Raznolikost Azije

Dogovorenu granicu između Azije i Europe čine: gorje Ural, rijeka Ural, Kaspijsko jezero, Kavkaz, Crno more, Bospor, Mramorno more i Dardaneli.

Veće azijske otočne skupine su Japansko otočje, Filipini i Indonezija koja predstavlja i najveću otočnu skupinu na Zemlji.

Površina Azije je 44,3 milijuna četvornih kilometara što je čini najvećim kontinentom na Zemlji.

U Aziji kao važniji i veći poluotoci izdvajaju se: Kamčatka, Čukotski poluotok, Indokina, Mala Azija, Arapski poluotok (najveći azijski), Korejski poluotok, Malajski poluotok i Indijski poluotok.

Azija je smještena u žarkom, sjevernom umjerenom i sjevernom hladnom toplinskom pojasu. Nalazi se sjeverno i južno od ekvatora i najvećim dijelom istočno od početnog meridijana.

Mrtvo more najveća je depresija u Aziji, ali i na Zemlji. Osim što je najveća depresija ima i najveću slanost od čak 332 promila.

Euroazija je kopnena cjelina koju čine Europa i Azija.

Veće azijske otočne skupine su: Malajsko otočje, Filipini i Indonezija koja predstavlja i najveću otočnu skupinu na Zemlji.

Bajkalsko jezero, smješteno u Rusiji, najdublje je jezero ne samo u Aziji, već i na cijelom svijetu s dubinom od preko 1.600 metara. Ujedno se radi i o najdubljoj kriptodepresiji što znači da mu se površina nalazi iznad, a dno ispod morske razine.

Geografski položaj nekog područja određuje se u odnosu na druga područja u blizini.

Najveće jezero na svijetu također se smjestilo u Aziji, a dio je i granice između Europe i Azije - Kaspijsko jezero.

Najveće jezero na svijetu također se smjestilo u Aziji, a dio je i granice između Europe i Azije - Kaspijsko jezero.

Beringov prolaz razdvaja Aziju i Sjevernu Ameriku, no zbog svog položaja na sjeveru dvaju kontinenata nema veliku prometnu važnost. Naime, na obalama Beringovog prolaza naseljenost je vrlo rijetka, a ni činjenica da povezuje Arktički i Tihi ocean ne pridaje mu veću važnost.

Azijska obala je razvedena s velikim i širokim zaljevima te mnogobrojnim otocima i poluotocima.

Azija ima povoljan geografski položaj jer se nalazi između Sjeverne Amerike, Australije i Europe.

Bospor i Dardaneli su morski prolazi koji odvajaju Europu i Aziju, a spajaju Crno i Sredozemno more. Osim ovim prolazima, granica Europe i Azije između Arktičkog oceana i Kaspijskog jezera proteže se gorjem Ural i rijekom Ural u Rusiji, a nastavlja se na gorje Kavkaz te Crno more.

Najprometniji pomorski prolazi u Aziji su Bab al-Mandab (Crveno more - Indijski ocean), Sueski kanal (Sredozemno more - Crveno more), Malajski prolaz (Indonezija - Malajski poluotok) i Hormuz (Omanski zaljev - Perzijski zaljev) i Bospor (Crno more- Sredozemno more). Važnost ovih pomorskih prolaza proizlazi jer skraćuju put između mora i oceana i kroz njih se odvija velika količina prometa.

Granica između Afrike i Azije je umjetno prokopan Sueski kanal koji je prokopan u 19. stoljeću i važan je jer se njegovim puštanjem u promet skratio put od Sredozemnog mora do Indijskog oceana. Osim Sueskog kanala dio granice su Crveno more i Bab al-Mandab.

Površina Azije je 44,3 milijuna četvornih kilometara što je čini najvećim kontinentom na Zemlji. Usporedbe radi, Europa ima površinu od oko 10 milijuna četvornih kilometara, što bi značilo da je Azija četiri puta veća od Europe.

