Kontinent i zemlja crvenog srca

Australija je sa svojih 7,7 milijuna kvadratnih kilometara najmanji od sedam svjetskih kontinenata te, ne računajući nenaseljenu Antarktiku, kontinent s najmanjim brojem stanovnika. Ipak, promatramo li državu Australiju, radi se o jednoj od najvećih svjetskih država, šestoj u poretku.

Na sjeveru Australije pružaju se prašumska i savanska klima gdje padaline donosi ljetni monsun. Na jugozapadu i jugu se pružaju sredozemna i umjereno topla vlažna klima, a većina države u unutrašnjosti ima suhu klimu.

Australija je smještena istočno od početnog meridijana te južno od ekvatora. Australija se nalazi u dva toplinska pojasa, a to su žarki i južni umjereni toplinski pojas.

Creeks je naziv za povremene vodene tokove u Australiji. Creeksovi nastaju za vrijeme velikih količina padalina.

Prastari stijenski sastav ovog područja razlog je bogatstva rudama poput željeza, cinka i bakra.

Australija je najkišovitija na sjeveru te istoku kontinenta gdje padaline donose zračne mase s oceana. S druge strane, unutrašnjost Australije je gotovo bez padalina te ondje prevladavaju pustinje.

Veliki koraljni greben nalazi se uz istočnu obalu Australije i najdulji je takav greben u svijetu s duljinom većom od 2.000 kilometara. Ovaj poznati greben posljednjih se desetljeća suočava s opasnošću od izumiranja s obzirom na porast temperature mora zbog klimatskih promjena te zbog povećanog broja turista.

NP Kakadu jedan je od najpoznatijih nacionalnih parkova Australije. Nalazi se u području Sjevernog teritorija, a poznat je po tragovima naseljenosti iz doba prapovijesti.

Arteške zavale su područja s velikim količinama ukliještene vode na velikim dubinama. Najveća takva arteška zavala je Velika arteška zavala koja se nalazi u Središnjoj australskoj nizini.

Arteška voda je podzemna voda smještena između dvaju nepropusnih slojeva, a na površinu se dovodi bušenjem arteških bunara. Navedena voda se najviše koristi za navodnjavanje i industriju.

Veliki koraljni greben nalazi se uz istočnu obalu Australije i najdulji je takav greben u svijetu s duljinom većom od 2.000 kilometara. Ovaj poznati greben posljednjih se desetljeća suočava s opasnošću od izumiranja s obzirom na porast temperature mora zbog klimatskih promjena.

Središnja australska nizina pruža se od zavale rijeke Murray na jugu do zaljeva Carpentaria na sjeveru. Na ovome području nalazi se i slano jezero Eyre te veliki broj arteških bunara zbog kojih područje nosi i naziv Veliki arteški bazen.

Australija je sa svojih 7,7 milijuna kvadratnih kilometara najmanji od sedam svjetskih kontinenata te, ne računajući nenaseljenu Antarktiku, kontinent s najmanjim brojem stanovnika. Ipak, promatramo li državu Australiju, radi se o jednoj od najvećih svjetskih država, šestoj u poretku.

Australija je na zapadu okružena Indijskim oceanom, a na istoku Tihim oceanom. Na istoku se nalazi Koraljno more, na sjeveru Timorsko i Arafursko more. Torresovim prolazom Australija je odvojena od Nove Gvineje, a Bassovim prolazom od Tasmanije. Na sjeveru Australije nalazi se i zaljev Carpentaria, a na jugu se nalazi Veliki australski zaljev.

U većini središnjeg i zapadnog dijela Australije javlja se pustinjska klima, odnosno prevladavaju pustinje zbog položaja uz južnu obratnicu. Oko pustinja javlja se pojas stepske klime koji prelazi u umjerene klime na jugu i istoku, a na sjeveru kontinenta javljaju se tropske kišne klime.

Veliko razvodno gorje nalazi se na istoku kontinenta i dijelu Tasmanije. Prostor je bogat rudama, a ondje se nalazi i najviša australska planina - Australske Alpe s najvišim vrhom Mt. Kosciuszko.

Klokani su tobolčari koji žive u Australiji. Ime su dobili tako što je jedan domorodac uzviknuo \"ken-gu-ru\" dok su članovi Cookove posade promatrali njima do tada nepoznatu životinju - klokana.

Uluru je monolit građen od crvenog pješčenjaka i jedan od najviših takvih u svijetu sa svojih 863m. Ovaj monolit smatra se svetim mjestom za Aboridžine, a proglašen je nacionalnim parkom i zaštićen je UNESCO-m.

