Zemlja je živi planet: Tropi i suptropi

Suhe klime su B razred klima kojemu je glavno obilježje nedostatak padalina. Razlikujemo dva tipa suhih klima, a to su: pustinjska klima i stepska klima. Suhe klime uglavnom se pružaju u područjima oko obratnica te u unutrašnjosti Azije.

Klimatski čimbenici ili modifikatori utječu na klimu i živi svijet nekog prostora, odnosno modificiraju ih. Neki od glavnih klimatskih čimbenika koji određuju klimu nekoga prostora su udaljenost od ekvatora, reljef, nadmorska visina, raspodjela kopna i mora i dr.

Wladimir Köppen njemačko-ruski bio je klimatolog, geograf, botaničar i meteorolog. Najpoznatiji je po svojoj klasifikaciji klima koja se danas najčešće koristi.

Prašumska (pod oznakom Af) i savanska klima (pod oznakom Aw) dva su tipa tropskih kišnih klima (A razred). Tropske kišne klime su klime u kojima se srednja temperatura niti u jednom mjesecu ne spušta ispod 18°C, a nalazimo ih u područjima žarkog pojasa.

Wladimir Köppen njemačko-ruski bio je klimatolog, geograf, botaničar i meteorolog. Najpoznatiji je po svojoj klasifikaciji klima koja se danas najčešće koristi.

Neke od najvećih vrućih pustinja svijeta su: Sahara, Namib, Atacama, Sonora, Velika Viktorijina pustinja, Arapska pustinja,... Sve se one nalaze u obratnice , a nastale su kao posljedica visokog tlaka zraka koji se pruža uz obratnice te zbog hladnih morskih struja.

Tropske kišne šume čine raslinje i visoko gusto drveće, a često se nazivaju prašumama i džunglama (teže prohodna prašuma). U prašumi žive na primjer: veliki gmazovi (npr. anakonda), tigrovi, majmuni (gorile),... Neke od najvećih tropskih kišnih šuma svijeta su: Amazona, oko zavale rijeke Konga te u dijelu Jugoistočne Azije.

Prašumski tip (Af) klime pripada tropskim kišnim klimama. Radi se o tipu klime gdje srednje mjesečne temperature zraka su uvijek iznad 18°C, a količina padalina visoka je tijekom cijele godine s uvijek minimalno 60mm padalina.

Tropske kišne šume čine raslinje i visoko gusto drveće, a često se nazivaju prašumama i džunglama (teže prohodna prašuma). Neki od dijelova svijeta s prašumskom klimom su: Amazona, prostor oko zavale rijeke Kongo te u dijelu Jugoistočne Azije.

Snježne klime (E) prostiru se oko polova te u najvišim dijelovima svijeta. Obilježja su niske temperature zraka i izrazito mala količina padalina (gotovo da nema isparavanja).

Tropske kišne klime (A) klimatski je razred koji se rasprostire u žarkom pojasu. Razlikujemo dva tipa klima u ovome razredu, a to su: prašumski tip klime i savanski tip klima.

Snježno-šumske klime (D) su klimatski razred koji ćemo pronaći samo na sjevernoj hemisferi zbog nedostatka kopna u dijelu južne hemisfere gdje bi se ove klime mogle prostirati. Obilježja su da je srednja mjesečna temperatura najhladnijeg mjeseca niža od 3°C, a najtoplijeg mjeseca nije viša od 10°C.

Tropske šume (prašume) udaljavanjem od ekvatora prelaze u savane, bujne travnjake tropskog područja. Ova dva vegetacijska tipa dijele ime s klimama u kojima se javljaju - prašumska i savanska klima. Te klime su dva tipa tropskih kišnih klima (A razred).

Snježne klime (E) prostiru se oko polova te u najvišim dijelovima svijeta. Obilježja su niske temperature zraka i izrazito mala količina padalina (gotovo da nema isparavanja).

Stepska klima (BS) tip je suhih klima koji se uglavnom prostire oko pojasa pustinja te kao i pustinje mogu biti tople ili hladne. Od pustinjske klime se razlikuje po većoj količini padalina te nešto nižim srednjim mjesečnim temperaturama zraka.

Sredozemne klime (Cs) imaju topla ili vruća ljeta s malo padalina dok su zime blage s većom količinom padalina.

Pustinjska klima (BW) prostire se na području velikih pustinja kao što je Sahara. Glavno obilježje nedostatak padalina gdje je godišnje manje od 250mm padalina, a srednje mjesečne temperature zraka mogu se podijeliti u vrući i topli dio godine.

Savanska klima tip (Aw) je tropskih kišnih klima koji se prostire u žarkom pojasu, ali u dijelovima udaljenima od ekvatora prema sjeveru i jugu. Obilježja ovoga tipa klime su visoke temperature tijekom cijele godine, ali postoji veća razlika u temperaturnoj amplitudi (zbog kuta upada sunčevih zraka) od prašumskog tipa. Također, postoji kišno i sušno razdoblje što nije obilježje prašumske klime.

