Stanovništvo i gospodarstvo Australije

Danas je Aboridžina manje od 5% u Australiji. Njihov broj naglo je opao nakon dolaska Europljana jer su dijelom bili ubijani, dijelom protjerani u rezervate, a dijelom su pomrli od bolesti što su donijeli Europljani. Tek 70-ih godina 20. stoljeća stječu ravnopravnost, ali to im ipak nije pomoglo da povrate brojnost.

Aboridžini danas čine manji dio populacije Australije zbog stoljeća progona, bolesti i marginalizacije, a ravnopravnost su počeli stjecati tek 1970-ih.

Australija je najveći svjetski proizvođač goveđeg te ovčjeg i janjećeg mesa što pokazuje velik značaj kojeg govedarstvo i ovčarstvo igraju u gospodarstvu Australije. S druge strane, klima Australije većinom je nepovoljna za poljodjelstvo, no tehnološki naprednom poljoprivredom država-kontinent uspijeva u većoj mjeri zadovoljiti svoje potrebe za hranom.

Australija je neravnomjerno naseljena zbog klime. Obalni dijelovi su gušće naseljeni od unutrašnjosti koja je izrazito rijetko naseljena ili čak nenaseljena u dijelovima zbog suhe klime. Prema naseljenosti ističu se gradovi: Brisbane, Sydney, Perth, Adelaide, Canberra i Melbourne.

Australija je danas visoko razvijena država koja se uključila u globalizacijske tokove. Australija većinu zaposlenih ima u tercijarnom sektoru, a u trgovini važne trgovinske partnere traži u Europi, Kini SAD-u i Japanu.

Australija je turistički razvijena država. Prema zaradi od turizma jedna je od vodećih država svijeta, a ono što privlači turiste je različita kultura, mnogobrojne endemske vrste, brojne prirodne ljepote te gradovi.

1901. godine kada je došlo do ujedinjenja australskih kolonija došlo je do \"sukoba\" Sydneyja i Melbournea oko pitanja glavnoga grada. Rješenje se pronašlo tako da se izgradio novi glavni grad - Canberra.

Zbog snažnog utjecaja britanske kulture još otkad je Australija postala britanska kolonija, kao i zbog velikog broja stanovnika britanskog porijekla, službeni jezik Australije je engleski jezik. Ipak, s obzirom na razlike između varijante engleskog koji se govori u Australiji i ostalih varijanti diljem svijeta, često ga se naziva australskim engleskim.

Zbog velikih rudnih bogatstava kojima Australija obiluje, rudarstvo je jedna od ključnih djelatnosti australskog gospodarstva. Naime, ova država-kontinent veliki je izvoznik ugljena, željeza, bakra, cinka, zlata te drugih metala i ruda, a pokriva i vlastite potrebe za naftom i prirodnim plinom.

Većina stanovništva živi na obali jer je središnja Australija izuzetno suha i pustinjska.

Iznimno bogatstvo Australije rudama dokazuje činjenica da je Australija najveći svjetski izvoznik ugljena, a značajan je svjetski izvoznik željeza, bakra, cinka, zlata te drugih metala i ruda. Usto, u Australiji postoje značajne rezerve nafte i prirodnog plina koje pokrivaju vlastite potrebe za tim energentima.

Australija je globalni lider u izvozu vune, zahvaljujući velikom broju ovaca koje se uzgajaju u sušnim krajevima.

Prvi veći val Hrvata došao je krajem 1800-ih, osobito iz Dalmacije, radi ekonomskih razloga poput propasti vinogradarstva.

Nakon otkrića i kartiranja istočne obale Australije dolazi do osnivanja prvih stalnih naselja. Prvo stalno naselje bila je kažnjenička kolonija osnovana u zaljevu Botany 1788. godine. Iz spomenutog naselja kasnije se razvio danas najveći grad Australije - Sydney.

Prva značajnija useljavanja u Australiju započinju u drugoj polovici 19. stoljeća. Nastavljaju se nakon Prvog svjetskog rata i Drugo svjetskog rata, a od 70-ih godina bila je uvedena takozvana \"politika bijele Australije\" gdje se dopuštao ulazak samo bijelcima kako bi se smanjio priljev stanovništva iz Azije.

Hrvati se počinju seliti u Australiju početkom 19. stoljeća, a prvi veći val zabilježen je krajem 19. stoljeća iz Dalmacije i Istre što je povezano s bolešću vinove loze. Kasnije se Hrvati sele prema Australiji nakon Drugog svjetskog rata, a danas nema značajnijeg iseljavanja iz Hrvatske prema Australiji. Prema popisu stanovništva oko 180 000 Hrvata danas živi u Australiji.

