Kina

BDP Kine 1995. godine iznosio je oko 750 milijardi $. 25 godina kasnije, točnije 2020. godine, Kina je imala ukupni BDP nešto više od 14 000 milijardi $.

Velika kineska nizina nalazi se u istočnom dijelu države i najnaseljenije je područje Kine još od prapovijesti i razvoja prvih civilizacija na ovom području. Ova velika nizina nastala je u ravnicama najvažnijih rijeka Kine - rijeke Huang He (Žute rijeke) te Chang Jiang (Duge rijeke).

,,Politika jednog djeteta'' naziv je za kinesku politiku smanjivanja ubrzanog rasta broja stanovnika te zemlje. Ona se provodila između 1979. i 2015. godine, a za posljedicu ima vrlo spor trenutni rast kineskog stanovništva te rast udjela starog stanovništva.

Vanjska Kina dio je unutrašnje Kine koja obuhvaća visoravni i planinska područja. Značajnije reljefne cjeline vanjske Kine su: Tibet, Džungarija i Tarimska zavala.

Kinesko pismo jedan je od čimbenika koji povezuje kinesko stanovništvo. S obzirom na to da je mandarinski jezik zapravo skupina jezika, jezik nije toliki čimbenik nacionalnog identiteta kao kinesko pismo koje koriste svi Kinezi.

Središta naseljenosti Kine vežu se uz velike rijeke i njihove doline. Tako možemo izdvojiti Veliku kinesku nizinu i doline rijeka Huange He, Chang Jiang i Xi Jiang.

Mao Zedong bio je vođa Kineske komunističke partije koji je 1949. godine oslobodio Kinu od japanske okupacije. Mao Zedong je privatizirao gospodarstvo Kine što je utjecalo na njezin gospodarski razvoj koji je bio spor.

Kina ima povoljan geografski položaj koji joj je omogućio izlaz na Tihi ocean, jedno od važnih trgovinskih područja. Zapadni dio Kine ima nešto nepovoljniji geografski položaj zbog pustinja i reljefa.

Snagu kineskog gospodarstva pokazuje činjenica da je Kina u poretku svjetskih država druga prema BDP-u (bruto domaćem proizvodu), odmah iza SAD-a. Ipak, s obzirom na velik broj stanovnika, promatrajući BDP Kine po glavi stanovnika ona i dalje spada među srednje razvijene države.

Najvažnije kineske rijeke su Huange He, Chang Jiang i Xi Jiang. Huang He ili Žuta rijeka ima naziv prema žutome mulju koji nosi. Chang Jiang ili Duga rijeka poznat je i kao Yangtze, najdulja je kineska rijeka i Velikim kanalom spojena je s Huange Heom. Xi Jiang ili Zapadna rijeka završava estuarijem Zhu Jiang gdje su se smjestili veliki kineski gradovi.

Shanghai je najveća kineska i svjetska luka, s velikom količinom teretnog prometa iz i prema svim dijelovima svijeta te ga nazivamo trgovačkim središtem Kine. Također, premda je Peking glavni grad Kine, Shanghai je najmnogoljudniji grad te države.

Mao Zedong bio je vođa Kineske komunističke partije koji je 1949. godine oslobodio Kinu od japanske okupacije. Mao Zedong je privatizirao gospodarstvo Kine što je utjecalo na njezin gospodarski razvoj koji je bio spor.

Kina ima oko 25% stanovništva zaposleno u primarnim djelatnostima, ali bez obzira na to je izrazito gospodarski razvijena. Veliki udio stanovništva zaposlen je u industriji te tercijarnim djelatnostima među kojima se ističu turizam, trgovina i bankarstvo.

Vanjska Kina dio je unutrašnje Kine koja obuhvaća visoravni i planinska područja. Značajnije reljefne cjeline vanjske Kine su: Tibet, Džungarija i Tarimska zavala.

Tibetska željeznica najviša je željeznica na svijetu koja u najvišem dijelu doseže skoro 5100m.

Tri klanca je naziv najveće svjetske hidroelektrane, smještene u Kini na rijeci Chang Jiang, odnosno Yangtze). Poznata je, osim po ovoj tituli, i po svojem vrlo štetnom utjecaju na okolnu prirodu te činjenicu da je zbog njene izgradnje raseljeno preko milijun ljudi.

