Sunce, Zemlja i Mjesec

Zemlja je zbog svoje rotacije ispupčena na ekvatoru, a spljoštena na polovima. Rotacija je najbrža na ekvatoru, dok se smanjuje prema polovima koji su jedine dvije točke na Zemlji koje se ne rotiraju.

Ljetni suncostaj je položaj Zemlje u kojemu se nalazi 21.6 kada sunčeve zrake okomito padaju na sjevernu obratnicu i kada dan na sjevernoj polutci traje 16h, a noć 8h. Taj dan je Sjeverni pol 24 sata obasjan svjetlom.

S obzirom na razmjerno veliku masu u odnosu na onu Zemlje, Mjesec ima izrazitu gravitacijsku moć što se ogleda u činjenici da Mjesečeva gravitacija (kao i Sunčeva) na Zemlji uzrokuje morske mijene.

Pomrčina Mjeseca pojava je kada se Zemlja nađe između Sunca i Mjeseca te zakloni Mjesec svojom sjenom. Pomrčina Mjeseca se, s obzirom da se Sunce nalazi nasuprot Mjesecu (gledajući sa Zemlje), uvijek događa kada je mjesečeva mijena uštap.

Pomrčina Sunca pojava je kada se Mjesec nalazi između Sunca i Zemlje.

Mjesec je nastao kada je Zemlju pogodilo relativno veliko svemirsko tijelo (Theia) i odlomilo njezin dio koji se nastavio zbog privlačnih sila Zemlje gibati uz nju kao njezin prirodni satelit. Mjesec se giba oko Zemlje u istom smjeru u kojemu se vrti Zemlja. Mjesec nema vlastitu svjetlost već ju dobiva odražavajući svjetlost od Sunca.

Vjetrovi i morske struje na sjevernoj polutci skreću prema desnu, a na južnoj prema lijevo, a to je posljedica djelovanja Coriolisove sile čije je djelovanje najjače uz polove.

Ljetni suncostaj je položaj Zemlje u kojemu se nalazi 21.6 kada sunčeve zrake okomito padaju na sjevernu obratnicu i kada dan na sjevernoj polutci traje 16h, a noć 8h. Taj dan je Sjeverni pol 24 sata obasjan svjetlom.

Za Sunce smo rekli da je najsjajnija zvijezda u Sunčevu sustavu o kojoj ovisi život na Zemlji. Zbog Sunčeve svjetlosti događaju se prirodni procesi na Zemlji koji omogućuju život, a jedan od njih je fotosinteza. Kada ne bi bilo Sunca život na Zemlji bio bi nemoguć.

Vjetrovi i morske struje na sjevernoj polutci skreću prema desnu, a na južnoj prema lijevo, a to je posljedica djelovanja Coriolisove sile čije je djelovanje najjače uz polove.

Rotacija Zemlje je okretanje Zemlje oko svoje osi. Rotacija Zemlje traje 24 sata, a glavne posljedice su izmjena dana i noći te spljoštenost Zemlje na polovima. Zemljinu rotaciju možemo opaziti prateći prividno kretanje Mjeseca i zvijezda tijekom vedrih noći.

Zbog nagnutosti Zemljine osi i zbog Zemljine revolucije izmjenjuju se godišnja doba. S obzirom na nagnutost Zemljine osi, različiti dijelovi Zemlje tijekom kruženja Zemlje oko Sunca primaju različitu količinu Sunčeve energije što uvjetuje godišnja doba.

Tijekom toplijeg dijela godine, ljeti, u hladnom pojasu odvija se polarni dan, odnosno Sunce ne zalazi iza horizonta. Na polovima polarni dan traje 6 mjeseci. U hladnom dijelu godine umjesto polarnog dana nastupa polarna noć.

Posljedice nagnutosti Zemljine osi i revolucije Zemlje su izmjena godišnjih doba te različito trajanje dana i noći tijekom godine na Zemlji.

Zemlja se nalazi u položaju ravnodnevnice na početku proljeća (21. ožujka) i jeseni (23. rujna). Na ta dva dana dan i noć jednako traju na cijeloj Zemlji, po 12 sati, a Sunčeve zrake okomito padaju na ekvator.

Zimski suncostaj je položaj Zemlje u kojemu se nalazi 21.12 kada sunčeve zrake okomito padaju na južnu obratnicu i kada dan na sjevernoj polutci traje 8h, a noć 16h. Taj dan je Sjeverni pol 24 sata u mraku.

Zemlja je zbog svoje rotacije ispupčena na ekvatoru, a spljoštena na polovima. Rotacija je najbrža na ekvatoru, dok se smanjuje prema polovima koji su jedine dvije točke na Zemlji koje se ne rotiraju.

