Većina stanovništva Australije smjestila se na istočnu i jugoistočnu obalu države-kontinenta pa se tu nalaze njeni najvažniji gradovi (Sydney, Melbourne, Adelaide, Canberra i dr.), a na jugozapadnoj obali većina stanovništva smjestila se u i oko grada Pertha. Ostatak Australije gotovo je nenaseljen.

Domorodačko stanovništvo Australije, odnosno tamnoputi starosjedioci, nazivaju se Aboridžini. Doselili su na područje Australije prije oko 60 tisuća godina preko jugoistoka Azije, Malezijskog otočja i Nove Gvineje zbog niže razine mora uslijed ledenog doba.

Otkriće zlata sredinom 19. stoljeća prouzrokovalo je zlatnu groznicu, odnosno snažno doseljavanje stanovništva kako iz Azije, tako i iz Europe, ponajprije Velike Britanije. Europljani su se prvenstveno naselili uz obalu, a kasnije su započeli i s osnivanjem veleposjeda u unutrašnjosti.

Prava useljavanja počinju tek nakon zlatne groznice u drugoj polovini 19. stoljeća, s nastavkom nakon svjetskih ratova i uz politiku bijele Australije.

Prvi veći val Hrvata došao je krajem 1800-ih, osobito iz Dalmacije, radi ekonomskih razloga poput propasti vinogradarstva.

Aboridžini danas čine manji dio populacije Australije zbog stoljeća progona, bolesti i marginalizacije, a ravnopravnost su počeli stjecati tek 1970-ih.

Najveći dio zaposlenih u Australiji radi u uslužnim djelatnostima, što je karakteristično za razvijene zemlje.

Australija je globalni lider u izvozu vune, zahvaljujući velikom broju ovaca koje se uzgajaju u sušnim krajevima.

Najveći grad Australije je Sydney s nešto manje od 5 milijuna stanovnika, a slijede ga Melbourne sa sličnim brojem stanovnika te Brisbane s oko 2 milijuna stanovnika. Sydney je poznat po svojim dugim pješčanim plažama te vjerojatno najpoznatijoj australskoj zgradi, Sydney Opera House.

Većina stanovništva živi na obali jer je središnja Australija izuzetno suha i pustinjska.

Australija je najveći svjetski proizvođač goveđeg te ovčjeg i janjećeg mesa što pokazuje velik značaj kojeg govedarstvo i ovčarstvo igraju u gospodarstvu Australije. S druge strane, klima Australije većinom je nepovoljna za poljodjelstvo, no tehnološki naprednom poljoprivredom država-kontinent uspijeva u većoj mjeri zadovoljiti svoje potrebe za hranom.

Cestovni vlakovi su dugački kamioni ključni za promet i prijevoz ruda kroz puste dijelove Australije.

Glavni grad Australije je Canberra, planski grad izgrađen u prvoj polovici 20. stoljeća u podnožju Australskih Alpa nastao kao rješenje rivaliteta Sydneya i Melbourna, svaki od kojih je htio ponijeti titulu glavnog grada države. Premda je glavni grad Australija, Canberra nije među najvećim gradovima države te broji tek oko 350 tisuća stanovnika.

Najveći grad Australije je Sydney s nešto manje od 5 milijuna stanovnika, a slijede ga Melbourne sa sličnim brojem stanovnika te Brisbane s oko 2 milijuna stanovnika. Adelaide je peti u poretku gradova (iza Pertha) s oko milijun stanovnika.

Zbog velikih rudnih bogatstava kojima Australija obiluje, rudarstvo je jedna od ključnih djelatnosti australskog gospodarstva. Naime, ova država-kontinent veliki je izvoznik ugljena, željeza, bakra, cinka, zlata te drugih metala i ruda, a pokriva i vlastite potrebe za naftom i prirodnim plinom.

U Australiji, koja ima dugu tradiciju useljavanja Hrvata, prema posljednjim podacima živi oko 130 tisuća Hrvata i njihovih potomaka. Najveći dio hrvatskog iseljeništva u Australiji živi u saveznim državama New South Wales i Victoria, a većina ih se doselila u 60-im i 70-im godinama prošlog stoljeća iz ekonomskih razloga.

Zbog snažnog utjecaja britanske kulture još otkad je Australija postala britanska kolonija, kao i zbog velikog broja stanovnika britanskog porijekla, službeni jezik Australije je engleski jezik. Ipak, s obzirom na razlike između varijante engleskog koji se govori u Australiji i ostalih varijanti diljem svijeta, često ga se naziva australskim engleskim.

Iznimno bogatstvo Australije rudama dokazuje činjenica da je Australija najveći svjetski izvoznik ugljena, a značajan je svjetski izvoznik željeza, bakra, cinka, zlata te drugih metala i ruda. Usto, u Australiji postoje značajne rezerve nafte i prirodnog plina koje pokrivaju vlastite potrebe za tim energentima.

Prvo stalno naselje bila je britanska kažnjenička kolonija osnovana 1788. u zaljevu Botany, iz koje se kasnije razvio Sydney.