Jedna svjetlosna godina je udaljenost koju svjetlost prijeđe u 365 dana, a iznosi 9,5 bilijuna kilometara. S obzirom na vrlo velike udaljenosti između različitih zvijezda i galaksija, umjesto u kilometrima, te udaljenosti izražavamo u svjetlosnim godinama.

Galaksije su velike nakupine zvijezda, plina i međuzvjezdanog praha. U jednoj od takvih nalazi se i Sunčev sustav te Zemlja, a ta se galaksija naziva Mliječna staza ili Kumova slama.

Zemlji najbliža zvijezda je Sunce u čijem se sustavu nalazi, a ne računajući Sunce, najbliža zvijezda Zemlji i Sunčevom sustavu naziva se Proxima Centauri, dok je Andromeda najbliža galaksija Mliječnoj stazi.

Mliječna staza je prečkasta spiralna galaksija s krakovima koji izgledaju kao da se odmotavaju od središta. U jednom od krakova nalazi se i Zemlja, odnosno Sunčev sustav, a taj krak nazivamo Orionovim krakom.

Tamna tvar je dio je koji čini većinu svemira, a naziv je dobila prema tome što ne reflektira niti emitira dovoljno zračenja.

Nama najbliža susjedna galaksija naziva se Andromeda i udaljena je oko 2,5 milijuna svjetlosnih godina. Andromeda je jedina galaksija vidljiva golim okom sa sjeverne Zemljine polutke.

Svemir je nastao prije 13,8 milijardi godina događajem koji nazivamo Veliki prasak (eng. Big Bang). Tim događajem započelo je širenje svemira iz jedne točke za koju se pretpostavlja da je imala neizmjernu gustoću i temperaturu.

Zvijezde, galaksije i ostala svemirska tijela stvorena su i na okupu održana gravitacijom. Gravitacijom su se prvotno okupili ogromni oblaci tvari, prvenstveno vodika, čijim su sažimanjem nastale velike kugle vruće plinovite tvari - zvijezde, a zatim su njihovim daljnjim okupljanjem nastale galaksije.

Zemlja je smještena u galaksiji koju nazivamo Mliječna staza, Mliječni put ili Kumova slama te koja sadrži 200 do 400 milijardi zvijezda. Mliječna staza ima oblik prečkaste spiralne galaksije s krakovima koji se naizgled odmotavaju od središta.

Veliki prasak je događaj koji se dogodio prije 13,8 milijardi godina i prema teoriji označava početak stvaranja svemira. Velikim praskom započelo je širenje svemira koje traje i dan danas.

Zvijezde su masivna, kuglasta plinovita svemirska tijela visoke temperature koja oslobađaju energiju i zrače u okolni prostor. Zemlji najbliža zvijezda je Sunce. Nakupljanjem zvijezda pod utjecajem gravitacije nastale su galaksije.

Svemir je ukupnost svega što postoji, materije i energije, beskrajno prostranstvo koje okružuje Zemlju, a sastoji se od zvijezda, galaksija, planeta itd. Prema uvriježenoj teorija njegova nastanka, nastao je prije oko 13,8 milijardi godina.

Svemir je beskonačno prostranstvo koje okružuje Zemlju i ostale planete, galaksije, prirodne satelite, a građen je ponajviše od vodika i helija.

Veliki prasak, odnosno događaj kojim je nastao svemir odvio se prije 13,8 milijardi godina. Tim događajem započelo je širenje svemira iz jedne točke za koju se pretpostavlja da je imala neizmjernu gustoću i temperaturu.

Sunčev sustav je sustav kojega čine planeti, Sunce, meteoriti, meteori, kometi, asteroidi,... Sunčev sustav smješten je u spiralnom kraku Mliječne staze.

Galaksije prema obliku možemo podijeliti na spiralne, nepravilne, eliptične i lećaste, a razlikuju se i prema veličini jer nemaju sve jednako zvijezda. Nama najbliža galaksija je Andromeda.