Sunčev sustav

Kometi su malena nebeska tijela koja kruže oko Sunca u vrlo izduženim orbitama i približavajući se Suncu otpuštaju plinove ostavljajući trag ili \"rep\" pa ih zovemo i \"zvijezdama repaticama\".

Sunčev sustav je sustav kojega čine planeti, Sunce, meteoriti, meteori, kometi, asteroidi,... Nastao je skupljanje međuzvjezdanih plinova i prašine te se zbog gravitacije oblikovao u rotirajući disk. Sunčev sustav smješten je u spiralnom kraku Mliječne staze.

Merkur je najmanji planet Sunčeva sustava s velikim razlikama u temperaturi zraka tijekom dana i noći zbog njegove spore vrtnje.

Mars ili Crveni planet (zbog boje) ima rijetku atmosferu građenu najviše od ugljikovog dioksida. Pri tlu se javljaju oluje, a u većim visinama oblaci. Poznat je kao planet s najvišom planinom od svih planeta, a radi se o Olimpijskoj gori. Prirodni sateliti su mu Deimos i Phobos.

Svemir je beskonačno prostranstvo koje okružuje Zemlju i ostale planete, galaksije, prirodne satelite, a građen je ponajviše od vodika i helija.

Merkur, Venera, Zemlja i Mars nazivaju se unutrašnjim, zemljanim ili terestričkim planetima. Njima nasuprot, ostala četiri planeta - Jupiter, Saturn, Uran i Neptun - nazivaju se vanjskim ili jovijalnim planetima, a ponekad i plinovitim divovima.

Sunčev sustav sastoji se od 8 planeta. Prva četiri planeta pripadaju Zemljinoj skupini i redom su: Merkur, Venera, Zemlja i Mars. Iduća četiri planeta pripadaju Jupiterovoj skupini i redom su: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.

Najveći i najpoznatiji patuljasti planet u Sunčevom sustavu je Pluton, smješten u Kuiperovom pojasu iza Neptuna. Zanimljivo je kako je Pluton bio smatran 9. planetom Sunčeva sustava sve do 2006. godine kada je proglašen patuljastim planetom.

Prirodni sateliti su nebeska tijela koja kruže oko većih nebeskih tijela. Zemljin prirodni satelit je Mjesec. U Sunčevu sustavu samo Merkur i Venera nemaju prirodnih satelita dok ih najviše ima Saturn.

Glavne razlike između zvijezda i planeta je ta što zvijezde imaju vlastitu svjetlost i toplinu, a planeti to dobivaju od zvijezda jer nemaju vlastitu svjetlost i toplinu.

Saturn je drugi najveći planet Sunčeva sustava, građom sličan Jupiteru. Poznat je po jakim vjetrovima na površini, po svome prstenu koji ga okružuje te po najvećem broju prirodnih satelita od kojih je najveći Titan

Patuljasti planeti skupina su sfernih svemirskih tijela koja svoju orbitu dijele s manjim tijelima. Najpoznatiji patuljasti planet je Pluton koji je jedno vrijeme bio planet.

Kometi su svemirska tijela koja često nazivamo \"zvijezdama repaticama\" jer kada se približe Suncu, krećući se po svojoj eliptičnoj putanji, izgaraju i ostavljaju trag iza sebe.

Sunce je zvijezda koja se nalazi u središtu Sunčeva sustava i čini 99% mase Sunčeva sustava.

Planeti Sunčeva sustava od najbližeg Suncu prema najdaljem su: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.

Neptun je najudaljeniji planet Sunčeva sustava te je jedini otkriven matematičkim putem. Građen je slično kao Uran, a plavu boju mu isto kao i Uranu daje metan. Iza Neptuna nalazi se Kuiperov pojas u kojemu se nalaze ledena nebeska tijela, ali i Pluton - danas patuljasti planet, a nekada jedan od planeta.

Uran je treći najveći planet Sunčeva sustava koji uz Veneru ima retrogradno gibanje oko Sunca. Smatra ga se najhladnijim planetom Sunčeva sustava, a plavu boju dobiva od metana.

Pojas asteroida prostor je s nakupinom stijena smješten između Zemljine skupine planeta i Jupiterove skupine planeta. Ceres je najveći steroid u spomenutom području.

Planeti Sunčeva sustava od najbližeg Suncu prema najdaljem su: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.

Zemljina skupina planeta obuhvaća 4 planeta, a to su: Merkur, Venera, Zemlja i Mars. Svi planeti u ovoj skupini građeni su od stijena, topliji su (bliže su Suncu), imaju veću gustoću i malu masu i promjer.

Jupiter je najveći i najteži planet Sunčeva sustava koji je u vanjskom tijelu plinovit dok je u unutrašnjosti u tekućem stanju. Građen je najvećim dijelom od vodika i helija dok mali udio u središtu čini stjenovita jezgra. Poznat je po olujama gdje treba spomenuti Veliku crvenu pjegu, a radi se o velikom crvenom olujnom vrtlogu koji se teleskopom vidi sa Zemlje.