Geološki, Australija je dio prastarog superkontinenta Gondvane, bez mlađih planinskih lanaca.

Premda je australska obala vrlo slabo razvedena, jugoistočno od kontinenta nalazi se relativno veliki otok, Tasmanija. Tasmanija je zbog svoje veličine te broja stanovnika od preko pola milijuna jedna od australskih saveznih država, a poznata je još i po endemskoj životinji koja se naziva tasmanijski vrag.

Većina unutrašnjosti Australije prekrivena je pustinjama zbog izrazite suhoće i visokih temperatura.

James Cook istražio je i kartirao istočnu obalu Australije 1770., nakon čega počinje kolonizacija.

Najviši vrhovi Australije nalaze se u Velikom razvodnom gorju na istoku kontinenta, točnije na njegovom jugoistočnom dijelu koji se naziva Australske Alpe. Tu se nalazi i najviši vrh Australije koji nosi naziv Mount Kosciuszko i doseže visinu od 2.228 metara.

Zapadnoaustralski ravnjak kako mu i samo ime govori zatravnjen je prostor na zapadu Australije i prastarog je postanka. Zbog prastarog postanka obiluje rudama kao što su bakar, cink, željezo,.. Prostor prekrivaju pustinje i polupustinjska područja te je stoga rijetko naseljeno.

Uluru - Kata Kjuta ili Ayers Rock jedna je od najpoznatijih australskih znamenitosti i nacionalni simbol. Radi se o velebnoj stijeni i svetoj gori australskih domorodaca smještenoj u središtu kontinenta koja doseže visinu od 335 metara u odnosu na okolnu pustinjsku ravnicu.

Australija je kontinent koji obiluje endemskim vrstama. Tako kao životinjske vrste možemo izdvojiti klokana, koalu, čudnovatog kljunaša,... Kao najpoznatija biljna endemska vrsta za Australiju je eukaliptus.

Australija je slabo razveden kontinent. Od većih otoka možemo izdvojiti Tasmaniju koja se nalazi jugoistočno od Australije.

Čudnovati kljunaš jedna je od endemskih vrsta Australije. Poznat je po tome što je rijetki sisavac koji liježe jaja.

Australija je uglavnom prastarog postanka i dio je starog prakontinenta Gondvane. Osim prastarih dijelova možemo pronaći i stare planine, ali zato u Australiji nećemo naći mlada gorja.

Australija je otkrivena 1770. godine, a otkrio ju je James Cook. Nakon kartiranja i istraživanja istočne obale Australije započelo njeno naseljavanje.

Nacionalni park Kakadu na sjeveru Australije poznat je po arheološkim nalazištima i starim slikama.

Australija leži na granici žarkog pojasa na sjeveru i umjerenog pojasa na jugu.

Creeks su tipični za australsku unutrašnjost – vodeni tokovi koji teku samo tijekom obilnih kiša.

Najviši vrh Australije nalazi se u Velikom razvodnom gorju, točnije na njegovom jugoistočnom dijelu koji se naziva Australske Alpe. Sam vrh naziva se Mount Kosciuszko i doseže visinu od 2.228 metara, što ga čini najnižim među najvišim vrhovima kontinenata.

Sjeverni dio Australije prekrivaju prašume s obzirom na prašumsku klimu. Unutrašnjost je pusta, ali mogu se naći stepe i savane. Jugoistočni dio Australije zauzimaju listopadne šume.

Australija je reljefno podijeljena na tri reljefne cjeline:\r

\r
1. Veliko razvodno gorje
\r
2. Zapadnoaustralski ravnjak
\r
3. Središnja australska nizina
\r

Sredozemnu klimu u Australiji nalazimo na jugu i jugozapadu države-kontinenta gdje utjecaj glavnih zapadnih vjetrova omogućuje pojavu ovog klimatskog tipa. Osim sredozemne klime, među umjerenim klimama na australskom kontinentu valja izdvojiti i umjerenu toplu vlažnu klimu koju nalazimo na jugoistoku i istoku Australije, uz manje dijelove sjeveroistoka koji imaju sinijsku klimu.

Rijeka Murray je najduža stalna rijeka Australije i ključna za navodnjavanje i poljoprivredu.

Najvažnije rijeke u Australiji su Murray koja je i najduža stalna rijeka te rijeka Darling koja je rijeka s najduljim tokom, ali ona zna presušiti zimi. Područja uz navedene rijeke pogodna su za poljoprivredu zbog vodnih resursa koji se koriste za navodnjavanje.