Kontinent nemirnoga ruba

Indijska i Arapska ploča se sudaraju s Euroazijskom pločom što za posljedicu ima veliko izdizanje kopna stvarajući planine i visoravni.

Stara gromadna gorja u Aziji su niska, bogata rudama, zaobljenih vrhova i obrasli vegetacijom. Među značajnijim starim gorjima su: Ural. Atlaj, Sajansko, Stanovojsko i Jablonovsko gorje.

Gorja bogata rudama u Aziji su starog postanka, a među starim gorjima možemo izdvojiti Altaj, Sajansko gorje i Ural.

Razorni vodeni val koji nastaje nakon potresa u podmorju nazivamo tsunami ili cunami. Tsunamiji su posebna prijetnja rubnim područjima Azije uz Pacifički vatreni prsten. Tsunamiji su posebno opasni jer, iako se ne vide na pučini, približavajući obali rastu i mogu dosegnuti visinu od nekoliko desetaka metara.

Himalaja je najviše planinsko područje na Zemlji nastalo podvlačenjem Indijsko-australske ploče pod Euroazijsku. Na Himalaji se nalazi najviši vrh svijeta Mt. Everest s 8849m.

Indijska i Arapska ploča se sudaraju s Euroazijskom pločom što za posljedicu ima veliko izdizanje kopna stvarajući planine i visoravni.

Dekan je geološki iznimno stara i zaravnjena visoravan koja čini jug Indijskog potkontinenta u Južnoj Aziji. Pripadala je prakopnu Gondvani tijekom čijeg je postojanja ovaj prostor zaravnjen, a trenutno se radi o gusto naseljenom prostoru.

Među gusto naseljenim državavama pacifičke Azije ističu se Japan, Filipini i Indonezija.

Mezopotamija je nizina u Jugozapadnoj Aziji između rijeka Eufrat i Tigris, poznata po činjenici da su u njoj nastale brojne prapovijesne i antičke kulture. Mezopotamija, kako u prapovijesti, tako i danas, prostor je velike gustoće stanovništva, odnosno guste naseljenosti.

Mlade ulančane planine u Aziji visoke su, strmih padina i vrhova te nemaju rude i vegetaciju. Među mladim planinama u Aziji ističu se: Himalaja, Toros, Kavkaz, Iransko gorje, Hindukuš, Elburs, Karakorum, Pamir, Kunlun Shan,...

Među gusto naseljenim državavama pacifičke Azije ističu se Japan, Filipini i Indonezija.

Punjab je nizina na uz rijeku Ind na granici Pakistana i Indije. Rijeka Ind ovome području donosi velike količine vode što ga čini plodnim unatoč razmjerno suhom prostoru.

Pacifički vatreni prsten prostor je izrazite vulkanske i seizmičke aktivnosti, a poklapa se s granicom ruba Pacifičke litosferne ploče.

Zapadnosibirska nizina najveća je azijska nizina koja se pruža od gorja Ural na zapadu do rijeke Jenisej na istoku. Uglavnom je to močvarno područje s kratkim ljetom te je jako rijetko naseljena.

Azija se najvećim dijelom nalazi na Euroazijskoj, Indijskoj, Filipinskoj, Arapskoj i dijelu Sjevernoameričke ploče te manjim dijelom na Pacifičkoj i Australskoj ploči.

Nizine u Aziji su važne zbog svoje plodnošću koju omogućuju rijeke koje kroz njih teku. Zbog toga su to gusto naseljena područja u Aziji.

Zavale ravničarska područja okružena gorama i planinama, a među značajnijima u Aziji ističe se Tarimska zavala na zapadu Kine.

Zapadnosibirska nizina najveća je azijska nizina koja se pruža od gorja Ural na zapadu do rijeke Jenisej na istoku. Uglavnom je to močvarno područje s kratkim ljetom te je jako rijetko naseljena.

Tsunami je naziv za velike plimne valove u Aziji koji mogu nastati zbog vulkanske i seizmičke aktivnosti u podmorju, a mogu uzrokovati velike štete.

Većina azijskog kontinenta je starog postanka, a najveće reljefne cjeline starog postanka su kratoni koji se dijele na štitove (prastare stijene na površini) i platforme (prastare stijene s mladim naslagama).

Najviša te površinom najveća visoravan ne samo Azije, već i cijelog svijeta naziva se Tibet, a smještena je sjeverno od planinskog lanca Himalaja. Prosječna nadmorska visina Tibeta iznosi između 4.500 i 5.000 metara.

Velika kineska nizina nalazi se na istoku Azije, a jedna je od najplodnijih nizina u Aziji. Prostor je to kroz koji teku rijeke Chang Jiang i Huang He koje su važne za razvoj poljoprivrede.

Himalaja je najviše planinsko područje na Zemlji nastalo podvlačenjem Indijsko-australske ploče pod Euroazijsku. Na Himalaji se nalazi najviši vrh svijeta Mt. Everest s 8849m.

Žuta rijeka (Huang He) i Modra rijeka (Chang Jiang) tvore Veliku kinesku nizinu, gospodarski izrazito značajnu za Kinu. Također, na području Velike kineske nizine živi gotovo pola milijarde ljudi što ju čini jednim od najmnogoljudnijih i najgušće naseljenih područja svijeta.

Visoravni su zaravnjeni prosotori između planinskih lanaca, a u Aziji se ističu: Tibet (najviša na svijetu), Anatolija i Iranska visoravan.

Nizine Punjab, Hindustan, Asam i Bengal nalaze se u Južnoj Aziji, odnosno na području Indijskog potkontinenta. Nastale su u riječnim dolinama rijeka Ind, Ganges i Brahmaputre koje se protječući tim nizinama ulijevaju u Indijski ocean.

Štitovi u Aziji su goroviti, niski i uravnjeni zbog djelovanja unutarnjih i vanjskih utjecaja kroz dugi niz godina.

Među najgušće naseljena područja u Aziji ubrajamo: Južnu Aziju, Indokinu, Istok Azije te otočja Japansko, Filipinsko i Indonezijsko. Među rijetko naseljena područja ubrajamo Jugozapadnu Aziju, Središnju i Sjevernu Aziju.

Azijske nizine uglavnom su položene uz rijeke, a među većima treba izdvojiti: Punjab (uz Ind), Hindustan (uz Ganges), Asam (uz Brahmaputru), Bengal (uz Bengal i Brahmaputru) te Mezopotimaija (uz Tigris i Eufrat).

Štitovu u Aziji su: Sibirski štit, Sjeverni i Južni kineski štit, Indijski štit i Arapski štit. Od platformi u Aziji se ističe Sibirska platforma.

Zavale ravničarska područja okružena gorama i planinama, a među značajnijima u Aziji ističe se Tarimska zavala na zapadu Kine.

Štitovu u Aziji su: Sibirski štit, Sjeverni i Južni kineski štit, Indijski štit i Arapski štit. Od platformi u Aziji se ističe Sibirska platforma.

Većina azijskog kontinenta je starog postanka, a najveće reljefne cjeline starog postanka su kratoni koji se dijele na štitove (prastare stijene na površini) i platforme (prastare stijene s mladim naslagama).

Indijska ploča se podvlači pod Euroazijsku ploču što za posljedicu ima izdizanje planina.