Sporo gospodarsko buđenje Afrike

Prve krize u samostalnim afričkim državama započinju 70-ih godina prošlog stoljeća zbog loše političke i gospodarske situacije. Krize su se kasnije prenijele na druge aspekte života što je dovelo do građanskih ratova u nekim državama.

Afričke poljoprivredne kulture za izvoz su: kava, kakao, čaj, kivi, kikiriki, pamuk, sisal, palma uljarica,... U poljoprivredi uglavnom radi lokalno stanovništvo za svjetske multinacionalne kompanije.

Izazovi s kojima se susreću afričke države pri razvoju gospodarstva su svakako kako povećati dohodak po stanovniku, podići životni standard, steći otpornost na svjetske i unutarnje krize,...

Najviši BDP po stanovniku u Africi imaju države na jugu i sjeveru kontinenta koje imaju viši srednji dohodak. Države iz Srednje, Zapadne i Istočne Afrike imaju niski dohodak po stanovniku te su to područja s najslabijom gospodarskom razvijenošću.

Danas su industrijski najrazvijenije afričke države: Kenija, Kamerun, Gana, Tunis, Maroko, Egipat, Alžir te Južna Afrika.

Šumarstvo je razvijeno u području tropske kišne klime. Afrika izvozi uglavnom tvrdo drvo kao što su mahagonij, ebanovina i tikovina.

Gospodarstvo na staklenim nogama sintagma je koja se koristi gospodarstva koja su ranjiva i teško se nose s izazovima u razvoju gospodarstva.

Nigerija, Angola, Alžir, Gabon, Ekvatorska Gvineja, Republika Kongo i Gabon afričke su članice OPEC-a i najveći proizvođači nafte u Africi.

Naziv za države koje imaju višegodišnji visoki rast dohotka nazivaju se afričkim gospodarskim lavovima. Nigerija je jedan od primjera gospodarskih lavova zbog svoje razvijene ekonomije, a tu još možemo spomenuti i Republiku Južnu Afriku, Keniju, Ganu,...

Prve krize u samostalnim afričkim državama započinju 70-ih godina prošlog stoljeća zbog loše političke i gospodarske situacije. Krize su se kasnije prenijele na druge aspekte života što je dovelo do građanskih ratova u nekim državama.

Područja Srednje i Južne Afrike bogata su dijamantima. Države koje se ističu kao najveći proizvođači dijamanata u Africi su: DR Kongo, Južna Afrika, Bocvana i Namibija.

Afrika se krajem prošloga stoljeća krenula demokratizirati što se nastavilo i kasnije kroz Arapsko proljeće. Osim toga, Afrika se u istome periodu okrenula globalnim utjecajima, ali oni se još uvijek sporo provode u Africi.

Industrija u Africi je slabije razvijena jer nedostaje obrazovanih stručnjaka, nedostatak električne energije, nedostaje kapital, moderna mehanizacija,...

Stočarstvo je slabo razvijeno zbog velikih pustinjskih područja i raznih bolesti. Stoka se uzgaja za vlastite potrebe, a najviše se uzgajaju koze i ovce na jugu i deve na sjeveru.

Jedina afrička država s vrlo visokim indeksom društvenog razvoja je otočna država Mauricijus, a slijede ga ponajprije države sjevera i juga Afrike kao što su Tunis ili Bocvana. Ipak, valja spomenuti kako većina afričkih država spada u najnižu kategoriju država promatrajući HDI.

Gospodarsko buđenje Afrike možemo vidjeti kroz službene podatke za 2019. godinu (godina prije korona krize) kada je čak 6 od 10 gospodarstava svijeta s najvišim stopama rasta BDP-a u svijetu bilo iz Afrike. Radi se o Ruandi, Etiopiji, Obali Bjelokosti, Gani, Tanzaniji i Beninu.

Afrika se krajem prošloga stoljeća krenula demokratizirati što se nastavilo i kasnije kroz Arapsko proljeće. Osim toga, Afrika se u istome periodu okrenula globalnim utjecajima, ali oni se još uvijek sporo provode u Africi.

Oko polovice svjetske proizvodnje sirovih dijamanata dolazi upravo iz Afrike, a najvažniji proizvođači dijamanata su Južna Afrika, DR Kongo i Bocvana. Osim dijamanata, ove su države bogate i drugim rudama kao što su zlato ili uranij.

Posljedice koje su se izrodile iz građanskih ratova i loših političkih upravljanja danas se odražavaju kroz migracije, visoku nezaposlenost, slabi gospodarski razvoj, loši uvjeti života, neimaština,...