Zemlja ima jedan prirodni satelit kojeg zovemo Mjesec. Mjesec je peti prirodni satelit Sunčeva sustava prema veličini, a po našem nazivu za njega nazvali smo i prirodne satelite drugih planeta - mjeseci.

Glavne razlike između zvijezda i planeta je ta što zvijezde imaju vlastitu svjetlost i toplinu, a planeti to dobivaju od zvijezda jer nemaju vlastitu svjetlost i toplinu.

Uran je treći najveći planet Sunčeva sustava koji uz Veneru ima retrogradno gibanje oko Sunca. Smatra ga se najhladnijim planetom Sunčeva sustava, a plavu boju dobiva od metana.

Planet koji se nalazi najbliže Suncu je Merkur. Osim što je najbliži Suncu, Merkur je i najmanji planet Sunčeva sustava (samo malo veći od Zemljinog Mjeseca), bez prirodnih satelita i triput bliži Suncu od Zemlje.

Patuljasti planeti skupina su sfernih svemirskih tijela koja svoju orbitu dijele s manjim tijelima. Najpoznatiji patuljasti planet je Pluton koji je jedno vrijeme bio planet.

Jupiter je najveći planet Sunčevog sustava, a radi se o plinovitom planetu promjera čak 11 puta većeg od Zemljinog. U poretku planeta od Sunca, na petom je mjestu i prvi je među plinovitim planetima Sunčevog sustava.

Jupiter, Saturn, Uran i Neptun nazivaju se vanjskim ili jovijalnim planetima, a ponekad i plinovitim divovima. Njima nasuprot, četiri planeta najbliža Suncu - Merkur, Venera, Zemlja i Mars - nazivaju se unutrašnjim, zemljanim ili terestričkim planetima.

Progradno gibanje odnosi se na kretanje planeta u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu, gledano iznad sjevernog pola nebeske sfere. Svi planeti osim Venere i Urana imaju progradno gibanje, a ova dva planeta imaju retrogradno gibanje.

Traženi niz je onaj planeta prema udaljenosti od Sunca. Prvi je Merkur, slijede Venera i Zemlja, a ostatak traženog niza je: Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.

Planeti su masivna svemirska tijela okruglog oblika koja se okreću oko zvijezda po eliptičnim putanjama.

Promatrajući redoslijed planeta od najbližih prema najdaljima od Sunca, Zemlja se nalazi na trećem mjestu, iza Merkura i Venere. Stoga se za Zemlju često koristi i naziv \"treći kamenčić od Sunca\".

Prostor između Marsa i Jupitera u kojem pronalazimo stotine tisuća asteroida, malih kamenitih nebeskih tijela, nazivamo pojas asteroida. Neka tijela u pojasu asteroida (poput onog pod nazivom Ceres) su toliko velika (i okrugla) da se smatraju patuljastim planetima.

Zemljina skupina planeta obuhvaća 4 planeta, a to su: Merkur, Venera, Zemlja i Mars. Svi planeti u ovoj skupini građeni su od stijena, topliji su (bliže su Suncu), imaju veću gustoću i malu masu i promjer.

Planeti Jupiterove skupine (vanjski ili jovijalni planeti) su: Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Građeni su od plinova pa se često i nazivaju \"plinovitim divovima\", imaju malu gustoću i veliku masu i radijus. Jupiter je najveći planet od sviju, a Saturn ima najviše satelita i veliki prsten.

Zemlja ima najveću gustoću od svih planeta Sunčevog sustava te je jedino svemirsko tijelo na kojemu ima života i gdje ima tekuće vode. Nalazi se na 150 milijuna km od Sunca i ta udaljenost predstavlja astronomsku jedinicu.

Venera je planet slične veličine Zemljinoj s vrlo gustom atmosferom u kojoj prevladava ugljikov dioksid. Venera ima retrogradno gibanje oko Sunca te se najsporije okreće se od svih planeta te nema prirodnih satelita.

Prirodni sateliti su nebeska tijela koja kruže oko većih nebeskih tijela. Zemljin prirodni satelit je Mjesec. U Sunčevu sustavu samo Merkur i Venera nemaju prirodnih satelita dok ih najviše ima Saturn.

Progradno gibanje odnosi se na kretanje planeta u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu, gledano iznad sjevernog pola nebeske sfere. Svi planeti osim Venere i Urana imaju progradno gibanje, a ova dva planeta imaju retrogradno gibanje.

Mars ili Crveni planet (zbog boje) ima rijetku atmosferu građenu najviše od ugljikovog dioksida. Pri tlu se javljaju oluje, a u većim visinama oblaci. Poznat je kao planet s najvišom planinom od svih planeta, a radi se o Olimpijskoj gori. Prirodni sateliti su mu Deimos i Phobos.