Klima i vegetacija Afrike

Dezertifikacija je naziv za proces širenja pustinja što rezultira gubitkom vrijednih poljodjelskih površina te nemogućnošću života i naseljenosti na dezertificiranom području. Za dezertifikaciju je često kriv čovjek, u slučajevima kada crpi previše vode, prenamjenjuje tlo u obradive površine i sl.

Degradacijom šuma i travnjaka nastale su poljoprivredne površine u Africi koje se danas koriste i za uzgoj žitarica kao što su proso i fonio.

Sahara je, za razliku od sadašnje vruće pustinje s oskudnim životom, u razdoblju od 9 do 6 tisuća godina prije Krista bila savana prepuna života, što dokazuju životinjski ostaci, paleoklimatski podaci i ljudski crteži savanskih životinja.

Krajnji sjever i jug Afrike imaju sredozemnu klimu, a ondje se uzgajaju sredozemne kulture kao što su masline, vinova loza i agrumi.

Stepska klima u Africi pruža se oko Sahare i dijelovima visoke Afrike. Obilježje stepske klime je postojanost sušnog razdoblja i količina padalina ne prelazi 600m godišnje.

Na jugozapadnoj obali Afrike smjestila se pustinja Namib, nastala pod utjecajem hladne Benguelske morske struje koja hladi zrak koji dolazi s Atlantika i onemogućuje padaline nad Namibom što rezultira vrlo niskom količinom padalina na ovom prostoru, čak ispod 50 mm godišnje.

U većem dijelu ekvatorske Afrike i područjima sve do 15° geografske širine nalazimo tropske kišne klime (prašumsku i savansku klimu). Ovo područje se okvirno poklapa sa žarkim klimatskim pojasom unutar kojega snažna Sunčeva radijacija i okomit kut upada zraka uvjetuju nastanak ovih klimatskih tipova.

Na afričkom kontinentu sredozemna klima prisutna je na krajnjem jugu kontinenta te na sjeverozapadu uz Sredozemno more. Ta područja pod snažnim su utjecajem mora te se nalaze u područjima gdje se pojavljuju zapadni vjetrovi, što uvjetuje i pojavu ovog klimatskog tipa.

Agulhaska struja nastaje prijelazom iz Mozambičke struje te struji uz sami jug kontinenta.

Dijelovi visoke Afrike, dijelovi na jugu kontinenta i dijelovi uz Sredozemno more imaju umjereno toplu kišnu klimu. U Africi razlikujemo tri tipa umjereno tople kišne klime, a to su: sredozemna, sinijska i umjereno topla vlažna klima.

Kalahari je velika polupustinja koja se nalazi u središnjem dijelu juga Afrike, u istoimenoj zavali okruženoj gorjima. Radi se o području vruće stepske te vruće pustinjske klime gdje je naseljenost rijetka, no živi svijet izrazito bogat, naročito uz područje delte rijeke Okavango koja se nalazi u okviru Kalaharija.

Isparavanje ovisi o zagrijavanju pa je tako područje koje je više zagrijano imati veću količinu isparene vode.

Sinijsku klimu u Africi imaju dijelovi Etiopsko-somalijskog visočja, dio Madagarskara, rubovi zavale Konga i dijelovi Jezerskog i Južnoafričkog visočja.

Na velikim područjima afričkog kontinenta u žarkom pojasu kroz velike dijelove Zapadne, Istočne i Središnje Afrike pronalazimo savansku klimu, čija je glavna karakteristika izmjena kišnih i sušnih razdoblja (koje smo učeći o Aziji nazivali ljetnim i zimskim monsunima).

Sahel je prijelazni pojas iz pustinjske u stepsku i savansku klimu na južnom rubu Sahare koji se također naziva i pojasom gladi jer na tom području žive milijuni ljudi u uvjetima teškog uzgoja hrane. Na ovom području veliki problem predstavljaju sve učestalije suše i klimatske promjene, dezertifikacija i salinizacija tla itd.

Klimatski modifikatori koji utječu na klimu Afrike su: odnos kopna i mora, oblik kontinenta, planetarni vjetrovi, nadmorska visina, reljef i geografska širina.

