Politička globalizacija ponajprije se ogleda u stvaranju međunarodnih organizacija i institucija koje donose političke odluke, promiču ljudska prava i sl. Organizacije i institucije koje mogu poslužiti kao primjer političke globalizacije su Ujedinjeni narodi, Europska unija, OPEC itd.

Globalizacija utječe na demografsku sliku društava diljem svijeta, i to ponajprije kroz pokretljivost ljudi, odnosno migracije. Stanovništvo prvenstveno migrira iz srednje i slabije razvijenih zemalja u visokorazvijene zemlje.

Globalni gradovi su veliki gradovi svjetskog značenja kada je u pitanju politika, gospodarstvo, promet i sl. Među njima se često ističu gradovi kao što su Tokyo, Pariz, London, a naročito New York kojeg često spominjemo u kontekstu svojevrsnog ,,svjetskog glavnog grada''.

Društvene mreže omogućile su komunikaciju među stanovništvom iz svih dijelova svijeta te širenje popularne kulture, čime je znatno olakšana kulturološka globalizacija svijeta. Neke od najpopularnijih društvenih mreža su Facebook, Instagram, TikTok, Twitter itd.

Globalni gradovi su gradovi koji imaju veći broj funkcija te imaju utjecaj na šire područje pa čak i na regije. Primjeri globalnih gradova su: New York, London, Paris, Barcelona, Tokyo,...

Zračni promet jedan je od ključnih oblika prometa za globalizaciju zbog velike brzine i mogućnosti putovanja između država i kontinenata u relativno kratkim vremenskim periodima. Njegov rastući značaj pokazuje i činjenica da se broj putnika u zračnom prometu u posljednjih 50 godina udeseterostručio.

Iako je globalizacija imala utjecaj na sve sektore djelatnosti u većem dijelu svijeta, na poljoprivredu je imala znatno manji utjecaj nego, primjerice, na turizam, promet, trgovinu ili telekomunikacije. Ipak, globalizacija je utjecala na jačanje tržišne poljoprivrede s obzirom na rast broja stanovnika svijeta u posljednjem stoljeću.

Neke od najvećih svjetskih luka iz kojih se prevozi teret u sve dijelove svijeta nalaze se u Istočnoj i Jugoistočnoj Aziji. Najveća je Shanghai, a slijede ju Singapore i nekoliko kineskih luka među kojima je i Hong Kong. Rijeka, iako je najvažnija hrvatska luka, ipak nema globalni značaj.

Globalizacija je proces gospodarskog, prometnog i informacijskog povezivanja svijeta, odnosno proces ukidanja prepreka za protok roba, informacija, ljudi i dr. Globalizaciju vidimo na svakom koraku u svakodnevnom životu na primjerima razmjena informacija preko interneta s cijelim svijetom, putovanja, korištenja proizvoda iz različitih dijelova svijeta i sl.

Najveća zračna luka svijeta nalazi se u Atlanti u SAD-u. Radi se o Hartsfield-Jackson zračnoj luci koja godišnje preveze preko 100 milijuna putnika.

Zračna luka s najvećim brojem prevezenih putnika na svijetu nalazi se u gradu Atlanti, smještenom u Sjedinjenim Američkim Državama. Promatrajući statistiku, 2022. godine kroz ovu je zračnu luku prošlo čak 94 milijuna putnika.

Gospodarska globalizacija odnosi se na stvaranje i jačanje svjetskog tržišta. Globalizacija je omogućila nekim državama koje su svoje proizvode prije prodavali u svojoj državi da sada iste plasiraju i prodaju širom svijeta.

Promet je imao veliku ulogu u širenju globalizacije. Razvojem prometa razvijala se globalizacija, a sve to možemo vidjeti kroz povećanje količina prevezene robe i ljudi koji se koriste raznim oblicima prometa.

Telekomunikacijski promet jedan je od najbrže razvijajućih oblika prometa, a telekomunikacija kao gospodarski sektor razvijen je upravo razvojnim pomacima kao što su raširenost korištenja interneta, društvenih mreža i računala.

Neke od pozitivnih posljedica globalizacije su napredak u znanosti i tehnologiji, kao i produljenje životnog vijeka te rast životnog standarda i kvalitete života. Usto, prednosti globalizacije ogledaju se u razvoju gospodarstva, komunikacije, turizma itd.

Globalizacija obuhvaća gospodarsku, političku, kulturološku, društvenu i ekološku dimenziju. Ovaj proces nastaje kao posljedica više faktora kao što su razvoj znanosti te suvremenih tehnoloških napredaka, demokracije i tržišnog gospodarstva.

Kulturološka globalizacija odnosi se na stvaranje nove globalne kulture. Glavni poticatelji razvoja globalne kulture su internet i mediji.

Svjetska trgovinska organizacija ili skraćeno WTO međunarodna je organizacija koja se bavi razvojem i jačanjem trgovine u svijetu. Važna je zbog razvoja nacionalnih gospodarstava, a Hrvatska je članica od 2000. godine.