Učitavam...
Kako se naziva najtočnija metoda određivanja našeg stajališta na karti?
Najtočnija metoda određivanja našeg stajališta na karti naziva se metoda presijecanja pravaca. Ova metoda, ukratko, funkcionira tako što odaberemo dva istaknuta objekta, izračunamo obrnute azimute tih objekata, ucrtamo ih na kartu i na sjecištu dobijemo svoje stajalište na karti.
Azimut smjera nasuprot objekta kojega promatramo naziva se:
Azimut smjera nasuprot objekta kojega promatramo naziva se obrnuti azimut. Primjerice, obrnuti azimut od 180° je 0°, a u odnosu na 270° obrnuti azimut iznosi 90°.
Prilikom korištenja topografske karte, koji predmet trebamo koristiti kako bismo ju usjeverili?
Prilikom korištenja topografske karte, koristimo kompas kako bismo ju usjeverili. Kompas postavimo uz rub geografske karte, držimo ju vodoravno i okrećemo zajedno s kompasom sve dok se obilježeni vršak magnetne igle ne poklopi sa smjerom sjevera.
Kako nazivamo vodoravni kut koji zatvara smjer sjevera sa smjerom našeg kretanja?
Vodoravni kut koji zatvara smjer sjevera sa smjerom našeg kretanja naziva se azimut. Mjeri se u smjeru kretanja kazaljke na satu i seže od 0 do 360 stupnjeva. Azimut od 0° ili 360° označava sjever, 90° istok, 180° jug, a 270° zapad.
Na koju se stranu svijeta krećemo ako je azimut našeg kretanja 180°?
Azimut juga iznosi 180 stupnjeva, odnosno ako se krećemo točno prema jugu, kut između našeg kretanja i smjera juga je 180°.
Određivanje strana svijeta i svoga stajališta naziva se:
Orijentacijom nazivamo određivanje kako svoga stajališta, tako i strana svijeta koristeći različite metode. Pri orijentaciji najčešće koristimo geografsku kartu, u digitalnoj ili tiskanoj verziji.
Kako izračunavamo obrnuti azimut ako je osnovni azimut veći od 180°?
Osim azimuta postoje i obrnuti azimuti, a njih računamo tako da ako je kut manji od 180° dodamo mu vrijednost kuta od 180° (npr. azimut je 2°, a kada dodamo 180° dobijemo obrnuti azimut od 182°), a kada je azimut veći od 180° od njega ćemo oduzimati 180° (npr. azimut je 250°, znači da je obrnuti azimut 250° - 180° = 70°).
Što znači pravilna orijentacija geografske karte u terenskom radu?
Kompas kada koristimo uz geografsku kartu potrebno ga je staviti uz donji lijevi ili desni rub karte jer na kartama sjever na gornjem dijelu karte, a jug na donjem. Zatim je tako položen kompas uz rub karte potrebno okretati dok se smjer sjevera na karti i kompasu ne poklope te tako usjeverimo kartu. Nakon toga je potrebno pronaći orijentire u prostoru pomoću kojih je onda lako odrediti naše stajalište. Najtočnija metoda određivanja stajališta je ona presijecanjem pravaca, a za to je potrebno naučiti određivati azimute.
Koji od navedenih nizova predstavlja moguće načine ili pomagala u orijentaciji?
Danas se možemo orijentirati na razne načine: pomoću GNSS-a, pomoću zvijezde Sjevernjače na sjevernoj polutci, pomoću mahovina, pomoću godova na drvetu, pomoću geografskih karata,...
Orijentacija pomoću satelitske navigacije uključuje pristup kojem sustavu?
Orijentacija pomoću satelitske navigacije uključuje pristup sustavu GNSS što je skraćenica za Globalni navigacijski satelitski sustav. Taj sustav koriste brojne mobilne aplikacije koje koristimo u svakodnevnom životu.
Izbaci uljeza među korisnim internetskim stranicama povezanima uz digitalne karte i orijentaciju.
Pri planiranju putovanja, kao i pri orijentaciji u prostoru, izrazito su korisni servisi poput Google karata ili HAKmapa koje nam služe za navigaciju, dok Geoportal Državne geodetske uprave nudi niz prostornih podataka i karata.
Koliko stupnjeva iznosi azimut sjevera?
Azimut sjevera iznosi 0 stupnjeva (ili 360°), odnosno ako se krećemo točno prema sjeveru, kut između našeg kretanja i smjera sjevera je 0°.
Azimuti koji iznose 90° i 270° odnose se na koje strane svijeta?
Promatrajući azimute glavnih strana svijeta, gledajući u smjeru kazaljke na satu, azimut sjevera iznosi 0 stupnjeva (ili 360°), azimut istoka iznosi 90°, azimut juga je suprotan sjeveru - 180°, a azimut zapada 270°.
Prilikom orijentacije u prostoru, bitno je pronaći jasno vidljive orijentire. Koji od ovih pojmova NIJE lako uočljiv orijentir u prostoru?
Prilikom orijentacije u prostoru, bitno je pronaći jasno vidljive orijentire. Najčešće se radi o visokim ili vrlo istaknutim objektima i pojavama u prostoru među kojima su planinski ili brdski vrhovi, zvonici crkvi, kule i sl.
Minimalno koliko istaknutih objekata u prostoru moramo odabrati kako bismo koristili metodu presijecanja pravaca?
Kako bismo koristili metodu presijecanja pravaca moramo odabrati minimalno dva istaknuta objekta u prostoru. Nakon što odaberemo dva istaknuta objekta, izračunamo obrnute azimute tih objekata, ucrtamo ih na kartu i na sjecištu dobijemo svoje stajalište na karti.