Orijentacija u prostoru

Osim azimuta postoje i obrnuti azimuti, a njih računamo tako da ako je kut manji od 180° dodamo mu vrijednost kuta od 180° (npr. azimut je 2°, a kada dodamo 180° dobijemo obrnuti azimut od 182°), a kada je azimut veći od 180° od njega ćemo oduzimati 180° (npr. azimut je 250°, znači da je obrnuti azimut 250° - 180° = 70°).

Danas se možemo orijentirati na razne načine: pomoću GNSS-a, pomoću zvijezde Sjevernjače na sjevernoj polutci, pomoću mahovina, pomoću godova na drvetu, pomoću geografskih karata,...

Azimut juga iznosi 180 stupnjeva, odnosno ako se krećemo točno prema jugu, kut između našeg kretanja i smjera juga je 180°.

Kako bismo koristili metodu presijecanja pravaca moramo odabrati minimalno dva istaknuta objekta u prostoru. Nakon što odaberemo dva istaknuta objekta, izračunamo obrnute azimute tih objekata, ucrtamo ih na kartu i na sjecištu dobijemo svoje stajalište na karti.

Orijentacija pomoću satelitske navigacije uključuje pristup sustavu GNSS što je skraćenica za Globalni navigacijski satelitski sustav. Taj sustav koriste brojne mobilne aplikacije koje koristimo u svakodnevnom životu.

Orijentacija pomoću satelitske navigacije omogućava precizno određivanje položaja korisnika na Zemlji koristeći signale sa satelita u orbiti. Ova tehnologija se koristi u raznim uređajima kao što su GPS sistemi u automobilima i pametnim telefonima za navigaciju i praćenje rute.

Odrediti stajalište metodom presijecanja pravaca je zapravo vrlo jednostavno. Za početak pronađemo dva objekta u prostoru koju su nam jasno vidljivi te im pomoću karte odredimo azimute. Nakon što smo izračunali azimute odredimo i obrnute azimute objektima te ih ucrtamo na karti. Mjesto gdje se sijeku obrnuti azimuti na karti je naše stajalište.

Orijentacijom nazivamo određivanje kako svoga stajališta, tako i strana svijeta koristeći različite metode. Pri orijentaciji najčešće koristimo geografsku kartu, u digitalnoj ili tiskanoj verziji.

Promatrajući azimute glavnih strana svijeta, gledajući u smjeru kazaljke na satu, azimut sjevera iznosi 0 stupnjeva (ili 360°), azimut istoka iznosi 90°, azimut juga je suprotan sjeveru - 180°, a azimut zapada 270°.

Orijentacija karte podrazumijeva da se stajalište i strane svijeta u prirodi i na geografskoj karti usklade.

Kompas kada koristimo uz geografsku kartu potrebno ga je staviti uz donji lijevi ili desni rub karte jer na kartama sjever na gornjem dijelu karte, a jug na donjem. Zatim je tako položen kompas uz rub karte potrebno okretati dok se smjer sjevera na karti i kompasu ne poklope te tako usjeverimo kartu. Nakon toga je potrebno pronaći orijentire u prostoru pomoću kojih je onda lako odrediti naše stajalište. Najtočnija metoda određivanja stajališta je ona presijecanjem pravaca, a za to je potrebno naučiti određivati azimute.

Kompas kada koristimo uz geografsku kartu potrebno ga je staviti uz donji lijevi ili desni rub karte jer na kartama sjever na gornjem dijelu karte, a jug na donjem. Zatim je tako položen kompas uz rub karte potrebno okretati dok se smjer sjevera na karti i kompasu ne poklope te tako usjeverimo kartu. Nakon toga je potrebno pronaći orijentire u prostoru pomoću kojih je onda lako odrediti naše stajalište. Najtočnija metoda određivanja stajališta je ona presijecanjem pravaca, a za to je potrebno naučiti određivati azimute.

Azimut smjera nasuprot objekta kojega promatramo naziva se obrnuti azimut. Primjerice, obrnuti azimut od 180° je 0°, a u odnosu na 270° obrnuti azimut iznosi 90°.

Azimut sjevera iznosi 0 stupnjeva (ili 360°), odnosno ako se krećemo točno prema sjeveru, kut između našeg kretanja i smjera sjevera je 0°.

Azimut je kut što ga zatvara smjer našeg kretanja sa smjerom sjevera. Azimut iznosi od 0° do 360°, a vrijednosti se određuju u smjeru kazaljke na satu. Azimut sjevera je 0° ili 360°, istoka 90°, juga 180° i zapada 270° i to je dobro znati radi lakše orijentacije.

Orijentirati se znači odrediti svoje stajalište i glavne strane svijeta.

Osim azimuta postoje i obrnuti azimuti, a njih računamo tako da ako je kut manji od 180° dodamo mu vrijednost kuta od 180° (npr. azimut je 2°, a kada dodamo 180° dobijemo obrnuti azimut od 182°), a kada je azimut veći od 180° od njega ćemo oduzimati 180° (npr. azimut je 250°, znači da je obrnuti azimut 250° - 180° = 70°).

Vodoravni kut koji zatvara smjer sjevera sa smjerom našeg kretanja naziva se azimut. Mjeri se u smjeru kretanja kazaljke na satu i seže od 0 do 360 stupnjeva. Azimut od 0° ili 360° označava sjever, 90° istok, 180° jug, a 270° zapad.

Najtočnija metoda određivanja našeg stajališta na karti naziva se metoda presijecanja pravaca. Ova metoda, ukratko, funkcionira tako što odaberemo dva istaknuta objekta, izračunamo obrnute azimute tih objekata, ucrtamo ih na kartu i na sjecištu dobijemo svoje stajalište na karti.

Prilikom korištenja topografske karte, koristimo kompas kako bismo ju usjeverili. Kompas postavimo uz rub geografske karte, držimo ju vodoravno i okrećemo zajedno s kompasom sve dok se obilježeni vršak magnetne igle ne poklopi sa smjerom sjevera.