Useljenički kontinenti

Iako je Amerika otkrivena krajem 15. stoljeća, Europljani su tek početkom 1600-ih počeli stvarati stalna naselja u Angloamerici.

Broj stanovnika Latinske i Angloamerike nije značajnije rastao do 1850. godine kada kreće rapidno povećanje broja stanovnika. Od 10 milijuna stanovnika koliko su otprilike imale Latinska Amerika i Angloamerika 1750. godine narastao je do 100 već u prvim desetljećima 20. stoljeća. Nakon Drugog svjetskog rada broj stanovnika Latinske Amerike rapidno raste te ih ondje danas živi više od 600 milijuna, a u Angloamerici danas živi oko 400 milijuna stanovnika.

Kanadska provincija Quebec je jedino područje Angloamerike u kojemu je francuski jezik službeni jezik, što je rezultat kolonijalne povijesti, odnosno činjenice da je Quebec bio francuska kolonija. Francuski jezik službeni je i u pojedinim dijelovima Karipskog otočja i Južne Amerike, npr. u državi Haiti te francuskim teritorijima poput Martinika ili Francuske Gvajane.

U 17. se i 18. stoljeću intenzivno dovodila robovska radna snaga iz Afrike na prostor obiju Amerika. S obzirom na njihovo podrijetlo, no činjenicu da se radi o stanovnicima Amerike, potomci crnačkog stanovništva koji danas žive u Angloamerici nazivaju se Afroamerikanci.

Angloamerika je većinski protestantska, dok je Latinska Amerika većinski katolička.

Nakon stjecanja neovisnosti SAD-a i država Latinske Amerike dolazi do pojačanog doseljavanja Europljana, a doseljavanje je bilo dobrovoljno. Osim dobrovoljnog doseljavanja za Europljane bilo je prisutno i prisilno useljavanje robova iz Afrike koji su iskorištavani za prisilni rad.

Europljani su se sporo i slabo doseljavali u Ameriku od vremena otkrića do razdoblja stjecanija neovisnosti SAD-a i država Latinske Amerike. Gotovo 100 godina Europljani nisu osnivali stalna naselja u Angloamerici već su ista počeli osnivati početkom 17. stoljeća.

Najveća organizacija Hrvata u Sjevernoj Americi naziva se Hrvatska bratska zajednica, a nastala je 1894. godine u američkom gradu Pittsburghu. Ova zajednica hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka broji oko 80 tisuća članova.

Zlatna groznica je razdoblje u drugoj polovici 19. stoljeća kada je na zapadu Sjeverne Amerike otkriveno zlato. Zbog toga je došlo do snažnih imigracije u Sjevernu Ameriku.

U vrijeme posljednjeg ledenog doba dio Beringova prolaza je bio zaleđen. To su iskoristili stanovnici Azije koji su emigrirali prema Sjevernoj Americi noseći sa sobom životinje, biljke,... To su zapravo bili prastanovnici Sjeverne Amerike, a Europljani su se tek počeli doseljavati nakon otkrića 1492. godine.

Dolaskom Europljana na američke kontinente došlo je do uništenja gotovo cijele civilizacije domorodaca koji su ondje živjeli. Dio ih je ubijen, dio protjeran, a dio je umro od zaraznih bolesti koje su Europljani donijeli.

Nakon neovisnosti dolazi do velikog broja dobrovoljnih doseljenika, ali i prisilnog dovođenja afričkih robova radi rada.

Nakon ukidanja ropstva, SAD bilježi priljev Kineza i Indijaca koji su radili u teškim uvjetima za niske nadnice.

Nakon ukidanja ropstva u SAD-u dolazi do useljavanja naroda iz Azije kao što su npr. Kinezi i Indijci, a oni su se koristili kao jeftina radna snaga.

Najveći broj Hrvata u Južnoj Americi živi u Čileu (u kojem ih je, zajedno s potomcima, 200 tisuća) te napose u Argentini gdje ih živi preko 250 tisuća. Najveći udio doseljenih Hrvata u te je države došao krajem 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća.

Maye, Inke i Azteci razvili su snažne i napredne civilizacije u Latinskoj Americi prije dolaska Europljana.

Maye, Inke i Azteci bili su narodi koji su predstavljali i jedne od najvećih civilizacija u Srednjoj i Južnoj Americi. Maye i Azteci naseljavali su Meksiko, a Inke prostor Andi gdje su sagradili jedno od modernih čuda svijeta - Machu Picchu u Peruu.

Multikulturalnost Latinske Amerike proizašla je kroz mješavinu afričkih, indijanskih i europskih kultura. Vidljiva je razlika u jezičnoj strukturi gdje prevladavaju španjolski i portugalski jezik, a u religijskoj strukturi imamo katolike i plemenska vjerovanja.

