Proljetna ravnodnevica je položaj u kojemu se nalazi Zemlja 21.3 kada sunčeve zrake okomito padaju na ekvator i kada dan i noć traju 12h.

Zemlja je jedini planet Sunčeva sustava na kojemu, prema našim saznanjima, postoji život. Također, dokazi o postojanju života još uvijek nisu pronađeni ni izvan Sunčeva sustava.

Zemlja se nalazi u položaju suncostaja na početku ljeta (21. lipnja) i zime (21. prosinca). 21. lipnja, kada je ljetni suncostaj, na sjevernoj polutci dan traje najduže, a noć najkraće. 21. prosinca, kada je zimski suncostaj, na sjevernoj polutci dan traje najkraće, a noć najduže.

Za jedan obilazak Zemlje, Mjesecu je potrebno nešto manje od mjesec dana (27,3 dana). U gotovo istom razdoblju (oko 29,5 dana), s obzirom na obilaskom oko Zemlje Mjesec također mijenja i položaj u odnosu na Sunce, dogodi se i jedna izmjena mjesečevih mijena.

Ljetni suncostaj je položaj Zemlje u kojemu se nalazi 21.6 kada sunčeve zrake okomito padaju na sjevernu obratnicu i kada dan na sjevernoj polutci traje 16h, a noć 8h. Taj dan je Sjeverni pol 24 sata obasjan svjetlom.

Zbog nagnutosti Zemljine osi i zbog Zemljine revolucije izmjenjuju se godišnja doba. S obzirom na nagnutost Zemljine osi, različiti dijelovi Zemlje tijekom kruženja Zemlje oko Sunca primaju različitu količinu Sunčeve energije što uvjetuje godišnja doba.

Pomrčina Mjeseca pojava je kada se Zemlja nađe između Sunca i Mjeseca te zakloni Mjesec svojom sjenom. Pomrčina Mjeseca se, s obzirom da se Sunce nalazi nasuprot Mjesecu (gledajući sa Zemlje), uvijek događa kada je mjesečeva mijena uštap.

Kada se Mjesec nađe između Sunca i Zemlje te gledatelju sa Zemlje djelomično ili potpuno zakloni Sunce, odvija se pomrčina Sunca. Pomrčina Sunca se, s obzirom da se Sunce nalazi iza Mjeseca, uvijek događa kada je mjesečeva mijena mlađak.

Tijekom toplijeg dijela godine, ljeti, u hladnom pojasu odvija se polarni dan, odnosno Sunce ne zalazi iza horizonta. Na polovima polarni dan traje 6 mjeseci. U hladnom dijelu godine umjesto polarnog dana nastupa polarna noć.

Sunčeva energija izravno ili neizravno pokreće gotovo sve prirodne procese na Zemlji. Neki od najvažnijih procesa na Zemlji koje pokreće Sunčeva energija su fotosinteza, hidrološki ciklus, procesi povezani s vremenom i klimom, morskim strujama itd.

Zemlja se nalazi u položaju ravnodnevnice na početku proljeća (21. ožujka) i jeseni (23. rujna). Na ta dva dana dan i noć jednako traju na cijeloj Zemlji, po 12 sati, a Sunčeve zrake okomito padaju na ekvator.

Mjesec je nastao kada je Zemlju pogodilo relativno veliko svemirsko tijelo (Theia) i odlomilo njezin dio koji se nastavio zbog privlačnih sila Zemlje gibati uz nju kao njezin prirodni satelit. Mjesec se giba oko Zemlje u istom smjeru u kojemu se vrti Zemlja. Mjesec nema vlastitu svjetlost već ju dobiva odražavajući svjetlost od Sunca.

Kruženje Zemlje oko svoje osi zove se Zemljina rotacija, budući da se Zemlja 'rotira' odnosno vrti oko svoje osi. Najvažnija posljedica Zemljine rotacije je izmjena dana i noći.

Prvi čovjek koji je stupio na Mjesec, 1969. godine, bio je Amerikanac Neil Armstrong, zajedno s kolegom Buzzom Aldrinom u sklopu svemirske misije američke svemirske agencije NASA-e pod nazivom Apollo 11.

Rotacija Zemlje je okretanje Zemlje oko svoje osi. Rotacija Zemlje traje 24 sata, a glavne posljedice su izmjena dana i noći te spljoštenost Zemlje na polovima. Zemljinu rotaciju možemo opaziti prateći prividno kretanje Mjeseca i zvijezda tijekom vedrih noći.

Zemlja je zbog svoje rotacije ispupčena na ekvatoru, a spljoštena na polovima. Rotacija je najbrža na ekvatoru, dok se smanjuje prema polovima koji su jedine dvije točke na Zemlji koje se ne rotiraju.

S obzirom na razmjerno veliku masu u odnosu na onu Zemlje, Mjesec ima izrazitu gravitacijsku moć što se ogleda u činjenici da Mjesečeva gravitacija (kao i Sunčeva) na Zemlji uzrokuje morske mijene.

Vjetrovi i morske struje na sjevernoj polutci skreću prema desnu, a na južnoj prema lijevo, a to je posljedica djelovanja Coriolisove sile čije je djelovanje najjače uz polove.

Izmjena obdanice i noći, prividno kretanje zvijezda i Mjeseca te Zemljina spljoštenost na polovima i ispupčenost oko ekvatora posljedice su Zemljine vrtnje, odnosno rotacije, dok je izmjena godišnjih doba posljedica Zemljine ophodnje oko Sunca.