Zemlja je živi planet: Umjerene i polarne širine

Tundra je zajednica mahovina, lišajeva i niskog raslinja u kojoj žive komarci, muhe i drugi kukci.

Najveća stepska područja na svijetu nalaze se u središnjem dijelu Azije. Na tim je područjima kontinentalnost uvjetovala pojavu stepske klime s malom količinom padalina uslijed koje se razvila istoimena niska travnjačka vegetacija.

Vlažne stepe zbog obilja humusa je vrlo plodno te predstavlja glavna područja za uzgoj žita u svijetu. Primjer jedne od žitnica takvih u svijetu je stepa u Ukrajini.

Razlikujemo dva tipa snježnih klima, a to su:\r

\r
• klima tundre (ET) - niske temperature i mala količina padalina tijekom godine gdje temperatura zraka najtoplijeg mjeseca ne prelazi 10°C, ali nije niža od 0°C
\r
• klima vječnog mraza (EF) - glavna padalina snijeg, gotovo nema isparavanja, izrazito niske temperature (sprječavaju naseljenost)
\r

Umjereno tople kišne klime dijele se na: umjereno tople vlažne klime, sinijske klime i sredozemnu klimu.

Stepa je zajednica niskih trava, a najveće stepe su one u Aziji. Stepe ćemo naći na svim kontinentima osim Antarktike. Neke od životinja koje žive u stepama su: bizoni, ljame, jeleni, lisice, konji, nojevi,...

Suhe stepe su uglavnom hladnije, a značajne su zbog razvoja stočarstva.

Sinijske klime (Cw) većinu padalina primaju u toplom dijelu godine, a minimum je u hladnom dijelu godine. Najtopliji mjesec ima u prosjeku srednju mjesečnu temperaturu zraka višu od 22°C.

Hladne pustinje kao i one tople oskudijevaju padalinama, ali su im u odnosu na tople nešto niže temperature zraka. Nastale su kao posljedica utjecaja reljefa te povećanog utjecaja kontinentalnosti. Neke od hladnih pustinja su: Gobi, Takla Makan, Kizilkum i Karakum.

Snježno-šumske klime ne možemo pronaći na južnoj polutci jer se većinom nalaze na područjima velikih kopnenih prostranstava u umjerenim širinama, što nedostaje na južnoj polutci koja je u umjerenom klimatskom pojasu u velikoj mjeri prekrivena oceanom.

Umjereno tople kišne klime dijele se na: umjereno tople vlažne klime, sinijske klime i sredozemnu klimu.

Šume koje se najviše prostiru u umjereno toplim kišnim klimama su one listopadnog drveća kao što su bukva, hrast, cer, grab,... U prostoru sinijske klime možemo pronaći šume bambusa, a u sredozemnoj klimi šume hrasta crnike, alepskog bora, cedra i drugog drveća.

Umjereno tople kišne klime najraširenije su u umjerenim toplinskim pojasevima gdje temperature najhladnijeg mjeseca ne idu ispod -3°C. Ljeta u ovoj klimi su vruća ili topla, a ime blage.

Tundra je zajednica mahovina, lišajeva i niskog raslinja u kojoj žive komarci, muhe i drugi kukci.

Makija i garig karakteristični su tipovi vegetacijskog pokrova otpornog na sušu kojeg pronalazimo na prostorima sredozemne klime, odnosno kojeg povezujemo uz sredozemnu vegetaciju. U tom podneblju pronalazimo i razne vrste ljekovitog bilja, kao i životinje poput poskoka ili crne udovice.

Tundrom nazivamo biljnu zajednicu mahovina, lišajeva i niskog raslinja koju pronalazimo u hladnim područjima svijeta, prvenstveno na sjevernoj polutci.

Hladne pustinje kao i one tople oskudijevaju padalinama, ali su im u odnosu na tople nešto niže temperature zraka. Nastale su kao posljedica utjecaja reljefa te povećanog utjecaja kontinentalnosti. Neke od hladnih pustinja su: Gobi, Takla Makan, Kizilkum i Karakum.