Tibetska željeznica najviša je željeznica na svijetu koja u najvišem dijelu doseže skoro 5100m.

Najvažnije kineske rijeke su Huange He, Chang Jiang i Xi Jiang. Chang Jiang ili Duga rijeka poznat je i kao Yangtze, najdulja je kineska rijeka i Velikim kanalom spojena je s Huange Heom

Gospodarski uspon Kine kreće 70-ih godina 20. stoljeća kada se Kina otvara stranim ulaganjima. Kina se u 21. stoljeću uključuje u globalizacijske procese i predstavlja najvećeg izvoznika proizvoda na svijetu.

Peking ili Beijing je glavni grad i drugi najveći grad u Kini. Grad je obilježen modernim izgledom, ali očuvani su i tradicionalni dijelovi grada koje turisti danas rado posjećuju kao što su grobnica dinastije Ming ili carska palača.

Kina je danas prema nekim izvorima najmnogoljudnija, a prema nekima druga najmnogoljudnija država svijeta (iza Indije) gdje oko 60% stanovništva živi u gradovima. Najveći kineski gradovi su: Šangaj, Peking (glavni grad), Shenzen, Tianjin i Guangzhou.

Kina zauzima prvo mjesto u poretku svjetskih država prema broju stanovnika, odnosno radi se o najmnogoljudnijoj svjetskoj državi s 1,4 milijarde stanovnika. Ipak, druga najmnogoljudnija država svijeta, Indija, ima brži porast broja stanovnika Kine te bi ju mogla prestići u narednim godinama.

Glavni izvozni proizvodi Kine su elektronički uređaji, računala, vozila, tekstil, odjeća,...

Politika jednog djeteta bila je demografska politika u Kini koja se provodila od 1979. do 2015. godine. Politika se provodila kako bi se dobilo što više muškoga stanovništva potrebnoga za rad i razvoj gospodarstva.

Kina je danas prema nekim izvorima najmnogoljudnija, a prema nekima druga najmnogoljudnija država svijeta (iza Indije) gdje oko 60% stanovništva živi u gradovima. Najveći kineski gradovi su: Šangaj, Peking (glavni grad), Shenzen, Tianjin i Guangzhou.

Kina se najčešće dijeli na dvije cjeline, užu Kinu koja obuhvaća gusto naseljeni istočni dio države gdje je i izvorište kineske civilizacije te vanjsku Kinu koja obuhvaća zapadni dio države, rijetko je naseljena i prirodno nepogodna za gušću naseljenost.

Uža Kina dio je istočnog dijela Kine koji je i središte razvoja kineske civilizacije, gospodarskog razvoj i guste naseljenosti.

Politika jednog djeteta bila je demografska politika u Kini koja se provodila od 1979. do 2015. godine. Politika se provodila kako bi se dobilo što više muškoga stanovništva potrebnoga za rad i razvoj gospodarstva.

Tri klanca je veliki hidroenergetski projekt realiziran u Kini na rijeci Chang Jiang. Hidroelektrana je proradila 2012. godine, a za njenu gradnju bilo je potrebno iseliti 1,3 milijuna ljudi i potopiti 13 gradova i čak 1600 sela. Danas navedena hidroelektrana stvara 10% električne energije potrebne Kini.

Glavni grad Kine je Peking, grad smješten na sjeveroistoku zemlje koji broji preko 20 milijuna stanovnika. Ipak, iako je glavni grad Kine, Peking nije najveći grad ove države. Nešto mnogoljudniji je Shanghai, veliko poslovno i lučko središte na istočnoj obali Kine.

Gospodarski uspon Kine kreće 70-ih godina 20. stoljeća kada se Kina otvara stranim ulaganjima. Kina se u 21. stoljeću uključuje u globalizacijske procese i predstavlja najvećeg izvoznika proizvoda na svijetu.

Uža Kina dio je istočnog dijela Kine koji je i središte razvoja kineske civilizacije, gospodarskog razvoj i guste naseljenosti.

Kina je danas drugo gospodarstvo svijeta prema BDP-u nakon SAD-a.

Prapor je sitni vjetrom naneseni sediment nastao nakon micanja ledenog pokrova poslije zadnjeg ledenog doba. Prisutan je na ravnjacima Velike kineske nizine i na tim prapornim ravnjacima stvorena je kineska civilizacija.