Voda i život u Africi

Najvažnija jezera u Africi su prirodnog postanka (uglavnom tektonskog), a među najvećima se ističu: Viktorijino jezero, Malawi, Kivu, Tanganjika, Albertovo i dr... Osim njih ističe se i jezero Čad koje je ostatak Paleočadskog jezera.

Oaze su mjesta u pustinji u kojima podzemna voda izvire na površinu, natapa pustinjsko tlo i omogućuje život kako biljkama i životinjama, tako i čovjeku, i to tijekom cijele godine. Ova područja u Africi najčešće vežemo za pustinju Saharu.

Površinom najveće afričko jezero te drugo najveće slatkovodno jezero na svijetu naziva se Viktorijino jezero i nalazi se u srednjem dijelu Jezerskog visočja u Istočnoj Africi. Dio je Velike rasjedne doline na čijem se području nalazi većina najvećih afričkih jezera.

Rijeka Kongo ima dva izvorišna kraka, a to su Luapula i Lualaba koji izviru u planinskom okviru zavale uz rijeku. Sama rijeka ima uravnotežen tok tokom cijele godine, a na samoj rijeci nalazi se oko 4000 otoka.

Šotovi su slana jezera u pustinjskim područjima Sjeverne Afrike koja su ljeti suha sa skorenim dnom, a zimi se pune kišnicom i rastom podzemnih voda. Nastaju u udubljenjima u kojima je vjetar ispuhao pijesak i drugi sitni materijal do razine vode temeljnice.

Rijeka Okavango stanište je velikog broja ptica i drugih životinja, ali zbog ugroženosti istih uz rijeku se razvija održivi oblik turizma.

Najvažnije rijeke Atlantskog slijeva u Africi su Niger, Oranje, Kongo, Senegal, Gambija i Volta.

Najvažnije rijeke Sredozemnog mora u Africi, odnosno rijeka je i ona najduža, a to je Nil.

Volta na rijeci Volti i Naserovo jezero na Nilu su dva najvažnija akumulacijska jezera u Africi koja se koriste za navodnjavanje, ali i hidroenergiju.

Dvije su važne brane na rijeci Nil, a to su Asuanska brana u Egiptu i Velika etiopska renesansna brana na Modrom Nilu. Navedene brane omogućuju sigurnost jer se regulira tok rijeke, ali koriste se i za proizvodnju električne energije.

Važne luke koje su se razvile na rijeci Kongo su Borna, Matadi i Kisangani, a razvili su se i neki glavni gradovi kao što su Brazzaville (Kongo) i Kinshasa (DR Kongo).

Rijeka Zambezi je rijeka koja se ulijeva u Indijski ocean, a turistički je valorizirana zbog Viktorijinih vodopada koji se nalaze na rijeci. Osim toga, Zambezi je granica između Bocvane, Namibije, Zambije i Zimbabvea.

Kongo je druga najdulja te vodom najbogatija i najdublja afrička rijeka koja teče iz istoimene zavale u Atlantik (ulijevajući se u Gvinejski zaljev) i skuplja vodu iz ogromnog porječja središnjeg dijela Afrike koje je površinom drugo po veličini u svijetu.

Volta na rijeci Volti i Naserovo jezero na Nilu su dva najvažnija akumulacijska jezera u Africi koja se koriste za navodnjavanje, ali i hidroenergiju.

Afričke rijeke imaju dva oblika riječnog ušća, a to su delta npr. rijeke Nil i estuariji npr. rijeke Kongo.

Prirodna gnojidba uz rijeku Nil se smanjila zbog gradnje brana jer se plodni mulj taloži iza brane. Zbog toga stanovništvo mora koristiti umjetna gnojiva kako bi pospješili poljoprivrednu proizvodnju.

Najvažnije rijeke Indijskog slijeva su Limpopo, Juba i Zambezi. Navedene rijeke važne su jer uz njih se odvija poljoprivredna djelatnost.

Pustinje i polupustinje u kojima je isparavanje veće od količine padalina koje ondje padnu su glavna područja bez otjecanja u Africi.

Niger je treća po duljini afrička rijeka koja izvire u Gvinejskom visočju, prolazi u obliku velikog luka kroz Sahel i deltom se ulijeva u Gvinejski zaljev. Područje oko Nigera vrlo je gusto naseljeno, a značajan dio Nigerovih voda koristi se za navodnjavanje.

Velike afričke rijeke izviru na visočjima ili u planinskim dijelovima i njihovim zavalama.

Delta rijeke Okavango najveća je unutarnja delta na svijetu završavajući svoj tok na sjeveru polupustinje Kalahari. Unutarnja delta je naziv za sve delte kojima se rijeka ne izlijeva u more, već završava u unutrašnjosti kontinenta.

Najveće umjetno jezero u Africi i svijetu jezero je Volta smješteno na istoimenoj rijeci. Od ostalih umjetnih jezera Afrike vrijedi izdvojiti Naserovo jezero na Nilu, drugo po veličini umjetno jezero u Africi, kao i jezero Kariba na rijeci Zambezi.

Rijeka Kongo vodom je najbogatija rijeka Afrike. Rijeka Kongo druga je rijeka prema duljini u Africi nakon rijeke Nil.

Rijeka Kongo ima dva izvorišna kraka, a to su Luapula i Lualaba koji izviru u planinskom okviru zavale uz rijeku. Sama rijeka ima uravnotežen tok tokom cijele godine, a na samoj rijeci nalazi se oko 4000 otoka.