U unutrašnjosti Australije prometuju \"cestovni vlakovi\" odnosno kamioni s velikim brojem prikolica. Cestovni vlakovi iznimno su važni osim za prijevoz ruda i zbog prometnog povezivanja obalnih dijelova s unutrašnjošću.

Glavni grad Australije je Canberra, planski grad izgrađen u prvoj polovici 20. stoljeća u podnožju Australskih Alpa nastao kao rješenje rivaliteta Sydneya i Melbourna, svaki od kojih je htio ponijeti titulu glavnog grada države. Premda je glavni grad Australija, Canberra nije među najvećim gradovima države te broji tek oko 350 tisuća stanovnika.

Prvo stalno naselje bila je britanska kažnjenička kolonija osnovana 1788. u zaljevu Botany, iz koje se kasnije razvio Sydney.

Većina stanovništva Australije smjestila se na istočnu i jugoistočnu obalu države-kontinenta pa se tu nalaze njeni najvažniji gradovi (Sydney, Melbourne, Adelaide, Canberra i dr.), a na jugozapadnoj obali većina stanovništva smjestila se u i oko grada Pertha. Ostatak Australije gotovo je nenaseljen.

Najveći grad Australije je Sydney s nešto manje od 5 milijuna stanovnika, a slijede ga Melbourne sa sličnim brojem stanovnika te Brisbane s oko 2 milijuna stanovnika. Sydney je poznat po svojim dugim pješčanim plažama te vjerojatno najpoznatijoj australskoj zgradi, Sydney Opera House.

Iznimno bogatstvo Australije rudama dokazuje činjenica da je Australija najveći svjetski izvoznik ugljena, a značajan je svjetski izvoznik željeza, bakra, cinka, zlata te drugih metala i ruda. Usto, u Australiji postoje značajne rezerve nafte i prirodnog plina koje pokrivaju vlastite potrebe za tim energentima.

Cestovni vlakovi su dugački kamioni ključni za promet i prijevoz ruda kroz puste dijelove Australije.

Najveći dio zaposlenih u Australiji radi u uslužnim djelatnostima, što je karakteristično za razvijene zemlje.

U Australiji, koja ima dugu tradiciju useljavanja Hrvata, prema posljednjim podacima živi oko 130 tisuća Hrvata i njihovih potomaka. Najveći dio hrvatskog iseljeništva u Australiji živi u saveznim državama New South Wales i Victoria, a većina ih se doselila u 60-im i 70-im godinama prošlog stoljeća iz ekonomskih razloga.

Otkriće zlata sredinom 19. stoljeća prouzrokovalo je zlatnu groznicu, odnosno snažno doseljavanje stanovništva kako iz Azije, tako i iz Europe, ponajprije Velike Britanije. Europljani su se prvenstveno naselili uz obalu, a kasnije su započeli i s osnivanjem veleposjeda u unutrašnjosti.

Poljoprivreda čini manje od 2% australskog BDP-a, ali je visoko razvijena. Od poljoprivrednih kultura najviše se proizvode pšenica, pamuk, šećerna trska, a od vrste stoke najviše se uzgajaju goveda i ovce, a treba spomenuti kako je Australija vodeći svjetski izvoznik vune.

Australska zlatna groznica događaj je iz sredine 19. stoljeća kada je otkrivena veća količina zlata u Australiji. Navedeni događaj uzrokovao je veliko useljavanje u Australiju, a prvenstveno kineskog stanovništva.

Sydney je najveći grad u Australiji, a razvio se na mjestu bivše kažnjeničke kolonije. Sydney je danas jedan od turistički najposjećenijih gradova u Australiji, a ondje se nalazi i svjetski poznata Sydney Opera House.

Aboridžini su domoroci Australije. Smatra se da su za vrijeme posljednjeg ledenog doba dospjeli iz Azije u Australiju, a do dolaska Europljana živjeli su kao lovci i sakupljači.

Prava useljavanja počinju tek nakon zlatne groznice u drugoj polovini 19. stoljeća, s nastavkom nakon svjetskih ratova i uz politiku bijele Australije.

Domorodačko stanovništvo Australije, odnosno tamnoputi starosjedioci, nazivaju se Aboridžini. Doselili su na područje Australije prije oko 60 tisuća godina preko jugoistoka Azije, Malezijskog otočja i Nove Gvineje zbog niže razine mora uslijed ledenog doba.