Neki od najpoznatijih hrvatskih emigranata u Americi su Nikola Tesla i Ivan Meštrović. Ivan Meštrović poznati je kipar, a o Nikoli Tesli ne treba trošiti riječi jer svi smo upoznati s ovim velikim genijem rodom iz sela Smiljan u Hrvatskoj.

Najgušće su naseljeni industrijski razvijeni i povoljni prostori poput Velikih jezera i sjeveroistoka SAD-a.

Hrvati u Latinsku Ameriku doseljavaju krajem 19. stoljeća te nakon Drugog svjetskog rata. Najviše je Hrvata u Latinskoj Americi naseljeno u Argentini i Čileu, a prema procjenama ih ondje ima preko 500 000.

Hrvati u Ameriku kreću doseljavati kroz misionarske misije te zbog trgovine. Kasnije u 18. stoljeću s razvojem industrije dio Hrvata se seli u SAD, a to se nastavilo nakon Prvog i Drugog svjetskog rata. Danas je u Angloamerici oko 1 500 000 Hrvata i njihovih potomaka.

Krajem 1800-ih otkriveno je zlato u Kaliforniji što je izazvalo zlatnu groznicu i snažne migracije.

Najveći val useljavanja u Amerikama zabilježen je krajem 19. i početkom 20. stoljeća kada dolaze brojni narodi iz Europe u Ameriku, a među njima i Hrvati. Prvo se naseljavao istok Amerike, a zatim se brojnim mjerama pokušao naseliti i zapad.

Multikulturalnost Angloamerike proizašla je iz kolonizacije Francuza i Engleza te novopridošlog stanovništva iz Srednje Amerike. Multikulturalnost se može vidjeti kroz vjerski sastav gdje imamo kršćani, protestante i katolike, jezični sustav gdje razlikujemo govornike španjolskog, francuskog i engleskog jezika te s obzirom na rasnu strukturu primjećujemo multikulturalnost.

Brazil je jedina južnoamerička država u kojoj se govori portugalskim jezikom, što je rezultat kolonijalne povijesti, odnosno činjenice da je Brazil bio portugalska kolonija. Na većem dijelu ostatka kontinenta govori se španjolskim jezikom, a usto su prisutni i mnogobrojni domorodački jezici.

Ivan Vučetić je hrvatski inovator koji je uveo korištenje otisaka prstiju u forenzici.

Danas su useljavanja pod kontrolom pa su i same migracije usporene. Danas SAD ima velikih problema s ilegalnim migracijama iz Srednje Amerike pa su kao sustav obrane dignuli veliki zid na granici s Meksikom. Angloamerika je danas imigracijski prostor za razliku od Latinske Amerike koja predstavlja emigracijski prostor. Također, najizraženije unutarnje migracije su selo-grad.

Hrvati se u Americi udružuju u razne organizacije kako bi očuvali jezik, kulturu, običaje,... Najveća takva zajednica je Hrvatska bratska zajednica sa sjedištem u Pittsburghu i Hrvatski savez u Južnoj Americi.

Angloamerika je uglavnom prostor gdje prevladavaju kršćani, odnosno protestanti. Na prostoru Latinske Amerike borave također kršćani, ali rimokatolici.

Ivan Vučetić hrvatski je emigrant u Americi koji je zaslužan za uzimanje otisaka prstiju kao važnih dokaza u istragama. Njegove spoznaje proširile su se diljem svijeta i dan danas se koriste u modernoj forenzici.

Zbog kolonijalne povijesti i naseljavanja od strane Španjolaca i Portugalaca, u većini država Latinske Amerike govori se španjolskim jezikom, a najveća je iznimka Brazil u kojemu se govori portugalskim jezikom. Osim europskih jezika donesenih kolonizacijom Amerika, na ovom su području prisutni i mnogi domorodački jezici kao što su guarani, kečua, nahuatl i dr.

U vjerskoj strukturi Latinske Amerike prevladava rimokatolička vjera pod utjecajem španjolske i portugalske kulture i kolonijalne povijesti. S druge strane, u Angloamerici prevlada protestantska vjera pod utjecajem engleskih doseljenika te onih iz Srednje i Sjeverne Europe.

Amerike su neravnomjerno naseljene. Najgušće su naseljena područja Velikih jezera, Meksičke visoravni, sjeveroistok SAD-a, Karipski otoci,... Najrjeđe naseljeni su dijelovi u Amazoniji, prostor visokih planina na zapadu i Patagonija kao i krajnji sjever Sjeverne Amerike.