Mrtvo more najveća je depresija u Aziji, ali i na Zemlji. Osim što je najveća depresija ima i anjveču slanost od čal 332 promila.

Singapore, jedna od najvećih svjetskih luka i glavni grad države Singapur razvio se na obalama Malajskog prolaza. Njegov položaj je izrazito bitan jer se nalazi na najbližem pomorskom putu između Europe (kao i Južne i Jugozapadne Azije) i Istočne Azije te Tihog oceana.

Euroazija je kopnena cjelina koju čine Europa i Azija. Azija i Europa zapravo su jedna kopnena cjelina, ali zbog kulture, gospodarskih razlika i povijesnih razlika podijeljene na dva kontinenta.

Azija je smještena u žarkom, sjevernom umjerenom i sjevernom hladnom toplinskom pojasu. Nalazi se sjeverno i južno od ekvatora i najvećim dijelom istočno od početnog meridijana.

Dvije najmnogoljudnije države svijeta nalaze se u Aziji, a to su Kina i Indija koje zajedno imaju nešto manje od 3 milijarde stanovnika.

Najviši vrh planinskog lanca Himalaja, azijskog kontinenta, kao i najviši svjetski vrh naziva se Mount Everest, a nalazi se 8.849 metara iznad razine mora. Pronalazimo ga na granici Kine i Nepala gdje se nalaze i brojni drugi vrhovi viši od 8.000 metara.

U Aziji kao važniji i veći poluotoci izdvajaju se: Indokina, Arapski poluotok, i Dekanski poluotok.

Azija i Europa su podijeljene na dva kontinenta zbog velikih razlika u kulturi, tradiciji i povijesnih razloga.

Azija ima veliku klimatsku raznolikost što vidimo i iz najviše i najniže temperature zraka izmjerene u Aziji. Najviša temperatura izmjerena je u Iranu i iznosi 54°C, a najniža temperatura izmjerena je u Ruskoj Federaciji, a iznosi -67,7°C.

Himalaja je najviša planina na Zemlji s najvišim vrhom Mt. Everestom (8849m).

Dogovorenu granicu između Azije i Europe čine: gorje Ural, rijeka Ural, Kaspijsko jezero, Kavkaz, Crno more, Bospor, Mramorno more i Dardaneli. Važno je naglasiti kako je ovo prirodna granica Europe i Azije, a politička granica ova dva kontinenta prati zapadnu granicu Ruske Federacije.

Azija broji oko 4.3 milijarde stanovnika čime zauzima prvo mjesto prema veličini i broju stanovnika među kontinentima. Broj stanovnika Azije i dalje raste.

Granicu između Azije i Australije čine Timorsko i Arafursko more.

Geografski smještaj određuje se pomoću geografske mreže, odnosno meridijana i paralela.

Granicu između Azije i Australije čine Timorsko i Arafursko more.

U Aziji kao važniji i veći poluotoci izdvajaju se: Indokina, Arapski poluotok, i Dekanski poluotok.

Granicu između Azije i Sjeverne Amerike čini Beringov prolaz.

Azijska obala je razvedena s velikim i širokim zaljevima te mnogobrojnim otocima i poluotocima. Veće azijske otočne skupine su: Malajsko otočje, Filipini i Indonezija koja predstavlja i najveću otočnu skupinu na Zemlji.

Granica između Afrike i Azije je umjetno prokopan Sueski kanal koji je prokopan u 19. stoljeću i važan je jer se njegovim puštanjem u promet skratio put od Sredozemnog mora do Indijskog oceana. Osim Sueskog kanala dio granice su Crveno more i Bab al-Mandab.

Kriptodepresija je vodena površina koja ima površinu iznad razine mora, a dno ispod. Najdublja takva kriptodepresija u svijetu je Bajkalsko jezero koje se nalazi u Aziji, a čija je dubina 1165m.