Klimatsko-vegetacijska područja su područja sa sličnim biljnim pokrovom. Njihova rasprostranjenost najviše ovisi o klimi, a klima najviše ovisi o geografskoj širini.

Plodna mjesta u pustinjama nastala na izvorima vode nazivaju se oaze. To su mjesta gdje voda izbija na površinu omogućavajući život biljkama, životinjama i ljudima toga prostora.

Suhe klime su B razred klima kojemu je glavno obilježje nedostatak padalina. Razlikujemo dva tipa suhih klima, a to su: pustinjska klima i stepska klima. Suhe klime uglavnom se pružaju u područjima oko obratnica te u unutrašnjosti Azije.

Najveća vruća pustinja na svijetu je Sahara koja se nalazi na sjeveru afričkog kontinenta. Druge velike vruće pustinje svijeta nalaze se na Arapskom poluotoku, na jugu Afrike, u Australiji te u dijelovima Amerika uz obratnice.

Životinje, a i biljke morale su razviti različite prilagodbe kako bi se prilagodile životu u pustinjama. Tako na primjer:\r

\r
• deve mogu zatvoriti nosnice da ne udišu pijesak, pretvaraju mast pohranjenu u grbama u vodu
\r
• pustinjske lisice imaju velike uši da se lakše hlade te svijetlu boju krzna radi bolje mimikrije
\r
• pustinjske zmije mogu ući u stanje hibernacije ili estivacije kako bi preživjele ekstremne temperature
\r

Pustinje, mala količina padalina, smještaj uz obratnice i velike temperaturne razlike karakteristike su suhih klima. Suhe klime dijele se na dva tipa: stepsku klimu (BS) s nešto više padalina koja se pojavljuje i izvan pustinjskih područja te pustinjsku klimu (BW) s vrlo malo padalina.

Umjereno tople kišne klime (C) razred su klima koji se prostire u umjerenim toplinskim pojasevima. Glavno obilježje ovog klimatskog razreda je pravilna izmjena godišnjih doba. Razlikujemo tri tipa umjereno toplih kišnih klima, a to su: sredozemna klima, umjereno topla vlažna klima i sinijska klima.

Savane su zajednice visokih trava i rijetkog drveća u kojima žive žirafe, slonovi, zebre,... Razlikujemo sušnije te vlažnije savane pa i u njima se razlikuje visoka i niska vegetacija. Savane su najraširenije u Africi, Južnoj Americi te dijelovima Australija (sjever) i dijelovima juga i jugoistoka Azije.

Pustinjska klima (BW) prostire se na području velikih pustinja kao što je Sahara. Glavno obilježje nedostatak padalina gdje je godišnje manje od 250mm padalina, a srednje mjesečne temperature zraka mogu se podijeliti u vrući i topli dio godine.

Biosfera je naziv za prostor u kojemu su nastanjeni živi organizmi, a obuhvaća i dubine i visine na Zemlji.

Klimatski čimbenici ili modifikatori su fizikalne značajke koje mijenjaju klimatske elemente. Klimatski modifikatori su: čovjek, udaljenost od mora, tlo i biljni pokrov, morske struje, Zemljina rotacija i revolucija, Zemljina atmosfera, nadmorska visina, raspodjela kopna i mora te udaljenost od ekvatora.

Umjereno tople kišne klime (C) razred su klima koji se prostire u umjerenim toplinskim pojasevima. Glavno obilježje ovog klimatskog razreda je pravilna izmjena godišnjih doba. Razlikujemo tri tipa umjereno toplih kišnih klima, a to su: sredozemna klima, umjereno topla vlažna klima i sinijska klima.

Prašumski tip (Af) klime pripada tropskim kišnim klimama. Radi se o tipu klime gdje srednje mjesečne temperature zraka su uvijek iznad 18°C, a količina padalina visoka je tijekom cijele godine s uvijek minimalno 60mm padalina.

Biosfera je naziv za prostor u kojemu su nastanjeni živi organizmi, a obuhvaća i dubine i visine na Zemlji.

Wladimir Köppen bio je njemačko-ruski prirodoslovac koji je, na temelju prirodnih vegetacijskih područja na Zemlji, krajem 19. st. osmislio klimatsku podjelu koju najčešće koristimo, Köppenovu klimatsku klasifikaciju. Zanimljivo je kako je Köppenov zet bio Alfred Wegener, tvorac teorije pomicanja kontinenata.

Razlikjemo dva tipa snježnih klima, a to su:\r

\r
• klima tundre (ET) - niske temperature i mala količina padalina tijekom godine gdje temperatura zraka najtoplijeg mjeseca ne prelazi 10°C, ali nije niža od 0°C
\r
• klima vječnog mraza (EF) - glavna padalina snijeg, gotovo nema isparavanja, izrazito niske temperature (sprječavaju naseljenost)
\r

Sredozemne klime (Cs) imaju topla ili vruća ljeta s malo padalina dok su zime blage s većom količinom padalina.

Tropske kišne klime (A) klimatski je razred koji se rasprostire u žarkom pojasu. Razlikujemo dva tipa klima u ovome razredu, a to su: prašumski tip klime i savanski tip klima.