Sunčeva energija izravno ili neizravno pokreće gotovo sve prirodne procese na Zemlji. Neki od najvažnijih procesa na Zemlji koje pokreće Sunčeva energija su fotosinteza, hidrološki ciklus, procesi povezani s vremenom i klimom, morskim strujama itd.

Kruženje Zemlje oko svoje osi zove se Zemljina rotacija, budući da se Zemlja 'rotira' odnosno vrti oko svoje osi. Najvažnija posljedica Zemljine rotacije je izmjena dana i noći.

Polarni dan je pojava kada je Sunce jedan cijeli dan stalno iznad obzora te ne zalazi. Polarna noć s druge strane je pojava suprotna od polarnog dana kada se Sunce ne pojavljuje iznad obzora. Na polovima polarni dan i polarna noć traju po 6 mjeseci.

Zemlja se nalazi u položaju suncostaja na početku ljeta (21. lipnja) i zime (21. prosinca). 21. lipnja, kada je ljetni suncostaj, na sjevernoj polutci dan traje najduže, a noć najkraće. 21. prosinca, kada je zimski suncostaj, na sjevernoj polutci dan traje najkraće, a noć najduže.

Za jedan obilazak Zemlje, Mjesecu je potrebno nešto manje od mjesec dana (27,3 dana). U gotovo istom razdoblju (oko 29,5 dana), s obzirom na obilaskom oko Zemlje Mjesec također mijenja i položaj u odnosu na Sunce, dogodi se i jedna izmjena mjesečevih mijena.

Proljetna ravnodnevica je položaj u kojemu se nalazi Zemlja 21.3 kada sunčeve zrake okomito padaju na ekvator i kada dan i noć traju 12h.

Proljetna ravnodnevica je položaj u kojemu se nalazi Zemlja 21.3 kada sunčeve zrake okomito padaju na ekvator i kada dan i noć traju 12h.

Zemlja je jedini planet Sunčeva sustava na kojemu, prema našim saznanjima, postoji život. Također, dokazi o postojanju života još uvijek nisu pronađeni ni izvan Sunčeva sustava.

Mjesec je nastao kada je Zemlju pogodilo relativno veliko svemirsko tijelo (Theia) i odlomilo njezin dio koji se nastavio zbog privlačnih sila Zemlje gibati uz nju kao njezin prirodni satelit. Mjesec se giba oko Zemlje u istom smjeru u kojemu se vrti Zemlja. Mjesec nema vlastitu svjetlost već ju dobiva odražavajući svjetlost od Sunca.

Mjesec utječe na Zemlju pokrećući morske mijene te utječe na revoluciju Zemlje.

Kada se Mjesec nađe između Sunca i Zemlje te gledatelju sa Zemlje djelomično ili potpuno zakloni Sunce, odvija se pomrčina Sunca. Pomrčina Sunca se, s obzirom da se Sunce nalazi iza Mjeseca, uvijek događa kada je mjesečeva mijena mlađak.

Jesenska ravnodnevica je položaj u kojemu se nalazi Zemlja 23.9 kada sunčeve zrake okomito padaju na ekvator i kada dan i noć traju 12h.

Rotacija Zemlje je okretanje Zemlje oko svoje osi. Rotacija Zemlje traje 24 sata, a glavne posljedice su izmjena dana i noći te spljoštenost Zemlje na polovima. Zemljinu rotaciju možemo opaziti prateći prividno kretanje Mjeseca i zvijezda tijekom vedrih noći.

Prvi čovjek koji je stupio na Mjesec, 1969. godine, bio je Amerikanac Neil Armstrong, zajedno s kolegom Buzzom Aldrinom u sklopu svemirske misije američke svemirske agencije NASA-e pod nazivom Apollo 11.

Mjesečeve mijene označavaju različitu vidljivost Mjeseca, a izmjenjuju se svakih 29,5 dana. Razlikujemo mlađak, prvu četvrt, uštap (puni mjesec) i posljednju četvrt. Pomoću Mjesečevih mijena ljudi su u prošlosti određivali vrijeme, odnosno računali su tjedne i mjesece.

Pomrčina Mjeseca pojava je kada se Mjesec nalazi iza Zemlje te ga nije moguće vidjeti jer on svjetlost prima od Sunca, a u ovome položaju je od njega zaklonjen.

Revolucija Zemlje je okretanje Zemlje oko Sunca koje traje 365 dana i 6 sati. Glavna posljedica okretanja Zemlje oko Sunca je izmjena godišnjih doba.