koju najčešće koristimo, Köppenovu klimatsku klasifikaciju. Zanimljivo je kako je Köppenov zet bio Alfred Wegener, tvorac teorije pomicanja kontinenata.

Klimatski čimbenici ili modifikatori su fizikalne značajke koje mijenjaju klimatske elemente. Klimatski modifikatori su: čovjek, udaljenost od mora, tlo i biljni pokrov, morske struje, Zemljina rotacija i revolucija, Zemljina atmosfera, nadmorska visina, raspodjela kopna i mora te udaljenost od ekvatora.

Suhe klime su B razred klima kojemu je glavno obilježje nedostatak padalina. Razlikujemo dva tipa suhih klima, a to su: pustinjska klima i stepska klima. Suhe klime uglavnom se pružaju u područjima oko obratnica te u unutrašnjosti Azije.

Biosfera je naziv za prostor u kojemu su nastanjeni živi organizmi, a obuhvaća i dubine i visine na Zemlji.

Najveća vruća pustinja na svijetu je Sahara koja se nalazi na sjeveru afričkog kontinenta. Druge velike vruće pustinje svijeta nalaze se na Arapskom poluotoku, na jugu Afrike, u Australiji te u dijelovima Amerika uz obratnice.

Klimatski čimbenici ili modifikatori utječu na klimu i živi svijet nekog prostora, odnosno modificiraju ih. Neki od glavnih klimatskih čimbenika koji određuju klimu nekoga prostora su udaljenost od ekvatora, reljef, nadmorska visina, raspodjela kopna i mora i dr.

Wladimir Köppen njemačko-ruski bio je klimatolog, geograf, botaničar i meteorolog. Najpoznatiji je po svojoj klasifikaciji klima koja se danas najčešće koristi.

Sredozemne klime (Cs) imaju topla ili vruća ljeta s malo padalina dok su zime blage s većom količinom padalina.

Među navedenim pustinjama, Sonoru i Atacamu pronalazimo u Sjevernoj (Sonora) i Južnoj (Atacama) Americi, Sahara i Namib nalaze se u Africi, Arapska i Sirijska pustinja u Aziji, a Simpsonova i Gibsonova pustinja u Australiji. Svim navedenim pustinjama zajedničko je da se nalaze u blizini obratnica.