Rijeka Niger važna je zbog ležišta nafte i prirodnog plina, ali i zbog same vode. Rijeka Niger uvelike omogućuje razvoj poljoprivrede i samog gospodarstva u prostorima kroz koje teče, a ponajviše u Nigeriji.

Afričke rijeke imaju tri slijeva, a to su Sredozemnoga mora, Indijskog oceana i Atlantskog oceana.

Henry Morton Stanley bio je prvi istraživač koji je 70-ih godina 19. stoljeća istraživao rijeku Kongo. Nedugo nakon njegovih istraživanja prostor zavale Konga kolonizirali su Belgijanci koji su izgradili kopnene prometnice do pomorskih luka zbog izvoza ruda i sirovina.

Najvažnije rijeke Sredozemnog mora u Africi, odnosno rijeka je i ona najduža, a to je Nil.

Henry Morton Stanley bio je prvi istraživač koji je 70-ih godina 19. stoljeća istraživao rijeku Kongo. Nedugo nakon njegovih istraživanja prostor zavale Konga kolonizirali su Belgijanci koji su izgradili kopnene prometnice do pomorskih luka zbog izvoza ruda i sirovina.

Oaze su mjesta u pustinjama gdje pronalazimo vodu na površini.

Afričke rijeke imaju tri slijeva, a to su Sredozemnoga mora, Indijskog oceana i Atlantskog oceana.

Važne luke koje su se razvile na rijeci Kongo su Borna, Matadi i Kisangani, a razvili su se i neki glavni gradovi kao što su Brazzaville (Kongo) i Kinshasa (DR Kongo).

Rijeka Niger važna je zbog ležišta nafte i prirodnog plina, ali i zbog same vode. Rijeka Niger uvelike omogućuje razvoj poljoprivrede i samog gospodarstva u prostorima kroz koje teče, a ponajviše u Nigeriji.

Velebni Viktorijini slapovi najveći su slapovi Afrike širine oko kilometar i pol, a nalaze se u visokoj Africi na istoku kontinenta, konkretno na rijeci Zambezi. Visoki su oko 130 metara, odnosno padaju u klanac te dubine i velika su turistička atrakcija ovog dijela kontinenta.

Riječni tokovi na planini Atlas su uglavnom kratki, ali su stalni i važni za razvoj gospodarstva u tim krajevima. Razlog stalnih tekućica na Atlasu proizlazi iz izloženosti planine vlažnim vjetrovima s mora.

Nil je najdulja afrička rijeka, nastala spajanjem Modrog i Bijelog Nila, a ulijeva se u Sredozemno more nakon 6.650 kilometara dugog toka. Poznata je i po činjenici da je njena dolina služila kao kolijevka egipatske civilizacije, a njena delta danas je dom desecima milijuna stanovnika Egipta.

Rijeka Nil uglavnom je plovna, a njenu plovnost ograničavaju katarakti kod Asuana i Kharotuma. Sama rijeka Nil je plodna, pogotovo nakon plavljenja kada izbaci plodni mulj uz obale., a to su iskorištavali još drveni Egipćani.

Šotovi su slana jezera u pustinjama, a nastaju u udubljenjima u kojima je vjetar ispuhao pijesak i ostali materijal. Voda temeljnica ispuni udubljenje, a zbog visokih temperatura voda brže isparava i samim time raste salinitet vode.

Rijeka Nil najdulja je afrička rijeka, a prema nekim izvorima i svjetska (uz Amazonu). Rijeku Nil zapravo čine dvije rijeke, a to su Bijeli i Modri Nil koji se spajaju kod glavnoga grada Sudana, Khartouma.

Jezero Čad, smješteno u istoimenoj zavali u središnjoj Africi, svjetski je poznato po svojem gubitku površine i vodene mase uslijed sve sušnije klime i isparavanja. Ipak, unatoč svom smanjenju, i dalje je vrlo značajno za lokalno stanovništvo koje ga koristi za potrebe navodnjavanja i ribarstva.

Najvažnije rijeke Indijskog slijeva su Limpopo, Juba i Zambezi. Navedene rijeke važne su jer uz njih se odvija poljoprivredna djelatnost.

Afričke rijeke imaju dva oblika riječnog ušća, a to su delta npr. rijeke Nil i estuariji npr. rijeke Kongo.

Afričke rijeke s obzirom da izviru u relativno višim geografskim područjima imaju brži gornji tok pa samim time i hidroenergetski potencijal. Same rijeke probijaju reljefne kroz slapove i brzace čime se povećavaju plovnost i hidroenergetski potencijal.

Vadiji su suha korita povremenih tekućica u pustinjskim područjima koja se ispune vodom tijekom razdoblja padalina koje su najčešće rijetke. Osim na području Sahare, vadiji se mogu pronaći i ponegdje u višim prostorima drugih dijelova kontinenta.

Vadij je sušno riječno korito kroz koje sezonski teku rijeke ovisno kada nastupi vlažno doba godine.

Najvažnije rijeke Atlantskog slijeva u Africi su Niger, Oranje, Kongo, Senegal, Gambija i Volta.

Bijeli Nil izvire iz Viktorijinog jezera, a Modri Nil izvire u jezeru Tana u Etiopskom visočju. Navedene rijeke spajaju se u jedinstveni Nil u Khartoumu u Sudanu.

Područja s unutarnjim otjecanjem u Africi su područja gdje vode ne otječu prema moru već prema zavalama gdje presuše ili završe u jezerima bez odvirka.