Stepska klima u Africi pruža se oko Sahare i dijelovima visoke Afrike. Obilježje stepske klime je postojanost sušnog razdoblja i količina padalina ne prelazi 600m godišnje.

Agulhaska struja nastaje prijelazom iz Mozambičke struje te struji uz sami jug kontinenta.

Tropske kišne klime u Africi imaju dva tipa, a to su prašumska i savanska klima. Rasprostranjeniji je savanski tip klime koji se pruža se oko područja sa prašumskom klimom i na istočnoj obali. Gledamo li dijelove Afrike to bi bili dijelovi južno od Sahela, Srednja i dijelovi Istočne i Južne Afrike.

Degradacijom šuma i travnjaka nastale su poljoprivredne površine u Africi koje se danas koriste i za uzgoj žitarica kao što su proso i fonio.

Sinijsku klimu u Africi imaju dijelovi Etiokso-somalijskog visočja, dio Madagarskara, rubovi zavale Konga i dijelovi Jezerskog i Južnoafričkog visočja. Spomenuti prostori pod utjecajem se reljefa, nadmorske visine i geografske širine o kojima ovisi temperatura i količina padalina.

Pustinjska klima u Africi nalazi se oko obratnica gdje su najveće pustinje Sahara, Namib i Kalahari. Sjeverni dijelovi Afrike od svibnja do kolovoza zbog položaja Sunca su topliji, a južni dijelovi su topliji od prosinca do ožujka. Prostor koji ima pustinjsku klimu obilježen je malom količinom padalina i visokim dnevnim temperaturama.

Makija i degradirana šuma te kulture poput vinove loze, agruma i maslina karakteristični su tipovi vegetacijskog pokrova za sredozemnu vegetaciju prisutnu u područjima s istoimenom klimom. Ova područja u Africi nalazimo na krajnjem sjeveru i jugu.

U području žarkoga pojasa Sunce je tijekom dana vrlo visoko što dovodi do jakoga dnevnog zagrijavanja tla. Navedeni prostor cijele godine ima izrazito visoke temperature.

S obzirom da se većina afričkog kontinenta nalazi u žarkom pojasu, a tek krajnji dijelovi u umjerenom klimatskom pojasu, ne čudi činjenica da vlažna snježno-šumska klima nije pretjerano rasprostranjena na kontinentu. Naime, pronalazimo ju samo u najvišim dijelovima Afrike kao što su vrhovi Kilimanjara ili najviši dijelovi Atlasa.

Životinje koje žive u afričkim savanama su žirafe, nosorozi, slonovi, hijene, lavovi,...

U području žarkoga pojasa Sunce je tijekom dana vrlo visoko što dovodi do jakoga dnevnog zagrijavanja tla. Navedeni prostor cijele godine ima izrazito visoke temperature.

Zenitne kiše svakodnevne su obilne kiše karakteristične za područja prašumske klime. One padaju usred dana (kada je Sunce u zenitu po čemu su i dobile ime) uslijed snažnog zagrijavanja kopna te izdizanja vlažnog zraka koje rezultira obilnim padalinama.

Kanarska struja je hladna morska struja koja struji uz sjeverozapadni dio Afrike te ondje skreće prema zapadu i postaje Sjevernoekvatorska struja.

Sahara je najveća afrička pustinja. Sahara koja je danas poznata kao suh i vruć prostor u prošlosti je bila velika savana.

Snježno-šumska klima u Africi može se pronaći u najvišim dijelovima Afrike kao što je vrh Kilimandžara.

Dezertifikacija je proces širenja pustinja. Do navedenog procesa dolazi zbog iseljavanja i degradacije vegetacije.

U niskoj Africi klimatsko-vegetacijski pojasevi pravilno se izmjenjuju od sjevera prema jugu jer nema viših reljefnih prepreka. S druge strane, na području visoke Afrike pojasevi se izmjenjuju pod snažnim utjecajem smjerova pružanja reljefa.

Krajnji jugoistočni rub Afrike jedino je područje kontinenta s umjereno toplom vlažnom klimom, jednom od najpogodnijih za život ljudi. Na ovo područje kontinenta snažan utjecaj imaju Agulhaska i Mozambička struja, tople morske struje koje uz geografsku širinu i smjer vjetrova uvjetuju nastanak ovog klimatskog tipa.