Snježno-šumske klime javljaju se samo na sjevernoj polutci. Veliki utjecaj na rasprostranjenost snježno-šumskih klima odigrala je kontinentalnost zbog koje su velike razlike između ljetnih i zimskih temperatura.

Tajga je zajednica zimzelenog drveća (jela, smreka,...). U tajgi žive sobovi, losovi, sibirski tigar,...

Dva tipa snježnih klima su klima tundre (s kratkotrajnim ljetom) te klima vječnog mraza (s temperaturom ispod nule cijele godine).

Najnaseljeniji dio svijeta nalazi se na prostoru gdje se prostiru umjereno tople kišne klime koja pruža odlične preduvjete za razvoj naseljenosti.

Tundrom nazivamo biljnu zajednicu mahovina, lišajeva i niskog kržljavog raslinja koju pronalazimo u hladnim područjima svijeta, prvenstveno na sjevernoj polutci. Ova vrsta vegetacije karakteristična je za klimu koja nosi njen naziv - klima tundre.

Stepe, tip suhih travnjaka, širom svijeta uvelike su pretvorene u oranice te ih često zovemo žitnicama svijeta. Stepsku vegetaciju pronalazimo na područjima istoimene, stepske klime (BS) koja, premda se radi o suhoj klimi, pogoduje razvoju takve niske travnjačke vegetacije.

Tajga je zajednica zimzelenog drveća (jela, smreka,...). U tajgi žive sobovi, losovi, sibirski tigar,...

Vazdazelenu šuma borova, jela i smreka rasprostranjena u hladnim krajevima naziva se tajga.

Vazdazelene šume koje rastu u sredozemnoj klimi razlikuju se od kontinenta od kontinenta pa tako imamo u Europi šume hrasta crnike, hrasta plutnjaka, crnog i alepskog bora,... u Sjevernoj Americi su to šume kalifornijskog bora, u Južnoj Americi bukove šume, a u Australiji eukaliptusa.

Neke od životinja koje žive u stepama su: bizoni, ljame, jeleni, lisice, konji, nojevi,...

Snježno-šumske klime javljaju se samo na sjevernoj polutci. Veliki utjecaj na rasprostranjenost snježno-šumskih klima odigrala je kontinentalnost zbog koje su velike razlike između ljetnih i zimskih temperatura.

Stepa je zajednica niskih trava, a najveće stepe su one u Aziji. Stepe ćemo naći na svim kontinentima osim Antarktike.

Najveća stepska područja na svijetu nalaze se u središnjem dijelu Azije.

Šume koje se najviše prostiru u umjereno toplim kišnim klimama su one listopadnog drveća kao što su bukva, hrast, cer, grab,... U prostoru sinijske klime možemo pronaći šume bambusa, a u sredozemnoj klimi šume hrasta crnike, alepskog bora, cedra i drugog drveća.

Stepe, tip suhih travnjaka, širom svijeta uvelike su pretvorene u oranice te ih često zovemo žitnicama svijeta.

Stepa je zajednica niskih trava, a najveće stepe su one u Aziji. Stepe ćemo naći na svim kontinentima osim Antarktike. Neke od životinja koje žive u stepama su: bizoni, ljame, jeleni, lisice, konji, nojevi,...

Snježne klime dijele se na dva tipa: najoštriju klimu na Zemlji, klimu vječnog mraza u kojoj se temperatura ne diže iznad ništice te klimu tundre (ET) koja je nešto blaža, ima kratkotrajno ljeto te u kojoj postoji ljudska naseljenost, premda rijetka.

Makija i garig karakteristični su tipovi vegetacijskog pokrova za sredozemnu vegetaciju, a u tom podneblju pronalazimo i životinje poput poskoka ili crne udovice.

Vazdazelena šuma borova, jela i smreka rasprostranjena u hladnim krajevima naziva se tajga. Pronalazimo ju prvenstveno u sjevernom dijelu sjevernog umjerenog pojasa, u područjima snježno-šumske klime.