Azijsko crno zlato

Naftna područja u Aziji možemo pronaći u jugoistočnom dijelu Azije, azijskom dijelu Ruske Federacije, dijelu oko Kaspijskog jezera, dijelu Kine i jugoistoku Azije. Nalazišta plina se nalaze skoro pa na istim mjestima jer se uglavnom otkrivaju uz nalazišta nafte.

Nafta se prevozi pomoću naftovoda i putem tankera. Tankeri su veliki brodovi koji su posebno konstruirani za prijevoz nafte. Nedostatci su im što naftovod može pući, najveća opasnost od toga je u ratnim područjima, a kod tankera je nedostatak što ako dođe do potonuća prijeti velika ekološka katastrofa.

Burj Khalifa najviša je zgrada na svijetu s 828.8m, a nalazi se u Dubaiju (UAE). Burj Khalifa tek je jedna u nizu modernih zgrada koje su izgrađene na jugozapadu Azije, a jednim dijelom su simbol bogatstva države koje je proizašlo kroz izvoz nafte.

Najveći uvoznici nafte u svijetu su uglavnom gospodarski razvijene države kao što su na primjer: Kina, SAD, Indija i Južna Koreja. Najveći izvoznici nafte u svijetu su: Saudijska Arabija, Ruska Federacija, Irak i Kanada.

Azija je kontinent koji proizvodi 2/5 svjetske nafte. Među državama u Aziji s najvećim zalihama nafte su: Saudijska Arabija, Iran, Irak, Kuvajt, UAE i Ruska Federacija.

Prijevoz nafte od država izvoznica do država uvoznica odvaja se ponajprije na dva načina. Najsigurniji i najjeftiniji način prijevoza nafte kopnom je koristeći naftovode, koji se grade između nalazišta i potrošača, kao i nalazišta do morskih luka odakle se nafta izvozi tankerima. Upravo tankeri su drugi način prijevoza nafte, naročito na duge relacije.

Najveći proizvođači sirove nafte u svijetu su SAD, Saudijska Arabija i Ruska Federacija. Ove tri države proizvode nešto manje od 50% svjetske sirove nafte.

Ruska Federacija najveća je svjetska izvoznica prirodnog plina zbog velikih rezervi koje se nalaze prvenstveno u azijskom dijelu države. Osim prirodnog plina, velika je izvoznica i nafte, obuhvaćajući čak sedminu svjetske proizvodnje ,,crnog zlata''.

Novac koji države zarade prodajom nafte ulaže se u osuvremenjivanje prometnica, gradnju gradova i ulaganje u druge grane gospodarstva (npr. Azerbajdžan i Kazahstan).

Budućnost nam nudi izazove po pitanju nafte prvenstveno zbog toga što znamo da njene količine nisu neograničene i da će jednoga dana ponestati. Države se bore s pronalaskom alternativnih proizvoda koji bi jednoga dana mogli zamijeniti naftu.

Hormuz je pomorski prolaz koji povezuje Perzijski zaljev i Arapsko more. Važan je zbog toga što se na obali Perzijskog zaljeva izvozi velika količina nafte koja se dalje kroz Hormuz prevozi u svijet.

Naftna područja u Aziji možemo pronaći u jugoistočnom dijelu Azije, azijskom dijelu Ruske Federacije, dijelu oko Kaspijskog jezera, dijelu Kine i jugoistoku Azije. Nalazišta plina se nalaze skoro pa na istim mjestima jer se uglavnom otkrivaju uz nalazišta nafte.

Hormuz, prolaz koji dijeli Arapski poluotok od ostatka azijskog kontinenta, vrlo je prometan zbog brojnih tankera koji izvoze naftu iz Arapsko-perzijskog zaljeva u ostatak svijeta. Ovaj prolaz naročito je značajan za izvoz država poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katra, Kuvajta, Iraka i Irana.

Novac koji države zarade prodajom nafte ulaže se u osuvremenjivanje prometnica, gradnju gradova i ulaganje u druge grane gospodarstva (npr. Azerbajdžan i Kazahstan).

Budućnost nam nudi izazove po pitanju nafte prvenstveno zbog toga što znamo da njene količine nisu neograničene i da će jednoga dana ponestati. Države se bore s pronalaskom alternativnih proizvoda koji bi jednoga dana mogli zamijeniti naftu.

Burj Khalifa najviša je zgrada na svijetu s 828.8m, a nalazi se u Dubaiju (UAE). Burj Khalifa tek je jedna u nizu modernih zgrada koje su izgrađene na jugozapadu Azije, a jednim dijelom su simbol bogatstva države koje je proizašlo kroz izvoz nafte.

Premda i sama ima pozamašne zalihe nafte, zbog vrlo snažne industrije Kina je najveća svjetska uvoznica nafte. Za usporedbu, Kina kao najveća uvoznica uveze više nafte nego što Saudijska Arabija kao najveća svjetska izvoznica izveze.

Hormuz, prolaz koji dijeli Arapski poluotok od ostatka azijskog kontinenta, vrlo je prometan zbog brojnih tankera koji izvoze naftu iz Arapsko-perzijskog zaljeva u ostatak svijeta. Ovaj prolaz naročito je značajan za izvoz država poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katra, Kuvajta, Iraka i Irana.

Desalinizacija je proces pretvaranja slane u slatku vodu. Navedeni proces radi se zbog dobivanja pitke vode u krajevima gdje nema poznatih zaliha vode.

Saudijska Arabija izvoznik je otprilike petine svjetske nafte, a na području države nalaze se i druge najveće naftne rezerve na svijetu, iza Venezuele. Ova je država dijelom takozvanog ,,naftnog trokuta'', područja Jugozapadne Azije s velikim naftnim rezervama.

OPEC, odnosno Organizacija država izvoznica nafte osnovana je s ciljem regulacije politike proizvodnje i prodaje nafte u svijetu. Gotovo dvije trećine svih naftnih rezervi među članicama OPEC-a otpada na rezerve u državama jugozapada Azije.

OPEC ili Organizacija država izvoznica nafte je organizacija osnovana radi usklađivanja politike proizvodnje i prodaje nafte. Osnovale su ju Saudijska Arabija, Venezuela, Kuvajt, Irak i Iran.