Reljef i vode

U Sjevernoj Americi treba kao važnije visoravni izdvojiti:\r

\r
• Veliku zavalu
\r
• Visoravni Columbia i Colorado
\r
• Meksička visoravan - najnaseljeniji dio Meksika gdje je smješten i glavni grad Ciudad de Mexico.
\r

Velika jezera oblikovali su ledenjaci u posljednjem ledenom dobu, koji su iskopali prostrane udoline ispunjene vodom.

Apalačko gorje je staro, rudama iznimno bogato gorje koje se pruža usporedno s atlantskom obalom na istoku Sjeverne Amerike. Osim rudama, bogato je i šumama te vodnim bogatstvom, naročito na svojim istočnim padinama.

Apalačko gorje staro je gorje na istoku SAD-a. Prostor Apalačkog gorja rjeđe je naseljen, a vrhovi planina su zaobljeni što utječe na smanjeno zadržavanje snijega tijekom godine. Bogato je rudama, šumskim prostranstvima te brojnim rijekama.

Najviši vodopad na svijetu, Salto Angel ili Angelov vodopad, nalazi se u jugoistočnom dijelu Gvajanskog gorja u Venezueli. Njegova visina iznosi čak 978 metara, a otkrio ga je američki pilot James Angel po kojemu vodopad i nosi ime.

Altiplano je je najveća visoraan Južne Amerike smještena u središnjem dijelu Andi. Na području Altiplana nalazi se i najviše plovno jezero na svijetu - Titicaca.

Ravnice u Južnoj Americi pružaju se između Andi te Gvajanskog i Brazilskog štita. Ondje se nalazi velika nizina uz rijeku Amazonu koja ima najveće porječje na svijetu. Osim navedene nizine još se nalaze nizine uz rijeke Paranu, Paraguay te Orinoco.

Rijeke atlantskog slijeva su dulje te oko njih nastaju velike nizine. Takve su na primjer rijeke Mississippi i Missouri u Sjevernoj Americi i Amazona u Južnoj Americi.

Kordiljeri se dijele ovisno na područje pružanja pa tako razlikujemo:\r

\r
• Stjenjak u Sjevernoj Americi - najviši vrh je na Aljasci (Denali)
\r
• Ande u Južnoj Americi - najviši vrh je Aconcagua
\r

Tepui su izolirane planinske formacije ravnih vrhova koje dominiraju krajobrazom Gvajanskog visočja.

Kanadski štit je dio pretkambrijske geološke jezgre Sjeverne Amerike, bogat rudama i najstariji dio kontinenta.

Kordiljeri su najduži planinski lanac na svijetu koji se pruža zapadom američkog kopna, a taj je lanac mladih nabranih planina nastao pomicanjem i podvlačenjem litosfernih ploča na toj strani američkog kopna. U Sjevernoj Americi taj se lanac naziva Stjenjak, u Srednjoj Americi Sierra Madre, a u Južnoj Americi Ande.

Velika jezera nastali su djelovanjem ledenjaka na granici SAD-a i Kanade, a s rijekom St. Lawrence čine važan plovni put. Razlikujemo pet velikih jezera: Superior, Michigan, Huron, te Erie i Ontario između kojih se nalaze Niagarini vodopadi.

Kanadski štit obuhvaća prostor oko Velikih jezera, Hudsonova zaljeva, pa sve do Grenlanda.

Prastari dijelovi Sjeverne i Južne Amerike nastali su u prekrambriju te u izrazito bogati rudama, a prekriveni su često mlađim naslagama. Prastari dijelovi Sjeverne i Južne Amerike su Kanadski štit, Brazilski štit i Gvajanski štit.

Najveća visoravan Južne Amerike naziva se Altiplano i nalazi se na prostoru Andi na prosječnoj nadmorskoj visini od oko 3.700 metara. Altiplano je jedno od najvažnijih središta naseljenosti južnoameričkih planinskih područja, a na njemu se smjestio i glavni grad Bolivije, La Paz.

Smješten u venezuelskom dijelu Gvajanskog gorja, Angel pada s visine od gotovo 1000 metara.

Naziv za južnoamerički dio Kordiljera je Ande, odnosno u originalu, na španjolskom jeziku, Cordilleras de los Andes. S obzirom da u različitim dijelovima američkog kopna ovaj lanac nosi različite nazive, valja istaknuti kako u Srednjoj Americi Kordiljeri nose naziv Sierra Madre, a u Sjevernoj Americi Stjenjak.

