Tajanstveni kontinent

Većina Afrike koja je prastarog postanka nastala je u prekambriju, a ostatak starih gorja je nastao u paleozoiku i za vrijeme alpske orogeneze.

Plodna dolina Nila smještena je istočno od Sahare, pružajući se od juga prema sjeveru. Rijeka Nil, najdulja na svijetu, proteže se od visoke Afrike na jugu do Sredozemnog mora na sjeveru u kojega utječe. Zavala rijeke Nil jedna je od tri najveće zavale niske Afrike, uz zavalu rijeke Kongo te zavalu jezera Čad.

Zavale u niskoj Africi su one oko rijeka Niger, Nil i Kongo te oko jezera Čad.

Najviša afrička planina naziva se Kilimanjaro i nalazi se u istočnom dijelu Afrike, u Tanzaniji. Radi se o vulkanskoj planini čiji se najviši vrh, Uhuru, nalazi 5.895 metara iznad razine mora. Zbog uspona koji nije suviše zahtjevan, Kilimanjaro je vrlo popularno odredište turista i planinara.

Atlas, smješten na samom sjeverozapadu kontinenta, mladi je planinski lanac koji sa svojom visinom od preko 4.000 metara čini najviši dio niske Afrike. Nastao je u istom razdoblju kada i Alpe, uslijed sudaranja Afričke i Euroazijske litosferne ploče.

Najstariji i najstabilniji dijelovi kontinenata, pa tako i Afrike nazivaju se kratoni. U slučaju Afrike, kratoni su preostali nakon raspada superkontinenta zvanog Gondvana, a na njihovim rubovima izdigla su se gorja. ponajprije tijekom paleozoika i kenozoika.

Istočnoafričko visočje pruža se između Indijskog oceana, rijeke Zambezi i jezera Turkana. Na prostoru Istočnoafričkog visočja nalazi se najviša planina Afrike, Kilimandžaro.

Kilimandžaro je najviša planina u Africi, a vulkanskog je postanka. Najviši vrh Kilimandžara zove se Kibo sa svojih 5895m.

Dragutin Lerman hrvatski je istraživač koji je istraživao područje zavale Konga, a braća Seljan istraživali su područje Etiopskog visočja.

Narodi koji utjecali na gospodarski razvoj Afrike u prošlosti uglavnom su dolazili iz južne Europe (Grci i Rimljani) te narodi s jugozapada Azije (Asirci i Perzijanci).

Afrika je smještena na sve četiri Zemljine polutke. U Gvinejskom zaljevu uz obalu Afrike sijeku se početni meridijan i ekvator.

Afrika je neravnomjerno istražena jer se prvotno istraživao sjever kontinenta koji je bio poznat starijim europskim civilizacijama. Zatim je nakon velikih otkrića istražen jug, a središnji dio je posljednji oktriven.

Afrika je sa svojih 30 milijuna kilometara kvadratnih drugi najveći svjetski kontinent iza Azije te zauzima oko šestinu svog svjetskog kopna. Osim prema površini, Afrika je druga i u poretku kontinenata prema broju stanovnika, ponovno iza Azije.

Etiopsko-somalijsko visočje u prosjeku ne najviše visočje u Africi, a pruža se od Crvenog mora do zavale Nila.

Dragutin Lerman hrvatski je istraživač koji je istraživao područje zavale Konga, a braća Seljan istraživali su područje Etiopskog visočja.

Promatrajući reljef i nadmorsku visinu dijelova kontinenta, Afriku dijelimo na nisku Afriku, polovicu koja zauzima središnji i sjeverozapadni dio kontinenta i reljefno je niža te visoku Afriku, koja zauzima ostatak, jug i istok Afrike, a raščlanjenijeg je i višeg reljefa.

Afrika je položena između Atlantskog oceana na zapadu, Sredozemnog mora na sjeveru i Indijskog oceana na istoku.

Afrika je neravnomjerno istražena jer se prvotno istraživao sjever kontinenta koji je bio poznat starijim europskim civilizacijama. Zatim je nakon velikih otkrića istražen jug, a središnji dio je posljednji oktriven.

Velika rasjedna dolina sustav je rasjeda u Istočnoj Africi nastao razlamanjem i razmicanjem litosfernih ploča (konkretno Afričke i Arapske litosferne ploče) na tom dijelu kontinenta. Istim procesima koji stvaraju Veliku rasjednu dolinu nastalo je i Crveno more.

Afrika je smještena na sve četiri Zemljine polutke. U Gvinejskom zaljevu uz obalu Afrike sijeku se početni meridijan i ekvator. Afrika je najvećim dijelom smještena u žarkome pojasu, a manjim dijelom u sjevernom i južnom umjerenom toplinskom pojasu.

Afrički zaljevi su veliki i uvučeni su u kopno. Kao najveći zaljev ističe se onaj u kojemu se sijeku početni meridijan i ekvator, a to je Gvinejski zaljev.

Afrika je položena između Atlantskog oceana na zapadu, Sredozemnog mora na sjeveru i Indijskog oceana na istoku.

Nakon kolonizacije Afrike, kolonizatori su iseljavali veliki broj afričkog stanovništva i vodili ih kao radnu snagu u Sjevernu i Južnu Ameriku.

Niska Afrika zauzima središnji i sjeverni dio kontinenta, a kao glavne reljefne cjeline niske Afrike ističu se: Atlas, Sahara, zavala Nila, zavala Konga, Čadska zavala, zavala Nigera i područje Sudanske visoravni.