Turizam je jedna od djelatnosti koja dobiva sve više na značaju u Africi. Afrika ima preko 600 zaštićenih prostora na UNESCO-voj listi svjetske baštine, a raste i broj ugroženih lokaliteta na UNESCO-vom popisu. Afrika danas percipira s oko 6% svjetskih turističkih dolazaka u svijetu, što je još uvijek malo, ali očekuje se porast u budućnosti.

Nakon stjecanja neovisnosti od kolonizatora veliki broj afričkih država preuzeo je komunistički oblik vladavine. Navedeni oblik vladavine pokazao se lošim što je dovelo do kriza i ratova među državama.

Nigerija je afrička država s najvećim BDP-om, sedam puta većim od hrvatskoga, a slijede ju Južna Afrika, Egipat, Alžir i druge velike zemlje kontinenta. Uz činjenicu da se radi o najvećem gospodarstvu, Nigerija je i najmnogoljudnija država kontinenta.

Gospodarstvo na staklenim nogama sintagma je koja se koristi gospodarstva koja su ranjiva i teško se nose s izazovima u razvoju gospodarstva.

Afrika osim što je bogata dijamantima, obiluje i nalazištima uranija, kobalta, zlata, boksita,...

Samoopskrbna poljoprivreda, odnosno poljoprivreda za vlastite potrebe najzastupljeniji je oblik te djelatnosti u Africi, a od značaja su još i plantažna poljoprivreda te nomadsko stočarstvo. Tržišna poljoprivreda, najzastupljenija u Europi, u Africi i dalje nije glavni oblik ove djelatnosti.

Postoji niz uzroka nastanka građanskih ratova u Africi, a neki od njih su: problemi uzrokovani kolonijalnim nasljeđem, raspodjela prirodnih resursa, religiozni i rasni sukobi, politička nestabilnost te ekonomski faktori kao što je siromaštvo.

Afrička unija zajednica je svih afričkih država stvorena s ciljem poticanja međusobne gospodarske suradnje država, održavanja mira na kontinentu te gospodarskog razvoja država. Sjedište organizacije nalazi se u Addis Abebi, glavnom gradu Etiopije.

Turizam je jedna od djelatnosti koja dobiva sve više na značaju u Africi. Afrika ima preko 600 zaštićenih prostora na UNESCO-voj listi svjetske baštine, a raste i broj ugroženih lokaliteta na UNESCO-vom popisu. Afrika danas percipira s oko 6% svjetskih turističkih dolazaka u svijetu, što je još uvijek malo, ali očekuje se porast u budućnosti.

Nigerija, Angola, Alžir, Gabon, Ekvatorska Gvineja, Republika Kongo i Gabon afričke su članice OPEC-a i najveći proizvođači nafte u Africi.

Afrička sela uglavnom nemaju opskrbu električnom energijom kao ni svi dijelovi gradova. Kao izvori električne energije koriste se termoelektrane, a danas se ulažu sredstva u razvoj hidroelektrana i solarnih elektrana.

Danas su u Africi razvijeni rudarstvo, industrija i energetika kao djelatnosti sekundarnog sektora. Od navedenih djelatnosti najveću važnost trenutno ima rudarstvo s obzirom na geološku osnovu Afrike bogatu rudama.

Tražeći posao i bolje uvjete života te bježeći od nezaposlenosti, klimatskih promjena i sukoba oko prirodnih bogatstava, velik broj Afrikanaca odlazi u Europu. Stoga, velik broj ih pokušava dospjeti u Europu preko Sredozemnog mora ili Bliskog istoka, često riskirajući živote.

Države Sjeverne i Južne Afrike najrazvijenije su države kontinenta promatrajući BDP, HDI i većinu drugih pokazatelja. Ipak, valja spomenuti kako većina afričkih država spada među vrlo slabo razvijene države prema većini pokazatelja.

Afrika danas izvozi uglavnom energente te neprerađene sirovine. Glavni trgovinski partneri su Europa, Angloamerika te Indija i Kina.

Industrija u Africi je slabije razvijena jer nedostaje obrazovanih stručnjaka, nedostatak električne energije, nedostaje kapital, moderna mehanizacija,...

Afrika ima velike prirodne resurse kao što su: nalazišta plina i nafte, rude, vodna snaga, velike količine insolacije,...

I dok su Bocvana i Namibija poznate po proizvodnji dijamanata, Nigerija po proizvodnji nafte, a Južna Afrika po proizvodnji i dijamanata i zlata, Gana je stoljećima bila poznata baš po proizvodnji zlata te je područje te države nosilo naziv Zlatna obala.

