Među navedenim pustinjama, samo afrički Namib je vruća pustinja dok su južnoamerička Patagonija te azijski Gobi i Kizilkum hladne pustinje. Hladne pustinje razlikuju se od vrućih po nižim temperaturama, prvenstveno u zimskim mjesecima.

Stepe, tip suhih travnjaka, širom svijeta uvelike su pretvorene u oranice te ih često zovemo žitnicama svijeta. Stepsku vegetaciju pronalazimo na područjima istoimene, stepske klime (BS) koja, premda se radi o suhoj klimi, pogoduje razvoju takve niske travnjačke vegetacije.

Makija i garig karakteristični su tipovi vegetacijskog pokrova za sredozemnu vegetaciju, a u tom podneblju pronalazimo i životinje poput poskoka ili crne udovice.

Hladne pustinje kao i one tople oskudijevaju padalinama, ali su im u odnosu na tople nešto niže temperature zraka. Nastale su kao posljedica utjecaja reljefa te povećanog utjecaja kontinentalnosti. Neke od hladnih pustinja su: Gobi, Takla Makan, Kizilkum i Karakum.

Pingvine i polarne medvjede pronalazimo u polarnim prostorima južne, odnosno sjeverne polutke gdje vladaju uvjeti vječnog leda koji čini površinski pokrov. Pingvine pronalazimo prvenstveno na Antarktici i okolnim otočjima južne polutke, a polarne medvjede na prostranstvima Arktika na sjevernoj polutci.

U Europi možemo pronaći mediteransku vegetaciju na jugu, listopadnu šumu u većem dijelu kontinenta i stepu u dijelovima istočne Europe, no tropsku kišnu šumu ne jer se javlja samo u područjima žarkoga pojasa.

Snježno-šumske klime javljaju se samo na sjevernoj polutci. Veliki utjecaj na rasprostranjenost snježno-šumskih klima odigrala je kontinentalnost zbog koje su velike razlike između ljetnih i zimskih temperatura.

Stepa je zajednica niskih trava, a najveće stepe su one u Aziji. Stepe ćemo naći na svim kontinentima osim Antarktike. Neke od životinja koje žive u stepama su: bizoni, ljame, jeleni, lisice, konji, nojevi,...

Najveća stepska područja na svijetu nalaze se u središnjem dijelu Azije.

Najveća stepska područja na svijetu nalaze se u središnjem dijelu Azije. Na tim je područjima kontinentalnost uvjetovala pojavu stepske klime s malom količinom padalina uslijed koje se razvila istoimena niska travnjačka vegetacija.

Sinijska, sredozemna te umjereno topla vlažna klima tri su tipa umjereno toplih kišnih klima (C razred), dok je hladna pustinjska klima podtip pustinjske klime koju označavamo oznakom BW.

Pingvine i polarne medvjede pronalazimo u polarnim prostorima južne, odnosno sjeverne polutke gdje vladaju uvjeti vječnog leda koji čini površinski pokrov.

Šume koje se najviše prostiru u umjereno toplim kišnim klimama su one listopadnog drveća kao što su bukva, hrast, cer, grab,... U prostoru sinijske klime možemo pronaći šume bambusa, a u sredozemnoj klimi šume hrasta crnike, alepskog bora, cedra i drugog drveća.

Umjereno tople kišne klime dijele se na: umjereno tople vlažne klime, sinijske klime i sredozemnu klimu.

Snježne klime dijele se na dva tipa: najoštriju klimu na Zemlji, klimu vječnog mraza u kojoj se temperatura ne diže iznad ništice te klimu tundre (ET) koja je nešto blaža, ima kratkotrajno ljeto te u kojoj postoji ljudska naseljenost, premda rijetka.

Tajga je zajednica zimzelenog drveća (jela, smreka,...). U tajgi žive sobovi, losovi, sibirski tigar,...

Dva tipa snježnih klima su klima tundre (s kratkotrajnim ljetom) te klima vječnog mraza (s temperaturom ispod nule cijele godine).

Tundrom nazivamo biljnu zajednicu mahovina, lišajeva i niskog kržljavog raslinja koju pronalazimo u hladnim područjima svijeta, prvenstveno na sjevernoj polutci. Ova vrsta vegetacije karakteristična je za klimu koja nosi njen naziv - klima tundre.

Stepe, tip suhih travnjaka, širom svijeta uvelike su pretvorene u oranice te ih često zovemo žitnicama svijeta.

Zbog svojstva kontinentalnosti (koja nije prisutna na južnoj polutci u umjerenim širinama) koja obilježava snježno-šumske klime, one se javljaju samo na sjevernoj polutci.

U Europi možemo pronaći mediteransku vegetaciju na jugu, listopadnu šumu u većem dijelu kontinenta i stepu u dijelovima istočne Europe, no tropsku kišnu šumu ne jer se javlja samo u područjima žarkoga pojasa.

Stepa je zajednica niskih trava, a najveće stepe su one u Aziji. Stepe ćemo naći na svim kontinentima osim Antarktike. Neke od životinja koje žive u stepama su: bizoni, ljame, jeleni, lisice, konji, nojevi,...

Makija i garig karakteristični su tipovi vegetacijskog pokrova otpornog na sušu kojeg pronalazimo na prostorima sredozemne klime, odnosno kojeg povezujemo uz sredozemnu vegetaciju. U tom podneblju pronalazimo i razne vrste ljekovitog bilja, kao i životinje poput poskoka ili crne udovice.

Snježno-šumske klime ne možemo pronaći na južnoj polutci jer se većinom nalaze na područjima velikih kopnenih prostranstava u umjerenim širinama, što nedostaje na južnoj polutci koja je u umjerenom klimatskom pojasu u velikoj mjeri prekrivena oceanom.

Vazdazelenu šuma borova, jela i smreka rasprostranjena u hladnim krajevima naziva se tajga.

Sinijska klima, sredozemna klima te umjereno topla vlažna klima tri su tipa umjereno toplih kišnih klima (C razred), dok je hladna pustinjska klima podtip pustinjske klime koju označavamo oznakom BW.

Tundra je zajednica mahovina, lišajeva i niskog raslinja u kojoj žive komarci, muhe i drugi kukci.

Među navedenim pustinjama, samo afrički Namib je vruća pustinja dok su južnoamerička Patagonija te azijski Gobi i Kizilkum hladne pustinje.

Vazdazelena šuma borova, jela i smreka rasprostranjena u hladnim krajevima naziva se tajga. Pronalazimo ju prvenstveno u sjevernom dijelu sjevernog umjerenog pojasa, u područjima snježno-šumske klime.

Tundrom nazivamo biljnu zajednicu mahovina, lišajeva i niskog raslinja koju pronalazimo u hladnim područjima svijeta, prvenstveno na sjevernoj polutci.