Na svojem krajnjem sjeveroistoku Afrika je bila spojena s Azijom sve do 1869. godine. Te godine prokopan je Sueski kanal s ciljem bržeg i kraćeg prometovanja između Atlantskog i Indijskog oceana čime je Afrika razdvojena od Azije, a spojeno je Sredozemno i Crveno more.

Sjeverna Afrika u doba srednjeg vijeka bila je kolonizirana od strane Arapa s istoka i u to doba se krenuo širiti arapski utjecaj na sjeveru kontinenta koji je ostao do danas.

U vrijeme paleozoika nastali su današnji stari dijelovi Afrike, a za vrijeme alpske orogeneze nastale su mlade planine.

Na južnom dijelu niske Afrike nalazi se zavala Konga, prostrana zavala prekrivena tropskim kišnim šumama nazvana po istoimenoj velikoj rijeci koja njome protječe. Jedna je od tri najveće zavale niske Afrike, uz zavalu rijeke Nil te zavalu jezera Čad.

Doba najveće povezanosti kontinenata Staroga svijeta bilo je u doba Rimskog Carstva i doba helenizacije.

Afrika je relativno slabo razveden kontinent s malim brojem otoka, a među malobrojnim otocima najveći je Madagaskar.

Zavala Kalahari velika je zavala koju pronalazimo u središnjem dijelu Južne Afrike. Radi se o najvećoj zavali visoke Afrike (ostale veće zavale afričkog kontinenta nalaze se u niskoj Africi), a u njoj se nalazi i istoimena polupustinja.

Sueski kanal umjetno je prokopani morski prolaz između Azije i Afrike na sjeveru kontinenta. Prokopan je 1869. godine kako bi se skratio pomorski put između Sredozemlja i Indijskog oceana, a 2015. puštena je nova dionica kanala u promet.

Najsjevernija točka Afrike je Ras ben Sakka u Tunisu, najistočnija točka je Ras Hafun u Somaliji, najzapadnija točka je rt Verde u Senegalu i najjužnija točka je rt Agullhas u Republici Južnoj Africi.

Afrika se reljefno dijeli na dva dijela: visoku i nisku Afriku. Visoka Afrika je južni dio i reljefno je viša, a niska Afrika obuhvaća sjeverni dio kontinenta.

Najsjevernija točka Afrike je Ras ben Sakka u Tunisu, najistočnija točka je Ras Hafun u Somaliji, najzapadnija točka je rt Verde u Senegalu i najjužnija točka je rt Agullhas u Republici Južnoj Africi.

Sahara je visoravan i najveća pustinja Afrike unutar čijeg se prostora nalaze i vulkanska gorja Hoggar, Tibesti i Air.

Bab al-Mandab morski je prolaz koji povezuje Crveno more i Adenski zaljev. Danas je važan zbog prijevoza nafte te zbog povezivanja Sredozemlja i Indijskog oceana.

Afrička rasjedna dolina nastala je djelovanjem unutarnjih sila te razlamanjem afričke litosferne ploče na čijem je istočnome dijelu nastala spomenuta dolina.

Visoravan Sudan nalazi se južno od Sahare i obilježena je manjim riječnim tokovima i zavalama kojima su odvojeni od drugih visočja.

Afrika je na svojem krajnjem sjeverozapadu razdvojena od Europe Gibraltarskim vratima, odnosno Gibraltarskim prolazom. Ovaj morski tjesnac ujedno povezuje Sredozemno more i Atlantski ocean, a na najužem dijelu širok je samo 13 kilometara.

Kratoni su najstabilniji dijelovi kontinenta, a izrazito su bogate rudama. Kratoni u Africi pripadali su Gondvani, jednome od dva dijela na koja se raspao posljednji superkontinent na Zemlji.

Rt Agulhas na jugu afričkog kontinenta razdvaja Atlantski ocean koji oplakuje sjever i zapad kontinenta te Indijski ocean koji oplakuje istok kontinenta. Ovaj rt također je poznat i po činjenici da se radi o najjužnijoj točki afričkog kontinenta.

Sahara, koja se proteže preko 2 tisuće kilometara u smjeru sjever-jug, najveći je svjetski pustinjski prostor te čini veći dio niske Afrike. Iako ju se često zamišlja kao veliki prostor pješčane pustinje, Sahara je ispresijecana manjim kamenim, šljunkovitim i pješčanim pustinjama.

Etiopsko-somalijsko visočje u prosjeku ne najviše visočje u Africi, a pruža se od Crvenog mora do zavale Nila.

Najveći afrički otok te druga najveća svjetska otočna država (iza Indonezije) naziva se Madagaskar i nalazi se uz jugoistočnu obalu Afrike. Ovaj četvrti najveći svjetski otok od afričkog je kopna odvojen Mozambičkim prolazom.

Većina Afrike nastala je u prekambriju, a ostatak je nastao paleozoiku i za vrijeme apske orogeneze.

Afrički zaljevi su veliki i uvučeni su u kopno. Kao najveći zaljev ističe se onaj u kojemu se sijeku početni meridijan i ekvator, a to je Gvinejski zaljev.

Južnoafričko visočje pruža se na jugu kontinenta, južnije od rijeka Zambezi i Kunene. Ovo je u prosjeku najniže afričko visočje.

Sjeverna Afrika u doba srednjeg vijeka bila je kolonizirana od strane Arapa s istoka i u to doba se krenuo širiti arapski utjecaj na sjeveru kontinenta koji je ostao do danas.