Baobab je karakteristično drvo savanskih prostora prepoznatljivo po svojoj širokoj krošnji i deblom u obliku boce, a jedna od njegovih glavnih značajki je izrazita otpornost na sušu, ključna prilagodba za savansku klimu u kojoj se izmjenjuju sušna i vlažna razdoblja.

Životinje u tropskim kišnim šumama Afrike su uglavnom kukcu, ptice i razne životinje kao što su leopardi i majmuni.

Pasati su planetarni vjetrovi koji pušu od obratnica prema ekvatoru. Pasati mogu uzrokovati nastanak pješčanih oluja te donose padaline s oceana na kopno.

Mozambička struja topla je morska struja koja struji na jugoistoku Afrike na prostoru između Madagaskara i kontinenta.

Tlo u tropskoj kišnoj klimi nije plodno jer velike količine padalina ispiru hranjive tvari iz tla. Ipak na pojedinim dijelovima razvijena je poljoprivreda, a najviše se uzgajaju tropsko voće, kakaovac, kaučukovac, riža,...

Benguelska struja hladna je morska struja koja struji uz jugozapadne dijelove Afrike i jedan je od uzročnika nastanka pustinja Namib i Kalahari na jugu kontinenta.

Sahel je uski pojas južno od Sahare kojega obilježava suha i trnovita stepa i zahvaćen je procesom dezertifikacije.

Savanske klime u Africi pružaju se oko područja s tropskom kišnom klimom. Tropske kišne šume prema sjeveru prelaze u vlažne savane, a kasnije u suhe i trnovite savane. Savanska klima ima visoke temperature tijekom cijele godine, ali ima do 9 kišovitih mjeseci i 3 uglavnom sušnija mjeseca.

Sredozemnu klimu u Africi imaju sjeverni dijelovi uz Sredozemno more te dijelovi na jugu kontinenta. Spomenuta područja pod utjecajem su mora, a padaline donose ciklone.

Kanarska struja je hladna morska struja koja struji uz sjeverozapadni dio Afrike te ondje skreće prema zapadu i postaje Sjevernoekvatorska struja.

Benguelska struja hladna je morska struja koja struji uz jugozapadne dijelove Afrike i jedan je od uzročnika nastanka pustinja Namib i Kalahari na jugu kontinenta.

Životinje koje žive u afričkim savanama su žirafe, nosorozi, slonovi, hijene, lavovi,...

Zenitne kiše kratkotrajni su pljuskovi koji nastaju zbog brzog zagrijavanja kopna u doba zenitnog položaja Sunca.

Pasati su planetarni vjetrovi koji pušu od obratnica prema ekvatoru. Pasati mogu uzrokovati nastanak pješčanih oluja te donose padaline s oceana na kopno.

Sredozemnu klimu u Africi imaju sjeverni dijelovi uz Sredozemno more te dijelovi na jugu kontinenta. Spomenuta područja pod utjecajem su mora, a padaline donose ciklone.

Klimatski modifikatori koji utječu na klimu Afrike su: odnos kopna i mora, oblik kontinenta, planetarni vjetrovi, nadmorska visina, reljef i geografska širina.

Najveće količine padalina u Africi su u žarkome pojasu gdje je i najveće zagrijavanje podloge. Udaljavanjem od ekvatora količina padalina se smanjuje.

Većina Afrike nalazi se u žarkome pojasu, odnosno između obratnica gdje je zagrijavanje najjače. Udaljavanjem od ekvator prema sjeveru ili jugu količina insolacije se smanjuje.

Baobab je afričko drvo života i jedan od simobla Madagaskara. Zašto drvo života? Zbog toga što u kori se nalaze velike količine vode, a plod koji se zove \"majmunov kruh\" sadrži jestive sjemenke.

Trospke kišne šume u Africi nalaze se uz ekvator, oko zavale rijeke Kongo, na dijelu istočne obale Madagarskara i na dijelu Gvinejskog primorja. Zbog zenitnog položaja Sunca u godini dana imamo dva maksimuma padalina, a tijekom cijele godine područja gdje se prostiru tropske kišne šume imaju visoke temperature i količine padalina.