Najviši vrh Južne Amerike naziva se Aconcagua i nalazi se na prostoru planinskog lanca Andi južno od visoravni Altiplano, a visok je 6.962 metra. Radi se o najvišem vrhu ne samo američkog kopna, već i najvišem planinskom vrhu izvan Azije.

U Amerikama razlikujemo četiri reljefne cjeline, a to su:\r

\r
• Prastari štitovi
\r
• Stara gorja
\r
• Mlade planine
\r
• Ravničarska područja
\r

Stjenjak je skupni naziv za Kordiljere u Sjevernoj Americi premda se oni pružaju u nekoliko nizova koji imaju lokalne nazive. Izvorni naziv Stjenjaka, na engleskom jeziku, glasi Rocky Mountains. U Srednjoj Americi Kordiljeri nose naziv Sierra Madre, a u Južnoj Americi Ande.

Koridljeri su se krenuli izdizati u mezozoiku, a kasnije je na izdizanje utjecao i rad litosfernih ploča s obzirom da se zapad Amerika nalazi na rubu Pacifičkog vatrenog prstena. Između planinskih nizova Kordiljera nalaze se visoravni i zavale koje su zbog planina izolirane i uglavnom suhe.

Velika zavala nalazi se u međuplaninska je kotlina na zapadu SAD-a. U njoj se nalazi veliki broj jezera od kojih je najveće Veliko slano jezero.

Najdulja rijeka Sjeverne Amerike je rijeka Mississippi, duga preko 3.700 kilometara, koja protječe Velikom središnjom nizinom između Stjenjaka sa zapada i Apalačkog gorja prikupljajući brojne pritoke od kojih je najveća rijeka Missouri.

Grand Canyon je rezultat milijuna godina erozije rijeke Colorado i jedno je od najpoznatijih prirodnih čuda svijeta.

Područje oko rijeke Mississippi je velika ravnica koja se smjestila između Kordiljera i Apalačkog gorja gdje se u prošlosti taložio prapor djelovanjem vjetra. Prapor je izrazito povoljan za razvoj poljoprivrede jer stvara plodno tlo.

Vodopad Angel najviši je vodopad u svijetu. Nalazi se u Venezueli u dijelu Gvajanskog gorja, a ime je dobio prema američkom pilotu koji ga je otkrio Jamesu Angelu.

Linija vodopada predstavlja nagli pad terena između nizine i gorja i važno je hidroenergetsko područje.

Amazona je najdulja rijeka Južne Amerike s duljinom od 6.500 kilometara (prema nekim istraživanjima možda je čak dulja i od Nila koji se često smatra najduljom rijekom svijeta), a također je i rijeka najbogatija vodom te rijeka s najvećim porječjem na svijetu.

Rijeke koje imaju slijev Tihog oceana su uglavnom brze i kratke što pogoduje razvoju hidroelektrana. Takve su na primjer rijeke Columbia i Colorado.

Brazilsko i Gvajansko visočje prastari su dijelovi u Južnoj Americi koji se nalaze na Gvajanskom i Brazilskom štitu. Bogati su rudama, što je utjecalo na gospodarski razvoj država u kojima se prostiru.

Tepui su planine ravnih vrhova poznate na Gvajanskom gorju. U doslovnom prijevodu na materinjem jeziku ondašnjeg stanovništva tepui znači \"kuća bogova\".

Linija vodopada je prostor Apalačkog gorja koji je naziv dobio zbog brzaca i vodopada. Ovaj prostor izuzetno je važan zbog hidroenergetskog potencijala. Na samom prijelazu između nizine i Apalačkog gorja nastali su i neki veliki gradovi u SAD-u, a među njima je i glavni grad Washington.

Kanadski štit prastari je dio Sjeverne Amerike te je izrazito bogat rudama. Prostire se od rijeke St- Lawrence i Velikih jezera, oko arktičkih otoka, Hudsonova zaljeva i na Grenlandu. Ima oblik zdjele koji je nastao djelovanjem ledenjaka u posljednjem ledenom dobu.

Najviši vrh Sjeverne Amerike naziva se Denali i nalazi se na prostoru Aljaske na sjeverozapadu Sjeverne Amerike, a visok je 6.190 metara. Također je poznat i po svom prijašnjem nazivu, odnosno onom kojega je nosio do 2015. godine: Mount McKinley.

Grand Canyon jedan je od nacionalnih parkova u SAD-u nastao na rijeci Colorado. Nalazi se u sjeverozapadnoj Arizoni u SAD-u, a poznat je po predivnim kanjonima nastalima djelovanjem rijeke Colorado.