Izazovi s kojima se susreću afričke države pri razvoju gospodarstva su svakako kako povećati dohodak po stanovniku, podići životni standard, steći otpornost na svjetske i unutarnje krize,...

Naziv za države koje imaju višegodišnji visoki rast dohotka nazivaju se afričkim gospodarskim lavovima. Nigerija je jedan od primjera gospodarskih lavova zbog svoje razvijene ekonomije, a tu još možemo spomenuti i Republiku Južnu Afriku, Keniju, Ganu,...

Tradicionalna poljoprivreda način je bavljenja poljoprivredom pri čemu se na malim posjedima, uglavnom ručno i bez gnojiva nastoji proizvesti plod. Takav oblik poljoprivrede ima niske prinose i koristi se uglavnom za svoje potrebe.

Postoji niz uzroka nastanka građanskih ratova u Africi, a neki od njih su: problemi uzrokovani kolonijalnim nasljeđem, raspodjela prirodnih resursa, religiozni i rasni sukobi, politička nestabilnost te ekonomski faktori kao što je siromaštvo.

Društveni uzroci siromaštva Afrike su: utjecaji kolonizacije, loša gospodarska politika nakon stjecanja neovisnosti, ratovi, utjecaji multinacionalnih kompanija...

Gospodarsko buđenje Afrike možemo vidjeti kroz službene podatke za 2019. godinu (godina prije korona krize) kada je čak 6 od 10 gospodarstava svijeta s najvišim stopama rasta BDP-a u svijetu bilo iz Afrike. Radi se o Ruandi, Etiopiji, Obali Bjelokosti, Gani, Tanzaniji i Beninu.

Multinacionalne kompanije kao i bivši kolonizatori utjecali su na politički i gospodarski izgled afričkih država. Danas je utjecaj država kolonizatora slabiji, a afričke države se sve više okreću Indiji, Kini i Latinskoj Americi. Multinacionalne kompanije danas i dalje imaju svoje pogone u Africi zbog prirodnih resursa i jeftine radne snage, ali i ta problematika se rješava, ali sporo.

Prirodnogeografski uzroci siromaštva Afrike su prirodne nepogode, nepovoljna klima, reljef.

Danas su u Africi razvijene i neke djelatnosti tercijarnog sektora kao što su turizam, promet, bankarstvo, telekomunikacija,...

Neokolonijalizam je pojam koji označava snažan gospodarski, kulturni, politički i vojni utjecaj kolonijalnih država na afričke države i nakon njihovog osamostaljenja što rezultira njihovom potpunom ovisnošću o silama koje su ih prethodno kolonizirale i slabim razvojem te eksploatacijom prirodnih bogatstava i jeftine radne snage.

Plantaže su veliki zemljišni posjedi, najčešće u vlasništvu stranih kompanija ili kolonijalista na kojima domorodačko stanovništvo često radi za male nadnice i u vrlo lošim radnim uvjetima. Prinosi su na plantažama vrlo veliki, a profit ovisi o cijenama na svjetskom tržištu.

Društveni uzroci siromaštva Afrike su: utjecaji kolonizacije, loša gospodarska politika nakon stjecanja neovisnosti, ratovi, utjecaji multinacionalnih kompanija...

Tržišna poljoprivreda podrazumijeva uzgoj poljoprivrednih kultura na velikim plantažama uz upotrebu mehanizacije i gnojiva. Navedeni oblik poljoprivrede daje veće i redovite prinose i koristi se za uzgoj kultura za potrebe izvoza.

Zbog velikih rudnih bogatstava kojima Afrika obiluje, rudarstvo je najrazvijenija djelatnost kontinenta iza poljoprivrede. Rudarstvo je naročito značajno za prostore Južne i Istočne Afrike bogate dijamantima, kobaltom, uranijem, boksitom, kao i naftom i prirodnim plinom.

Kolonizacija je s jedne strane donijela dobre stvari u Afriku kao što su na primjer: gradnja škola, poboljšanje životnih uvjeta, gradnja željeznice,... Ali promotrimo li to kritički sve je to bilo zbog skrivenih razloga. Tako se željeznica gradila zbog prijevoza ruda do luka, a stanovništvo se obrazovalo kako bi moglo biti produktivnije u radu za kolonizatore.

Gledamo li indeks ljudskog razvoja u Africi većina afričkih država ima niski HDI. Jedino Mauricijus ima vrlo visoki HDI, a države na sjeveru i na jugu imaju visoki HDI.

Prirodnogeografski uzroci siromaštva Afrike su prirodne nepogode, nepovoljna klima, reljef.